WikiSysop: file->datoteka

2022-05-08T07:06:43Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 8. svibanj 2022. u 07:06
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Slavonija'''-->[[~~File~~:Slavonia.svg\|thumb\|{{Obojani okvir\|#a24acc}} Slavonija (sa zapadnim Srijemom) i {{Obojani okvir\|#ca97e1}} [[Baranja (regija)\|Baranja]] na karti [[Hrvatska\|Republike Hrvatske]]]]		<!--'''Slavonija'''-->[[Datoteka:Slavonia.svg\|thumb\|{{Obojani okvir\|#a24acc}} Slavonija (sa zapadnim Srijemom) i {{Obojani okvir\|#ca97e1}} [[Baranja (regija)\|Baranja]] na karti [[Hrvatska\|Republike Hrvatske]]]]
	[[Datoteka:HRV_Slavonia_COA.svg\|mini\|Grb Slavonije, nalazi se i u štitu na kruni [[Grb Republike Hrvatske\|grba Republike Hrvatske]]]]		[[Datoteka:HRV_Slavonia_COA.svg\|mini\|Grb Slavonije, nalazi se i u štitu na kruni [[Grb Republike Hrvatske\|grba Republike Hrvatske]]]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-09T08:26:00Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[File:Slavonia.svg|thumb|{{Obojani okvir|#a24acc}} Slavonija (sa zapadnim Srijemom) i {{Obojani okvir|#ca97e1}} [[Baranja (regija)|Baranja]] na karti [[Hrvatska|Republike Hrvatske]]]]
[[Datoteka:HRV_Slavonia_COA.svg|mini|Grb Slavonije, nalazi se i u štitu na kruni [[Grb Republike Hrvatske|grba Republike Hrvatske]]]]

'''Slavonija''' je povijesna regija u istočnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Leži između [[rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Drava|Drave]] na sjeveru (granica s [[Mađarska|Mađarskom]]), [[Sava|Save]] na jugu (granica s [[BiH]]), planine [[Papuk]] na zapadu i [[Dunav]]a na istoku (granica s [[Srbija|Srbijom]]), sa izuzetkom [[Srijem]]a (granica između Slavonije i Srijema nije precizno određena). [[Slavonija]] je glavna žitnica i poljoprivredno najrazvijeniji dio Hrvatske.

== Povijest ==
Regija je prvotno bila dio rimske pokrajine [[Panonija|Panonije]], a nakon propasti [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], naseljavaju je [[Slaveni]]. Lokalna plemena ovdje stvaraju svoju prvu državu, koja će stupiti u savez s Avarima. Prije dolaska Mađara u Panoniju, Slaveni formiraju relativno usko povezanu zajednicu sve od zapadnih Karpata do Sjevernog Balkana, te čine većinu stanovništva na zapadnoj obali Dunava sve do Alpa. Slavonija se u to doba proseže od današnje zapadne Vojvodine do Istočnih Alpa. Stanovnici regije sebe identificiraju jednostavno kao "slaveni", odnosno "sloven(c)i/slavon(c)i", tako ih identificiraju i njihovi jugo-zapadni susjedi latini kao Sclaveni, dok ih susjedi Bavarci identificiraju kao Vendi sve od njihove najzapadnije inačice oko izvora rijeke Drave do Dunava. Tomislav I. osvaja dio panonskih kneževina pa [[925.]] godine one postaju dio Hrvatske Kraljevine. [[1091.]] godine regiju osvajaju Mađari, 11 godina prije ostatka tadašnje hrvatske države. Tada postaje administrativna jedinica nezavisna od Hrvatske, i takva ostaje sve do 19. stoljeća. 
Nakon poraza hrvatsko-mađarske vojske u [[Bitka na Mohačkom polju|bitci na Mohačkom polju]] [[1526.]] regija prelazi u vlast [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. [[12. ožujka]] godine [[1689.]] na brdu Sokolovcu kod [[Požega|Požege]], fra [[Luka Ibrišimović]] je s narodnom vojskom razbio Turke, te je tom prigodom dobio nadimak Sokol. Fra Luka i njegova narodna vojska odigrali su veliku ulogu u oslobođenju Slavonije. [[Mir u Srijemskim Karlovcima|Mirovnim sporazumom u Srijemskim Karlovcima]] [[1699.]], dolazi pod [[Habsburg|Habsburšku]] krunu zajedno s ostatkom Hrvatske, ali postaje drugačija geografska i administrativna jedinica od one prijašnje srednjovjekovne. Tamo gdje je ranije Slavonija bila regija između rijeke Drave i Kupe, Habsburška Slavonija je bila njezina istočnija varijanta rijetko naseljenih teritorija između Drave i Save. U prvo vrijeme Habsburške vladavine bila je autonomno kraljevstvo, dok su južni dijelovi bili dio [[Vojna krajina|Vojne krajine]], pod upravom Ratnog vijeća u [[Beč]]u. Nakon [[revolucija 1848.|revolucije 1848.]] Hrvatska i Slavonija čine autonomnu Hrvatsko-Slavonsku regiju, koja [[1867.]] dolazi u ugarski dio monarhije. [[1881.]][[ Vojna krajina]] se konačno sjedinjuje s civilnom Hrvatskom, čime se cijela regija opet nalazi pod hrvatskom vlašću.

Nakon raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], Slavonija postaje dio [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], gdje je od [[1929.]] dio Savske banovine. Za vrijeme [[2. svjetski rat|2. svjetskog rata]] spada u njemačku okupacijsku zonu [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]], a nakon rata postaje dio Socijalističke Republike Hrvatske, unutar [[SFRJ]].

Nakon što je Hrvatska proglasila nezavisnost [[1991.]], srpsko stanovništvo osnovalo je vlastitu državu od dijelova istočne i zapadne Slavonije. Istočni dio je nazvan Autonomna srpska regija Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, a sadržavala je područja istočno od [[Osijek]]a, [[Vinkovci|Vinkovaca]] i sjeveroistočno od [[Županja|Županje]] (cijela [[Baranja]], gradovi [[Vukovar]] i [[Ilok]]). Zapadni dio sadržavao je područje oko sela [[Okučani]] i veći dio planine [[Psunj]]. U svibnju [[1995.]] Zapadna regija je vraćena Hrvatskoj nakon vojne [[Operacija Bljesak|operacije Bljesak]]. Istočna regija je predana mirovnoj misiji Ujedinjenih Naroda ([[UNTAES]]) [[1996.]], a [[1998.]] vraćena je Hrvatskoj.

== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:Jutro u Slavoniji.gif|mini|desno|400px|Jutro u Slavoniji]]
Na poljoprivrednim površinama uzgajaju se većinom [[žitarice]] ([[pšenica]] i [[kukuruz]]), [[industrijsko bilje]] ([[šećerna repa]], uljarice, krmno bilje i [[duhan]]), te u nešto manjoj mjeri [[voće]] ([[jabuka|jabuke]], [[kruška|kruške]], [[šljiva|šljive]]). U istočnom dijelu razvijeno je i [[vinogradarstvo]]. U [[stočarstvo|stočarskoj proizvodnji]] prevladava [[govedarstvo]] i [[svinjogojstvo]]. Razvijeno je i [[ribnjačarstvo]].

Slavonske [[šuma|šume]] pružaju važan izvor drvne građe (posebno visokokvalitetni [[hrast lužnjak]]) . Iskorištavanje [[šuma]], koje je započelo još sredinom 19. stoljeća, i danas je vrlo aktivno, ali zbog nerazvijenosti procesa obrade, ne predstavlja posebno profitabilnu gospodarsku granu.

Najpoznatije tvrtke iz Slavonije su:
* [[Belje]]
* [[Žito]]
* [[Osijek-Koteks]]
* [[Saponia]]
* [[Zvečevo]]
* [[Đuro Đaković Holding d.d.]]
* [[Kandit]]
* [[Tvornica šećera Osijek]]
* [[Borovo]]
* [[Osječka pivovara]]
* [[Nexe grupa]]
* [[Viro tvornica šećera|Viro]]

== Turizam ==
Zahvaljujući brojnim rječicama i potocima, očuvanim šumama, sačuvan je tradicionalni [[lov]]ni i [[ribolov]]ni turizam, te seoski turizam. Slavonija i Baranja su idealne destinacije za turiste koji žele provesti odmor u miru i tišini, daleko od gradskih gužvi. 
Slavoniju okružuju tri rijeke: [[Sava]], [[Drava]] i [[Dunav]] tvoreći prostor iznimne ljepote s bogatim šumama, pašnjacima i brežuljcima. U Slavoniji su brojni dvorci i ljetnikovci koji su nekad pripadali bogatim obiteljima, te daju posebnu draž ovom dijelu Hrvatske. Najveći grad u Slavoniji je Osijek, smješten na rijeci Dravi, predstavlja zanimljivu turističku destinaciju s brojnim parkovima, kulturnim spomenicima i brojnim zabavnim sadržajima.

[[Baranja]] je prirodno najbolje izdvojena cjelina. Prostire se između Drave, Dunava i granice sa Mađarskom. Na mjestu gdje se spajaju rijeke Dunav i Drava, priroda je napravila osobit fenomen Park prirode [[Kopački rit]]. Kopački rit bogat je životinjskim i biljnim svijetom. [[1967.]] god. proglašen je parkom prirode, a uže područje zoološkim rezervatom.
Veća mjesta na području Slavonije i Baranje su: Osijek, Vukovar, Vinkovci, Slavonski brod, Požega, Daruvar, Nova Gradiška, Kutjevo, Županja, Đakovo, Našice, Virovitica. Većina smještaja su pansioni sa apartmanima i sobama ili hoteli. Glavna turistička ponuda Slavonije i Baranje bazirana je na [[lovni turizam|lovnom turizmu]], ribolovu, te [[seoski turizam|seoskom turizmu]], tj. agroturizmu.

== Stanovništvo ==
Većina stanovništva su [[Hrvati]], dok su [[Srbi]] i [[Bošnjaci]] najveće [[nacionalna manjina|nacionalne manjine]].

=== Etnički sastav po županijama ===
*[[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]]: 89,47% [[Hrvati]], 6,08% [[Srbi]], 0,27% [[Mađari]], 0,25% [[Albanci]], 0,10% [[Česi]]
*[[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]]: 83,89% [[Hrvati]], 6,73% [[Srbi]], 2,96% [[Mađari]], 0,65% [[Slovaci]], 0,30% [[Romi]], 0,29% [[Nijemci]], 0,26% [[Albanci]], 0,15% [[Slovenci]], 0,12% [[Bošnjaci]], 0,11% [[Crnogorci]]
*[[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]]: 88,68% [[Hrvati]], 5,54% [[Srbi]], 0,92% [[Talijani]], 0,90% [[Česi]], 0,26% [[Mađari]], 0,17% [[Albanci]], 0,14% [[Slovaci]]
*[[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]]: 93,98% [[Hrvati]], 3,02% [[Srbi]], 0,33% [[Romi]], 0,21% [[Bošnjaci]], 0,18% [[Ukrajinci]], 0,16% [[Albanci]]
*[[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]]: 78,27% [[Hrvati]], 15,45% [[Srbi]], 1,00% [[Mađari]], 0,88% [[Rusini]], 0,65% [[Slovaci]], 0,56% [[Bošnjaci]], 0,24% [[Albanci]], 0,23% [[Ukrajinci]]

U Istočnoj je Hrvatskoj prema rezultatima posljednjega popisa stanovništva iz 2011 godine živjelo ukupno 806.192 stanovnika, ili 19.8% ukupnog stanovništva Hrvatske. U odnosu na 1991. godinu (977.391 stanovnik) zabilježena je ukupna depopulacija ili pad ukupnoga broja stanovnika od 13.5% (apsolutno za 171 199 osobe).
<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/8806 Demografski ratni gubici kao determinanta razvoja stanovništva Istočne Hrvatske u razdoblju 1991.–2001.]</ref>

=== Gradovi ===
==== Gradovi u Slavoniji s više od 20.000 stanovnika ([[2011.]]) ====
{| class="sortable wikitable" cellspacing="2" style="margin-top:7px; margin-right:0; background:none; text-align:left; font-size:90%;"
|- style="font-size:100%; text-align:right;"
! Grb !! Grad !! Županija !! Površina (km2)!! Stanovništvo ([[Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011.|Popis 2011.]])
|-
| [[Datoteka:Coat of arms of Osijek.svg|23px]] || [[Osijek]] || {{ZD+X/HŽ|OBŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"| 171 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 108.048
|-
| [[Datoteka:Slavonski Brod_(grb).gif|23px]] || [[Slavonski Brod]] || {{ZD+X/HŽ|BPŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"| 50,27 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 59.141
|-
| [[Datoteka:Vinkovci_(grb).gif|23px]] || [[Vinkovci]] || {{ZD+X/HŽ|VSŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"| 94,21 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 32.029
|-
| [[Datoteka:Đakovo_(grb).gif|23px]] || [[Đakovo]] || {{ZD+X/HŽ|OBŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"| 170 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 30.092
|-
| [[Datoteka:Vukovar_(grb).gif|23px]] || [[Vukovar]] || {{ZD+X/HŽ|VSŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"| 100,26 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 27.683
|-
| [[Datoteka:Požega_(grb).gif|23px]] || [[Požega]] || {{ZD+X/HŽ|PSŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"| 133,91 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 26.248
|-
| [[Datoteka:Virovitica_(grb).gif|23px]] || [[Virovitica]] || {{ZD+X/HŽ|VPŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"| 178,49 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 21.291
|}

==== Gradovi u Slavoniji s manje od 20.000 stanovnika ([[2011.]]) ====
{| class="sortable wikitable" cellspacing="2" style="margin-top:7px; margin-right:0; background:none; text-align:left; font-size:90%;"
|- style="font-size:100%; text-align:right;"
! Grb !! Grad !! Županija !! Površina (km2)!! Stanovništvo ([[Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011.|Popis 2011.]])
|-
| [[Datoteka:Našice_(grb).gif|23px]] || [[Našice]] || {{ZD+X/HŽ|OBŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"| 205,54 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 16.224
|-
| [[Datoteka:Nova Gradiška_(grb).gif|23px]] || [[Nova Gradiška]] || {{ZD+X/HŽ|BPŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"| 49,58 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 15.833
|-
| [[Datoteka:Slatina_(grb).gif|23px]] || [[Slatina]] || {{ZD+X/HŽ|VPŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"| 156 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 14.819
|-
| [[Datoteka:Novska_(grb).gif|23px]] || [[Novska]] || {{ZD+X/HŽ|SMŽ}} (mali dio županije) || style="text-align:right;padding-right:2px"| 317 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 13.518
|-
| [[Datoteka:Valpovo_(grb).gif|23px]] || [[Valpovo]] || {{ZD+X/HŽ|OBŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"| 141,67 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 12.327
|-
| [[Datoteka:Županja_(grb).gif|23px]] || [[Županja]] || {{ZD+X/HŽ|VSŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"| 88,94 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 12.090
|-
| [[Datoteka:Daruvar_(grb).gif|23px]] || [[Daruvar]] || {{ZD+X/HŽ|BBŽ}} (mali dio županije) || style="text-align:right;padding-right:2px"| 64 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 11.633
|-
| [[Datoteka:Pleternica_(grb).gif|23px]] || [[Pleternica]] || {{ZD+X/HŽ|PSŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"| 198,13 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 11.323
|-
| [[Datoteka:Beli Manastir_(grb).gif|23px]] || [[Beli Manastir]] || {{ZD+X/HŽ|OBŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"| 55 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 10.986
|-
| [[Datoteka:Belišće_(grb).gif|23px]] || [[Belišće]] || {{ZD+X/HŽ|OBŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"| 69 km²|| style="text-align:right;padding-right:2px"| 10.825
|-
| [[Datoteka:Donji Miholjac_(grb).gif|23px]] || [[Donji Miholjac]] || {{ZD+X/HŽ|OBŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"| 134,6 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 9.491
|-
| [[Datoteka:Pakrac_(grb).gif|23px]] || [[Pakrac]] || {{ZD+X/HŽ|PSŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"| 358,82 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 8.460
|-
| [[Datoteka:Ilok_(grb).gif|23px]] || [[Ilok]] || {{ZD+X/HŽ|VSŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"| 129,46 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 6.767
|-
| [[Datoteka:Otok (grad)_(grb).gif|23px]] || [[Otok (Vukovarsko-srijemska županija)|Otok]] || {{ZD+X/HŽ|VSŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"| 136,15 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 6.343
|-
| [[Datoteka:Kutjevo_(grb).gif|23px]] || [[Kutjevo]] || {{ZD+X/HŽ|PSŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"| 173,61 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 6.247
|-
| [[Datoteka:Lipik_(grb).gif|23px]] || [[Lipik]] || {{ZD+X/HŽ|PSŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"| 212 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 6.170
|-
| [[Datoteka:Orahovica_(grb).gif|23px]] || [[Orahovica]] || {{ZD+X/HŽ|VPŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"| 123,9 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 5.304
|}

== Izvori ==

[[Kategorija:Slavonija|*]]
[[Kategorija:Baranjski leksikon]]
[[Kategorija:Valpovački leksikon]]

Slavonija - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica