Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}}' u '{{Književnici razdoblja 1857. – 1952.}}'

2025-04-26T02:27:35Z

Zamjena teksta - '{{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}}' u '{{Književnici razdoblja 1857. – 1952.}}'

←Starija inačica		Inačica od 26. travanj 2025. u 02:27
Redak 114:		Redak 114:
	* Orsolya Kálecz-Simon, [https://journals.um.si/index.php/slaviacentralis/article/view/697 ''Egzistencijalistički nadahnuta lirika u Hrvatskoj, Sloveniji i Mađarskoj''], ''[[Slavia Centralis]]'' 2/2011.		* Orsolya Kálecz-Simon, [https://journals.um.si/index.php/slaviacentralis/article/view/697 ''Egzistencijalistički nadahnuta lirika u Hrvatskoj, Sloveniji i Mađarskoj''], ''[[Slavia Centralis]]'' 2/2011.
	<big></big>		<big></big>
	{{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}}		{{Književnici razdoblja 1857. – 1952.}}
	{{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za književnost}}		{{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za književnost}}
	{{Dobitnici nagrade Tin Ujević}}		{{Dobitnici nagrade Tin Ujević}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T06:18:34Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Slavko Mihalić
| boja = #77DD77
| slika = SMihalic.jpg
| veličina = 220px
| opis slike =
| puno ime =
| pseudonim =
| rođenje = [[Karlovac]], [[16. ožujka]] [[1928.]]
| smrt = [[Zagreb]], [[5. veljače]] [[2007.]]
| zanimanje =
| nacionalnost = [[Hrvat]]
| period pisanja =
| vrsta = [[pjesništvo]], [[Pripovijetka|pripovjetke]]
| teme =
| period =
| supruga =
| suprug =
| djeca =
| djela =
| nagrade =
| potpis =
| web =
| fusnote =
}}
'''Slavko Mihalić''' ([[Karlovac]], [[16. ožujka]] [[1928.]] - [[Zagreb]], [[5. veljače]] [[2007.]]) bio je [[hrvat]]ski [[pjesnik]], [[Novelist|novelist]], [[novinar]], [[književni kritičar]] i [[akademik]].

== Životopis ==
===Mladost i obrazovanje===
Završio pučku školu, gimnaziju, i maturirao, u Karlovcu. Studirao na [[Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] [[hrvatski jezik]] i [[hrvatska književnost|književnost]]. Piše od 14. godine. Na [[Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu|zagrebačkom Filozofskom fakultetu]] pokreće književni mjesečnik "Tribina" (1952.).

===Književni rad===
Urednik je poezije u izdavačkom poduzeću Lykos. Krajem pedesetih godina sudjeluje u organiziranju festivala poezije i glavni je urednik književnog lista ''Književna tribina''. Kad je list obustavljen, odlazi u [[Društvo hrvatskih književnika]], radi u kulturnom tjedniku ''[[Telegram (novine)|Telegramu]]'' kao zamjenik urednika, više puta ga biraju za tajnika Društva, gdje pokreće ''[[The Bridge]]'', reviju za prevođenje hrvatske književnosti na druge jezike, i zasniva međunarodne [[Zagrebački književni razgovori|Zagrebačke književne razgovore]].

Godine 1967. jedan je od sastavljača [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|''Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika'']]. Prema Mihalićevim riječima rađeni su pritisci da ne dođe do tiskanja teksta ''Deklaracije'' u ''Telegramu'' od pripremljenog sloga spremnog za rotaciju, a kasnije proganjanje sviju koji se nisu htjeli odreći dokumenta. »''Morao sam otići iz Telegrama, ostao sam bez posla, a onda su 1971. obnovljeni svi napadi''«. Svake se godine 16. ožujka pod firmom njegova rođendana slavila zapravo u književničkom Društvu ''Deklaracija''.<ref name="Deklaracija">Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, Građa za povijest Deklaracije, Matica Hrvatska, Zagreb, 1997., {{ISBN|953-150-102-5}}, Sineva Pasini, Vjesnik, 14. ožujka 1991., str. 132</ref>

U teškim sedamdesetim godinama uglavnom prevodi, osobito sa slovenskog, za što prima ''[[Župančičeva listina|Župančičevu listinu]]''. Postaje tajnikom biblioteke [[Pet stoljeća hrvatske književnosti]].

Od 1983. je izvanredni, a od 1991. redoviti član [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]].<ref>http://info.hazu.hr/slavko_mihalic_biografija</ref> Od 1995. dopisni je član [[Slovenska akademija znanosti in umetnosti|Slovenske akademije znanosti in umetnosti]]. Od 1987. bio je glavni i odgovorni urednik književnog mjesečnika Razreda za književnost naše Akademije ''[[Forum (časopis)|Foruma]]'', a od 2000. predsjednik Društva hrvatskih književnika.

Zbirke pjesama objavljene su mu diljem svijeta na više od 20 jezika.

Na hrvatski jezik prevodi i pjesme iz Makedonije, preveo je neke pjesme [[Braća Miladinov|Konstantina Miladinova]] <ref>[http://dns1.vjesnik.hr/Pdf/2001%5C07%5C01%5C26A26.PDF Vjesnik], Makedoniju i Hrvatsku povezuju kuće od riječi, 1. srpnja 2001.</ref>.

== Djela (do 2005.)==
* ''Komorna muzika'', Zagreb 1954.
* ''Put u nepostojanje'', Zagreb 1956.
* ''Početak zaborava'', Zagreb 1957.
* ''Darežljivo progonstvo'', Zagreb 1958.
* ''Godišnja doba'', Zagreb 1961.
* ''Ljubav za stvarnu zemlju'', Zagreb 1964.
* ''Prognana balada'', Kruševac 1965.
* ''Jezero'', Beograd 1966.
* ''Izabrane pjesme'', Zagreb 1966.
* ''Posljednja večera'', Zagreb 1969.
* ''Vrt crnih jabuka'', Zagreb 1972.
* ''Orfejeva oporuka'', Zagreb 1974.
* ''Krčma na uglu'', Trst-Koper 1974.
* ''Petrica Kerempuh, u starim i novim pričama'', Zagreb 1975.
* ''Klopka za uspomene'', Zagreb 1977.
* ''Izabrane pjesme'', u: Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 164, Zagreb 1980.
* ''Pohvala praznom džepu'', Zagreb 1981.
* ''Atlantida'', Beograd 1982.
* ''Tihe lomače'', Zagreb 1985.
* ''Iskorak'', Zagreb 1987.
* ''Izabrane pjesme'', Zagreb 1988.
* ''Mozartova čarobna kočija'', Zagreb 1990.
* ''Ispitivanje tišine'', Zagreb 1990.
* ''Zavodnička šuma'', Zagreb 1992.
* ''Baršunasta žena'', Zagreb 1993.
* ''Karlovački diptih'', Karlovac 1995.
* ''Približavanje oluje'', Zagreb 1996.
* ''Pandorina kutija'', Zagreb 1997.
* ''Sabrane pjesme'', Zagreb 1998.
* ''Akordeon'', Zagreb 2000.
* ''Močvara'', Zagreb 2004.
* ''Posljednja večera'', Vinkovci 2005.<ref>Izvor: Leksikon hrvatskih pisaca, Zagreb: Školska knjiga, 2000. i elektronički katalog NSK Zagreb.</ref>

Neka njegova djela je u njenoj antologiji ''Zywe zradla'' iz 1996. sa hrvatskog na poljski prevela poljska književnica i prevoditeljica [[Łucja Danielewska]].

== Književne nagrade i priznanja ==
* 1957.: Nagrada [[Društvo hrvatskih književnika|Društva književnika Hrvatske]], za knjigu pjesama ''Put u nepostojanje''
* 1962.: Nagrada grada Zagreba, za knjigu pjesama ''Godišnja doba''
* 1967.: Nagrada Matice hrvatske, za knjigu ''Izabrane pjesme''
* 1970.: Nagrada grada Zagreba, za knjigu pjesama ''Posljednja večera''
* 1976.: [[nagrada Ivana Brlić Mažuranić|Nagrada “Ivana Brlić Mažuranić”]], za knjigu pripovijesti ''Petrica Kerempuh''
* 1982.: [[nagrada Tin Ujević|Nagrada “Tin Ujević”]], za knjigu pjesama ''Pohvala praznom džepu''
* 1985.: [[Zmajeva nagrada]], za knjigu pjesama ''Tihe lomače''
* 1986.: [[Nagrada Fonda Miroslav Krleža]], za najbolje pjesničko djelo u razdoblju 1984.-1987., za knjigu pjesama ''Tihe lomače''
* 1990.: [[Goranov vijenac]], za zbirku pjesama ''Ispitivanje tišine''
* 1992.: Godišnja nagrada Vladimir Nazor, za knjigu pjesmama u prozi ''Zavodnička šuma''
* 1996.: [[nagrada "Vladimir Nazor"|Nagrada Vladimir Nazor]], za životno djelo
* 1997.: [[Pjesnički susreti u Drenovcima|Povelja Visoka žuta žita]], za trajni doprinos hrvatskoj književnosti
* 1998.: [[Nagrada Ivan Goran Kovačić]], za knjigu pjesama ''Pandorina kutija''
* 1999.: Plaketa [[Dobrojutro, more]], za trajni doprinos hrvatskoj književnosti
* 2000.: [[Croatia_rediviva:_Ča,_Kaj,_Što_–_baštinski_dani#Nagrada_Maslinov_vijenac|Nagrada Maslinov vijenac]]
* 2000.: [[Nagrada Vilenica]] Društva [[Slovenci|slovenskih]] pisateljev
* 2002.: [[nagrada Zlaten venec|Nagrada Zlaten venec]] na Struškim večerima poezije, Struga, Makedonija

==Spomen==
* Spomen soba [[Stjepan Mihalić|Stjepana]] i Slavka Mihalića, otvorena je 2007. godine u sastavu zavičajnog odjela karlovačke [[Gradske knjižnica Ivan Goran Kovačić|Gradske knjižnice Ivan Goran Kovačić]], a sadrži književnu ostavštinu i osobne predmete dvojice književnika.<ref>[http://haw.nsk.hr/arhiva/vol2/2023/18833/karlovacdanas.com/index.php%3foption%3Dcom_content%26task%3Dview%26id%3D582%26Itemid%3D52.html Spomen soba Stjepana i Slavka Mihalića], karlovacdanas.com, objavljeno 21. studenoga 2007. ([[HAW]]), pristupljeno 19. svibnja 2021.</ref>
* [[Mural]] Slavka Mihalića u Karlovcu, izradili su ga Leonard Lesić i Dalibor Juras 2020. godine <ref>[http://web.archive.org/web/20210519211758/https://gradonacelnik.hr/vijesti/karlovac-muralima-uljepsavaju-vizuru-grada-i-upoznaju-turiste-s-povijesti-i-kulturom-grada/ ''Karlovac: Muralima uljepšavaju vizuru grada i upoznaju turiste s povijesti i kulturom grada''], gradonacelnik.hr, objavljeno 4. lipnja 2020. ([[Internet Archive|IA]]), pristupljeno 19. svibnja 2021.)</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}
* [https://proleksis.lzmk.hr/37351/ Mihalić, Slavko], ''[[Proleksis enciklopedija]]'', proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 20. svibnja 2021.
* [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol-hidra/447/62282/www.hazu.hr/Akademici/SMihalic.html Akademik Slavko Mihalić], www.hazu.hr

== Vanjske poveznice ==
* [http://info.hazu.hr/slavko_mihalic_biografija Akademik Slavko Mihalić, književnik, HAZU]
* Slavko Mihalić, [http://web.archive.org/web/20210519202219/http://www.pjesnici-ane-horvat.net/pdf/slavko_mihalic.pdf ''S kraja na kraj dlana''], Vergl, 2009., ISBN 9789537725006
* [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=40649 Mihalić, Slavko], ''[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]''
* Ivan Bošković, [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol2018/36/77498/www.matica.hr/kolo/561/klasik-hrvatske-pjesnicke-rijeci-28531/index.html ''Klasik hrvatske pjesničke riječi''], ''[[Kolo (časopis)|Kolo]]'' 4/2018.
* Orsolya Kálecz-Simon, [https://journals.um.si/index.php/slaviacentralis/article/view/697 ''Egzistencijalistički nadahnuta lirika u Hrvatskoj, Sloveniji i Mađarskoj''], ''[[Slavia Centralis]]'' 2/2011.
<big></big>
{{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}}
{{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za književnost}}
{{Dobitnici nagrade Tin Ujević}}
{{Dobitnici Nagrade Ivan Goran Kovačić}}

{{GLAVNIRASPORED:Mihalić, Slavko}}
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Tin Ujević]]
[[Kategorija:Akademici HAZU]]

Slavko Mihalić - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}}' u '{{Književnici razdoblja 1857. – 1952.}}'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica