WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-08T15:23:12Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Slavonsko srijemski podolac.jpg|mini|desno|250px|Slavonsko-srijemski podolac na [[Bjelovarski sajam|Bjelovarskom jesenjem sajmu]] rujna 2011. godine]]
'''Slavonsko-srijemski podolac''', '''slavonsko-srijemsko podolsko govedo''' je stara hrvatska pasmina [[Domaće govedo|domaćeg goveda]]. <ref name=agroklub>[https://www.agroklub.com/stocarstvo/podolac-mora-naci-mjesto-na-nasim-pasnjacima-i-jelovnicima/36670/ Agroklub] [[Damir Rukovanjski]]: ''Podolac mora naći mjesto na našim pašnjacima i jelovnicima'' 23. listopada 2017. (pristupljeno 8. travnja 2020.)</ref>

== Povijest ==
Spada u [[podolsko govedo|podolska goveda]], koja spadaju u dugorožnih goveda - [[Bos taurus]] i odomaćeni su oblik izvornog [[Bos primigenius]]. Od davnina je obitavala u hrvatskim slavonsko-srijemskih graničarskim krajevima. Zaključno s početkom 20. stoljeća, bio je najznačajnija i najzastupljenija pasmina goveda u Baranji, Srijemu i Slavoniji, te u Podravini do Virovitice. Na tom području činilo je oko 90% od ukupnog broja goveda.<ref name=agroklub/>
Od izumiranja ga je spasilo Brodsko ekološko društvo. Danas na [[zaštićeni krajobraz|zaštićenom]] pašnjaku [[Gajna|Gajni]] kod [[Oprisavci|Oprisavaca]] živi trećina populacije podolskog goveda. Gajna je zaštićena na inicijativu Brodskog ekološkog društva. Danas uspješno surađuje s Javnom ustanovom [[Natura Slavonica]] i u sklopu brojnih projekata, na Gajni su nabavljeni primjerci hrvatskih autohtonih pasmina: slavonsko-srijemsko podolsko govedo, [[crna slavonska svinja]] i [[posavski konj]], a tu su i psi [[hrvatski ovčar|hrvatski ovčari]].<ref>[https://lokalni.vecernji.hr/zupanije/tipicni-slavonski-pasnjak-s-autohtonim-hrvatskim-pasminama-5567 Lokalni.hr] Vedran Balen: ''Tipični slavonski pašnjak s autohtonim hrvatskim pasminama'', 25. rujna 2017. (pristupljeno 8. travnja 2020.)</ref>

== Osobine ==
Kasnozrela je pasmina, vrlo otporna i vrlo izdržljiva. Živahne su naravi, ali u doticaju s čovjekom plaha i nepovjerljiva, a ponekad i nervozna.<ref name=agroklub/>

Čvrsta je kostura i nogu, "suhih" izraženih zglobova, umjereno otvorenih pigmentiranih papaka<ref name=PPLP/>, s blago spuštenom zdjelicom slabo do umjereno popunjenom mišićjem. Bikovi su visine oko 140 cm, a krave su visoke oko 130 cm. Boja slavonsko-srijemskog podolca je sivobijela do tamnosiva, često s tamnijom [[pigment]]acijom plahtice vrata i glave, pri čemu je zamjetljiva kod bikova, te veći tamni koluti oko očiju.<ref name=agroklub/> Telad su žućkasto smeđa.<ref name=PPLP/> Tamno pigmentirani (crni) su [[gubica]], sluznica očiju i [[papak|papci]]. [[Vime]] je općenito maleno<ref name=agroklub/>, visoko vezano i obraslo bijelim dlakama.<ref name=PPLP/> Prepoznatljivi rogovi su glavna značajka.<ref name=agroklub/> Pri korijenu su svijetli, a od polovice ka vrhu tamni.<ref name=PPLP/> Izrazito su dugi, često koso položeni s vrhovima koji strše na stranu. Raspon među vrhovima je velik i tvori oblik [[lira|lire]]. Drugi tip [[rog]]ova koji se javlja su oni postavljeni više okomito, vrhova povinutih unatrag i tvore oblik [[vile|vila]]. Krava je uz tele uvijek, a njih i do 20 ili 30 krava je s jednim bikom.<ref name=agroklub/> Bikovi su teški od 500 do 800 kg, a krave od 400 do 600 kg. Glava je duguljasta i uska. Njuška je srneća. Kratka su i plosnata vrata. Leđa su ravna i čvrsta. Lopatica je dobro povezana. <ref name=PPLP/>

Slavonsko-srijemsko podolsko govedo nije ni malo izbirljivo u pogledu hrane. Hranidbeni prohtjevi su mu vrlo skromni pa ga se većim dijelom godine drži na paši. Logično, boljim hranjenjem brže napreduje. Također nije zahtjevno što se tiče higijene i smještaja. Jedino ju se zimi zatvaralo u prostore koje ga štiti od oborina, npr. neku štalu, nadstrešnicu. Tad ga se hrani [[sijeno]]m uz dodatak zrnja [[žitarica]].<ref name=agroklub/>

== Namjena ==
Uzgajalo ga se uglavnom kao radno govedo za teške poslove u poljoprivredi.<ref name=agrobiz>[https://www.agrobiz.hr/agrovijesti/na-gajni-strucnjaci-i-uzgajivaci-raspravljali-o-ocuvanju-slavonsko-srijemskog-podolca-u-rh-11628 Agrobiz.hr] ''Na Gajni stručnjaci i uzgajivači raspravljali o očuvanju slavonsko-srijemskog podolca u RH'' 17. prosinca 2018. (pristupljeno 8. travnja 2020.)</ref> Meso mu je bilo vrlo cijenjeno te je to bila također glavna svrha uzgoja. U laktaciji je proizvodilo oko 800 do 1.000 litara mlijeka. Danas je važan genetski resurs. <ref name=agroklub/> Danas je rastući uzgoj za ekološku proizvodnju mesa s naglaskom na iskorištavanju zapuštenih i neiskorištenih prirodnih resursa u krajevima gdje je pasmina povijesno u uskoj svezi s očuvanjem [[zaštićeni krajolik|zaštićenih krajolika]] i [[biooška raznolikost|biološke raznolikosti]].<ref name=agrobiz/>

== Zaštita ==
Broj primjeraka dosta je opao u 20. stoljeću. 2013. godine broj je spao tek na 15-ak uzgajivača, kod kojih je prema
službenim podacima [[Hrvatska poljoprivredna agencija|HPA-a]] 13 bikova, 171 krava i 126 grla ženskog podmlatka od kojih su 34 grla do godinu dana a 92 grla preko godine dana starosti. 2008. godine osnovana je ''Udruga uzgajivača slavonsko srijemskog podolca'' sa sjedištem u Slavonskom Brodu, te uskoro i uzgojno udruženje u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.<ref name=agroklub/><ref>[https://www.agroklub.com/baza-stocarstva/govedarstvo/slavonsko-srijemski-podolac-13/ Agroklub] ''Slavonsko srijemski podolac'' (pristupljeno 8. travnja 2020.)</ref> 2017. godine ostala je 201 krava, od čega su 72 u Brodsko-posavskoj županiji, a na Gajni je otprilike trećina svih hrvatskih nacionalnih uzgajivača.<ref name=agrobiz/>
Javna ustanova [[Park priroda Lonjsko polje]] 2004. godine kupila je iz Centra za reprodukciju u stočarstvu u Križevcima osnovno stado od 19 krava, 1 bika i 1 telića. Godišnji prirast prodaje zainteresiranim uzgajivačima i lokalnom stanovništvu. U programu ''Uzgojni program slavonsko-srijemsko podolskog goveda'' u sklopu Nacionalne strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (NN143/08) i Strategije i akcijskog plana zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine (NN 72/17), čiji je sprovoditelj Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje, odgovorna ustanova za praćenje provedbe ''Središnji savez uzgajivača slavonsko-srijemskog podolca'' i suradnici na provedbi Ministarstvo poljoprivrede RH, Brodsko ekološko društvo i lokalno stanovništvo na području Parka prirode Lonjsko polje, određeno je zaštita, očuvanje i povećanje brojnosti (osobito rasplodnih krava i bikova) izvorne i zaštićene pasmine slavonsko-srijemskog podolskog goveda, očuvanje tradicionalnog oblika poljoprivredne proizvodnje koju karakterizira «…arhetipski način stočarenja s miješanim krdima svinja, stadima konja, krava, gusaka i drugih domaćih životinja » te obogaćivanje tržišta zdrave hrane marketinškim konceptom dodane vrijednosti koja proizlazi iz fenomena slobodne ispaše i danas na tržištu nosi konotaciju «zdrave hrane». Dio prezentacije u sustavu posjećivanja Parka prirode Lonjsko polje je edukativni program o vrijednosti izvorne pasmine i matičnog stada slavonsko-srijemskog podolskog goveda.<ref name=PPLP>[https://pp-lonjsko-polje.hr/programi/uzgojni-program-za-slavonsko-srijemsko-podolsko-govedo/ Park prirode Lonjsko polje] ''Uzgojni program slavonsko-srijemsko podolskog goveda'' (pristupljeno 8. travnja 2020.)</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Hrvatske pasmine domaćih životinja]]
[[Kategorija:Goveda]]

Slavonsko-srijemski podolac - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica