Slavko Goldstein - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web |' u '{{citiranje weba|'

2025-09-14T00:31:49Z

Zamjena teksta - '{{Citiranje web |' u '{{citiranje weba|'

←Starija inačica		Inačica od 14. rujan 2025. u 00:31
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Slavko Goldstein'''-->[[Datoteka:סלאבקו גולדשטיין.jpg\|250px\|mini\|Slavko Goldstein]]		<!--'''Slavko Goldstein'''-->[[Datoteka:סלאבקו גולדשטיין.jpg\|250px\|mini\|Slavko Goldstein]]
	'''Slavko Goldstein''' ([[Sarajevo]], [[22. kolovoza]] [[1928.]] – [[Zagreb]], [[13. rujna]] [[2017.]]<ref>[https://www.hina.hr/vijest/9586189 HINA] (pristupljeno 13. rujna 2017.)</ref>), bio je [[Hrvatska\|hrvatski]] [[političar]], [[scenarist]], knjižar, [[Leksikografija\|leksikograf]] i povjesničar amater [[Židovi\|židovske nacionalnosti]].<ref name="hdp">{{~~Citiranje web~~ \| url=http://web.archive.org/web/20120303021813/http://www.hdpisaca.org/clan.asp?clan_id=182 \| title=Goldstein Slavko \| first= \| last= \| work=Hrvatsko društvo pisaca \| date= \| language= \| format= \| accessdate=2. travnja 2010.}}</ref>		'''Slavko Goldstein''' ([[Sarajevo]], [[22. kolovoza]] [[1928.]] – [[Zagreb]], [[13. rujna]] [[2017.]]<ref>[https://www.hina.hr/vijest/9586189 HINA] (pristupljeno 13. rujna 2017.)</ref>), bio je [[Hrvatska\|hrvatski]] [[političar]], [[scenarist]], knjižar, [[Leksikografija\|leksikograf]] i povjesničar amater [[Židovi\|židovske nacionalnosti]].<ref name="hdp">{{citiranje weba\| url=http://web.archive.org/web/20120303021813/http://www.hdpisaca.org/clan.asp?clan_id=182 \| title=Goldstein Slavko \| first= \| last= \| work=Hrvatsko društvo pisaca \| date= \| language= \| format= \| accessdate=2. travnja 2010.}}</ref>

	== Životopis ==		== Životopis ==
	Slavko Goldstein rođen je u [[Sarajevo\|Sarajevu]] 1928. godine, obitelj mu je podrijetlom iz [[Tuzla\|Tuzle]], a djetinjstvo je proveo u [[Karlovac\|Karlovcu]], gdje mu je otac, Ivo Goldstein, bio ugledni trgovac knjigama. Početkom [[Drugi svjetski rat\|Drugoga svjetskoga rata]], [[ustaše]] su ubile njegova oca najvjerojatnije u [[Logor Jadovno\|Logoru Jadovno]]<ref>''Deset mjeseci za život, dokumentarni film'', 2012.</ref>, a on je, zajedno s majkom i bratom [[Danijel Ivin\|Danijelom]], pobjegao i pridružio se [[NOV\|partizanima]].<ref>''Nedjeljom u 2'', 1. travnja 2012.</ref> Nakon završetka rata, sudjelovao je u borbi za uspostavljanje [[Izrael]]a i nekoliko je godina, s bratom, živio u [[kibuc]]u. U [[SFRJ\|Jugoslaviju]] vratio se tijekom [[1950-ih]], u [[Zagreb]], gdje je studirao [[književnost]] i [[filozofija\|filozofiju]] na [[Filozofski fakultet u Zagrebu\|Filozofskom fakultetu]]<ref name="hdp"/>. Ubrzo je postao [[novinar]], radeći kao urednik ''[[Vjesnik]]a'' i ''Erasmusa''. Jedno vrijeme bio je i [[radio\|radijski]] urednik, kao i urednik izdavačke kuće ''Stvarnost''. Bavio se i [[scenarist]]ičkim radom, pišući scenarije za filmove ''[[Signali nad gradom (1960.)\|Signali nad gradom]]'' ([[1960.]]) i ''[[Akcija stadion (1977.)\|Akcija stadion]]'' ([[1977.]]; zajedno s [[Dušan Vukotić\|Dušanom Vukotićem]]). Osnivač je izdavačkih kuća ''Liber'' i ''Novi liber''.		Slavko Goldstein rođen je u [[Sarajevo\|Sarajevu]] 1928. godine, obitelj mu je podrijetlom iz [[Tuzla\|Tuzle]], a djetinjstvo je proveo u [[Karlovac\|Karlovcu]], gdje mu je otac, Ivo Goldstein, bio ugledni trgovac knjigama. Početkom [[Drugi svjetski rat\|Drugoga svjetskoga rata]], [[ustaše]] su ubile njegova oca najvjerojatnije u [[Logor Jadovno\|Logoru Jadovno]]<ref>''Deset mjeseci za život, dokumentarni film'', 2012.</ref>, a on je, zajedno s majkom i bratom [[Danijel Ivin\|Danijelom]], pobjegao i pridružio se [[NOV\|partizanima]].<ref>''Nedjeljom u 2'', 1. travnja 2012.</ref> Nakon završetka rata, sudjelovao je u borbi za uspostavljanje [[Izrael]]a i nekoliko je godina, s bratom, živio u [[kibuc]]u. U [[SFRJ\|Jugoslaviju]] vratio se tijekom [[1950-ih]], u [[Zagreb]], gdje je studirao [[književnost]] i [[filozofija\|filozofiju]] na [[Filozofski fakultet u Zagrebu\|Filozofskom fakultetu]]<ref name="hdp"/>. Ubrzo je postao [[novinar]], radeći kao urednik ''[[Vjesnik]]a'' i ''Erasmusa''. Jedno vrijeme bio je i [[radio\|radijski]] urednik, kao i urednik izdavačke kuće ''Stvarnost''. Bavio se i [[scenarist]]ičkim radom, pišući scenarije za filmove ''[[Signali nad gradom (1960.)\|Signali nad gradom]]'' ([[1960.]]) i ''[[Akcija stadion (1977.)\|Akcija stadion]]'' ([[1977.]]; zajedno s [[Dušan Vukotić\|Dušanom Vukotićem]]). Osnivač je izdavačkih kuća ''Liber'' i ''Novi liber''.

	Zajedno s bratom i još nekolicinom političara, [[20. svibnja]] [[1989.]] godine osnovao je [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka\|HSLS]], [[Hrvatska\|hrvatsku]] političku stranku, te je do [[1990.]] bio njezin predsjednik,<ref>{{~~Citiranje web~~ \| url=http://www.jweekly.com/article/full/12363/croatian-jews-hope-elections-will-end-area-s-isolation/ \| title=Croatian Jews hope elections will end area’s isolation \| first= \| last= \| work=Jweekly.com \| date=2. siječnja 2000. \| language= engleski \| format= \| accessdate=2. travnja 2010.}}</ref> kada ga je zamijenio [[Dražen Budiša]]. Jedno vrijeme je bio predsjednik zagrebačke Židovske općine i Kulturnog društva Miroslav Šalom Freiberger, a zajedno sa sinom [[Ivo Goldstein\|Ivom]], povjesničarom, zalaže se za rekonstrukciju [[Zagrebačka sinagoga\|Zagrebačke sinagoge]].<ref>{{~~Citiranje web~~ \| url=http://www.vjesnik.hr/Pdf/2006%5C07%5C22%5C06A6.PDF \| title=Sinagogu u Zagrebu gradit će obje općine \| first=Gordan \| last=Pandža \| work=[[Vjesnik]] \| date=15. rujna 2006. \| format=PDF \| accessdate=17. svibnja 2009.}}</ref> Tijekom [[1990-ih]] bio je otvoreni protivnik politike dra [[Franjo Tuđman\|Franje Tuđmana]]. Godine [[2012.]] podržao je inicijativu brata Danijela za ukidanje [[hrvatski sabor\|saborske]] komemoracije žrtava [[Križni put (1945.)\|Križnog puta]] na [[Bleiburg]]u.<ref>''Otvoreno'', 10. travnja 2012.</ref>		Zajedno s bratom i još nekolicinom političara, [[20. svibnja]] [[1989.]] godine osnovao je [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka\|HSLS]], [[Hrvatska\|hrvatsku]] političku stranku, te je do [[1990.]] bio njezin predsjednik,<ref>{{citiranje weba\| url=http://www.jweekly.com/article/full/12363/croatian-jews-hope-elections-will-end-area-s-isolation/ \| title=Croatian Jews hope elections will end area’s isolation \| first= \| last= \| work=Jweekly.com \| date=2. siječnja 2000. \| language= engleski \| format= \| accessdate=2. travnja 2010.}}</ref> kada ga je zamijenio [[Dražen Budiša]]. Jedno vrijeme je bio predsjednik zagrebačke Židovske općine i Kulturnog društva Miroslav Šalom Freiberger, a zajedno sa sinom [[Ivo Goldstein\|Ivom]], povjesničarom, zalaže se za rekonstrukciju [[Zagrebačka sinagoga\|Zagrebačke sinagoge]].<ref>{{citiranje weba\| url=http://www.vjesnik.hr/Pdf/2006%5C07%5C22%5C06A6.PDF \| title=Sinagogu u Zagrebu gradit će obje općine \| first=Gordan \| last=Pandža \| work=[[Vjesnik]] \| date=15. rujna 2006. \| format=PDF \| accessdate=17. svibnja 2009.}}</ref> Tijekom [[1990-ih]] bio je otvoreni protivnik politike dra [[Franjo Tuđman\|Franje Tuđmana]]. Godine [[2012.]] podržao je inicijativu brata Danijela za ukidanje [[hrvatski sabor\|saborske]] komemoracije žrtava [[Križni put (1945.)\|Križnog puta]] na [[Bleiburg]]u.<ref>''Otvoreno'', 10. travnja 2012.</ref>

	== Stavovi ==		== Stavovi ==

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{spa oznaka}}' u '{{špa oznaka}}'

2025-05-27T04:52:57Z

Zamjena teksta - '{{spa oznaka}}' u '{{špa oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 27. svibanj 2025. u 04:52
Redak 8:		Redak 8:

	== Stavovi ==		== Stavovi ==
	* Smatrao je kako je tijekom 1990-ih "ponovo prisustvovao građanskim ratovima"... i u knjizi "Priča o dva naroda" navodi zašto se jedna velika zemlja u istočnoj Europi raspala na ne manje od sedam beznačajnih državica".<ref name="elpais">{{~~spa~~ oznaka}} Ignacio Vidal-Folch, [http://cultura.elpais.com/cultura/2014/08/13/babelia/1407946228_144228.html “Diga que soy yugoslavo”], elpais.com, 14. kolovoza 2014., pristupljeno 26. veljače 2016.</ref>		* Smatrao je kako je tijekom 1990-ih "ponovo prisustvovao građanskim ratovima"... i u knjizi "Priča o dva naroda" navodi zašto se jedna velika zemlja u istočnoj Europi raspala na ne manje od sedam beznačajnih državica".<ref name="elpais">{{špa oznaka}} Ignacio Vidal-Folch, [http://cultura.elpais.com/cultura/2014/08/13/babelia/1407946228_144228.html “Diga que soy yugoslavo”], elpais.com, 14. kolovoza 2014., pristupljeno 26. veljače 2016.</ref>

	== Djela ==		== Djela ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

2021-12-08T07:53:16Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

←Starija inačica		Inačica od 8. prosinac 2021. u 07:53
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Slavko Goldstein'''-->[[Datoteka:סלאבקו גולדשטיין.jpg\|250px\|mini\|Slavko Goldstein]]		<!--'''Slavko Goldstein'''-->[[Datoteka:סלאבקו גולדשטיין.jpg\|250px\|mini\|Slavko Goldstein]]
	'''Slavko Goldstein''' ([[Sarajevo]], [[22. kolovoza]] [[1928.]] – [[Zagreb]], [[13. rujna]] [[2017.]]<ref>[https://www.hina.hr/vijest/9586189 HINA] (pristupljeno 13. rujna 2017.)</ref>), bio je [[Hrvatska\|hrvatski]] [[političar]], [[scenarist]], knjižar, [[Leksikografija\|leksikograf]] i povjesničar amater [[Židovi\|židovske nacionalnosti]].<ref name="hdp">{{~~cite~~ web \| url=http://web.archive.org/web/20120303021813/http://www.hdpisaca.org/clan.asp?clan_id=182 \| title=Goldstein Slavko \| first= \| last= \| work=Hrvatsko društvo pisaca \| date= \| language= \| format= \| accessdate=2. travnja 2010.}}</ref>		'''Slavko Goldstein''' ([[Sarajevo]], [[22. kolovoza]] [[1928.]] – [[Zagreb]], [[13. rujna]] [[2017.]]<ref>[https://www.hina.hr/vijest/9586189 HINA] (pristupljeno 13. rujna 2017.)</ref>), bio je [[Hrvatska\|hrvatski]] [[političar]], [[scenarist]], knjižar, [[Leksikografija\|leksikograf]] i povjesničar amater [[Židovi\|židovske nacionalnosti]].<ref name="hdp">{{Citiranje web \| url=http://web.archive.org/web/20120303021813/http://www.hdpisaca.org/clan.asp?clan_id=182 \| title=Goldstein Slavko \| first= \| last= \| work=Hrvatsko društvo pisaca \| date= \| language= \| format= \| accessdate=2. travnja 2010.}}</ref>

	== Životopis ==		== Životopis ==
	Slavko Goldstein rođen je u [[Sarajevo\|Sarajevu]] 1928. godine, obitelj mu je podrijetlom iz [[Tuzla\|Tuzle]], a djetinjstvo je proveo u [[Karlovac\|Karlovcu]], gdje mu je otac, Ivo Goldstein, bio ugledni trgovac knjigama. Početkom [[Drugi svjetski rat\|Drugoga svjetskoga rata]], [[ustaše]] su ubile njegova oca najvjerojatnije u [[Logor Jadovno\|Logoru Jadovno]]<ref>''Deset mjeseci za život, dokumentarni film'', 2012.</ref>, a on je, zajedno s majkom i bratom [[Danijel Ivin\|Danijelom]], pobjegao i pridružio se [[NOV\|partizanima]].<ref>''Nedjeljom u 2'', 1. travnja 2012.</ref> Nakon završetka rata, sudjelovao je u borbi za uspostavljanje [[Izrael]]a i nekoliko je godina, s bratom, živio u [[kibuc]]u. U [[SFRJ\|Jugoslaviju]] vratio se tijekom [[1950-ih]], u [[Zagreb]], gdje je studirao [[književnost]] i [[filozofija\|filozofiju]] na [[Filozofski fakultet u Zagrebu\|Filozofskom fakultetu]]<ref name="hdp"/>. Ubrzo je postao [[novinar]], radeći kao urednik ''[[Vjesnik]]a'' i ''Erasmusa''. Jedno vrijeme bio je i [[radio\|radijski]] urednik, kao i urednik izdavačke kuće ''Stvarnost''. Bavio se i [[scenarist]]ičkim radom, pišući scenarije za filmove ''[[Signali nad gradom (1960.)\|Signali nad gradom]]'' ([[1960.]]) i ''[[Akcija stadion (1977.)\|Akcija stadion]]'' ([[1977.]]; zajedno s [[Dušan Vukotić\|Dušanom Vukotićem]]). Osnivač je izdavačkih kuća ''Liber'' i ''Novi liber''.		Slavko Goldstein rođen je u [[Sarajevo\|Sarajevu]] 1928. godine, obitelj mu je podrijetlom iz [[Tuzla\|Tuzle]], a djetinjstvo je proveo u [[Karlovac\|Karlovcu]], gdje mu je otac, Ivo Goldstein, bio ugledni trgovac knjigama. Početkom [[Drugi svjetski rat\|Drugoga svjetskoga rata]], [[ustaše]] su ubile njegova oca najvjerojatnije u [[Logor Jadovno\|Logoru Jadovno]]<ref>''Deset mjeseci za život, dokumentarni film'', 2012.</ref>, a on je, zajedno s majkom i bratom [[Danijel Ivin\|Danijelom]], pobjegao i pridružio se [[NOV\|partizanima]].<ref>''Nedjeljom u 2'', 1. travnja 2012.</ref> Nakon završetka rata, sudjelovao je u borbi za uspostavljanje [[Izrael]]a i nekoliko je godina, s bratom, živio u [[kibuc]]u. U [[SFRJ\|Jugoslaviju]] vratio se tijekom [[1950-ih]], u [[Zagreb]], gdje je studirao [[književnost]] i [[filozofija\|filozofiju]] na [[Filozofski fakultet u Zagrebu\|Filozofskom fakultetu]]<ref name="hdp"/>. Ubrzo je postao [[novinar]], radeći kao urednik ''[[Vjesnik]]a'' i ''Erasmusa''. Jedno vrijeme bio je i [[radio\|radijski]] urednik, kao i urednik izdavačke kuće ''Stvarnost''. Bavio se i [[scenarist]]ičkim radom, pišući scenarije za filmove ''[[Signali nad gradom (1960.)\|Signali nad gradom]]'' ([[1960.]]) i ''[[Akcija stadion (1977.)\|Akcija stadion]]'' ([[1977.]]; zajedno s [[Dušan Vukotić\|Dušanom Vukotićem]]). Osnivač je izdavačkih kuća ''Liber'' i ''Novi liber''.

	Zajedno s bratom i još nekolicinom političara, [[20. svibnja]] [[1989.]] godine osnovao je [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka\|HSLS]], [[Hrvatska\|hrvatsku]] političku stranku, te je do [[1990.]] bio njezin predsjednik,<ref>{{~~cite~~ web \| url=http://www.jweekly.com/article/full/12363/croatian-jews-hope-elections-will-end-area-s-isolation/ \| title=Croatian Jews hope elections will end area’s isolation \| first= \| last= \| work=Jweekly.com \| date=2. siječnja 2000. \| language= engleski \| format= \| accessdate=2. travnja 2010.}}</ref> kada ga je zamijenio [[Dražen Budiša]]. Jedno vrijeme je bio predsjednik zagrebačke Židovske općine i Kulturnog društva Miroslav Šalom Freiberger, a zajedno sa sinom [[Ivo Goldstein\|Ivom]], povjesničarom, zalaže se za rekonstrukciju [[Zagrebačka sinagoga\|Zagrebačke sinagoge]].<ref>{{~~cite~~ web \| url=http://www.vjesnik.hr/Pdf/2006%5C07%5C22%5C06A6.PDF \| title=Sinagogu u Zagrebu gradit će obje općine \| first=Gordan \| last=Pandža \| work=[[Vjesnik]] \| date=15. rujna 2006. \| format=PDF \| accessdate=17. svibnja 2009.}}</ref> Tijekom [[1990-ih]] bio je otvoreni protivnik politike dra [[Franjo Tuđman\|Franje Tuđmana]]. Godine [[2012.]] podržao je inicijativu brata Danijela za ukidanje [[hrvatski sabor\|saborske]] komemoracije žrtava [[Križni put (1945.)\|Križnog puta]] na [[Bleiburg]]u.<ref>''Otvoreno'', 10. travnja 2012.</ref>		Zajedno s bratom i još nekolicinom političara, [[20. svibnja]] [[1989.]] godine osnovao je [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka\|HSLS]], [[Hrvatska\|hrvatsku]] političku stranku, te je do [[1990.]] bio njezin predsjednik,<ref>{{Citiranje web \| url=http://www.jweekly.com/article/full/12363/croatian-jews-hope-elections-will-end-area-s-isolation/ \| title=Croatian Jews hope elections will end area’s isolation \| first= \| last= \| work=Jweekly.com \| date=2. siječnja 2000. \| language= engleski \| format= \| accessdate=2. travnja 2010.}}</ref> kada ga je zamijenio [[Dražen Budiša]]. Jedno vrijeme je bio predsjednik zagrebačke Židovske općine i Kulturnog društva Miroslav Šalom Freiberger, a zajedno sa sinom [[Ivo Goldstein\|Ivom]], povjesničarom, zalaže se za rekonstrukciju [[Zagrebačka sinagoga\|Zagrebačke sinagoge]].<ref>{{Citiranje web \| url=http://www.vjesnik.hr/Pdf/2006%5C07%5C22%5C06A6.PDF \| title=Sinagogu u Zagrebu gradit će obje općine \| first=Gordan \| last=Pandža \| work=[[Vjesnik]] \| date=15. rujna 2006. \| format=PDF \| accessdate=17. svibnja 2009.}}</ref> Tijekom [[1990-ih]] bio je otvoreni protivnik politike dra [[Franjo Tuđman\|Franje Tuđmana]]. Godine [[2012.]] podržao je inicijativu brata Danijela za ukidanje [[hrvatski sabor\|saborske]] komemoracije žrtava [[Križni put (1945.)\|Križnog puta]] na [[Bleiburg]]u.<ref>''Otvoreno'', 10. travnja 2012.</ref>

	== Stavovi ==		== Stavovi ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-08T22:12:08Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:סלאבקו גולדשטיין.jpg|250px|mini|Slavko Goldstein]]
'''Slavko Goldstein''' ([[Sarajevo]], [[22. kolovoza]] [[1928.]] – [[Zagreb]], [[13. rujna]] [[2017.]]<ref>[https://www.hina.hr/vijest/9586189 HINA] (pristupljeno 13. rujna 2017.)</ref>), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[političar]], [[scenarist]], knjižar, [[Leksikografija|leksikograf]] i povjesničar amater [[Židovi|židovske nacionalnosti]].<ref name="hdp">{{cite web | url=http://web.archive.org/web/20120303021813/http://www.hdpisaca.org/clan.asp?clan_id=182 | title=Goldstein Slavko | first= | last= | work=Hrvatsko društvo pisaca | date= | language= | format= | accessdate=2. travnja 2010.}}</ref>

== Životopis ==
Slavko Goldstein rođen je u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1928. godine, obitelj mu je podrijetlom iz [[Tuzla|Tuzle]], a djetinjstvo je proveo u [[Karlovac|Karlovcu]], gdje mu je otac, Ivo Goldstein, bio ugledni trgovac knjigama. Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]], [[ustaše]] su ubile njegova oca najvjerojatnije u [[Logor Jadovno|Logoru Jadovno]]<ref>''Deset mjeseci za život, dokumentarni film'', 2012.</ref>, a on je, zajedno s majkom i bratom [[Danijel Ivin|Danijelom]], pobjegao i pridružio se [[NOV|partizanima]].<ref>''Nedjeljom u 2'', 1. travnja 2012.</ref> Nakon završetka rata, sudjelovao je u borbi za uspostavljanje [[Izrael]]a i nekoliko je godina, s bratom, živio u [[kibuc]]u. U [[SFRJ|Jugoslaviju]] vratio se tijekom [[1950-ih]], u [[Zagreb]], gdje je studirao [[književnost]] i [[filozofija|filozofiju]] na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]]<ref name="hdp"/>. Ubrzo je postao [[novinar]], radeći kao urednik ''[[Vjesnik]]a'' i ''Erasmusa''. Jedno vrijeme bio je i [[radio|radijski]] urednik, kao i urednik izdavačke kuće ''Stvarnost''. Bavio se i [[scenarist]]ičkim radom, pišući scenarije za filmove ''[[Signali nad gradom (1960.)|Signali nad gradom]]'' ([[1960.]]) i ''[[Akcija stadion (1977.)|Akcija stadion]]'' ([[1977.]]; zajedno s [[Dušan Vukotić|Dušanom Vukotićem]]). Osnivač je izdavačkih kuća ''Liber'' i ''Novi liber''.

Zajedno s bratom i još nekolicinom političara, [[20. svibnja]] [[1989.]] godine osnovao je [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]], [[Hrvatska|hrvatsku]] političku stranku, te je do [[1990.]] bio njezin predsjednik,<ref>{{cite web | url=http://www.jweekly.com/article/full/12363/croatian-jews-hope-elections-will-end-area-s-isolation/ | title=Croatian Jews hope elections will end area’s isolation | first= | last= | work=Jweekly.com | date=2. siječnja 2000. | language= engleski | format= | accessdate=2. travnja 2010.}}</ref> kada ga je zamijenio [[Dražen Budiša]]. Jedno vrijeme je bio predsjednik zagrebačke Židovske općine i Kulturnog društva Miroslav Šalom Freiberger, a zajedno sa sinom [[Ivo Goldstein|Ivom]], povjesničarom, zalaže se za rekonstrukciju [[Zagrebačka sinagoga|Zagrebačke sinagoge]].<ref>{{cite web | url=http://www.vjesnik.hr/Pdf/2006%5C07%5C22%5C06A6.PDF | title=Sinagogu u Zagrebu gradit će obje općine | first=Gordan | last=Pandža | work=[[Vjesnik]] | date=15. rujna 2006. | format=PDF | accessdate=17. svibnja 2009.}}</ref> Tijekom [[1990-ih]] bio je otvoreni protivnik politike dra [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]]. Godine [[2012.]] podržao je inicijativu brata Danijela za ukidanje [[hrvatski sabor|saborske]] komemoracije žrtava [[Križni put (1945.)|Križnog puta]] na [[Bleiburg]]u.<ref>''Otvoreno'', 10. travnja 2012.</ref>

== Stavovi ==
* Smatrao je kako je tijekom 1990-ih "ponovo prisustvovao građanskim ratovima"... i u knjizi "Priča o dva naroda" navodi zašto se jedna velika zemlja u istočnoj Europi raspala na ne manje od sedam beznačajnih državica".<ref name="elpais">{{spa oznaka}} Ignacio Vidal-Folch, [http://cultura.elpais.com/cultura/2014/08/13/babelia/1407946228_144228.html “Diga que soy yugoslavo”], elpais.com, 14. kolovoza 2014., pristupljeno 26. veljače 2016.</ref>

== Djela ==
* ''Okrug Karlovac 1941.'', Institut za historiju radničkog pokreta, Zagreb, 1965. (suautori Milan Bekić i Ivo Butković)
* ''Reprinti i njihovo mjesto u izdavačkoj djelatnosti: referat na III Savjetovanju izdavača Jugoslavije u Portorožu 21.9.1974.'', Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1974.
* ''Prijedlog 85: glas iz privrede'', Scientia Yugoslavica, Zagreb, 1985.
* ''Holokaust u Zagrebu'', Novi Liber, Židovska općina Zagreb, Zagreb, 2001. (suautor Ivo Goldstein)
* ''1941.: godina koja se vraća'', Novi Liber, Zagreb, 2007.
* ''Jasenovac i Bleiburg nisu isto'', Novi Liber, Zagreb, 2011. (suautor Ivo Goldstein)
* ''Tito'', Profil knjiga, Zagreb, 2015. (suautor Ivo Goldstein)
* ''Jasenovac: tragika, mitomanija, istina'', Fraktura, Zaprešić, 2016. (suautor Ivo Goldstein)

== Nagrade ==
Dobio je brojne nagrade, odlikovanja i priznanja za književnu i nakladničku djelatnost.<ref name="hdp"/>
* 2010.: [[Nagrada Kiklop]], za životno djelo.<ref name="hdp"/>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Goldstein, Slavko}}
[[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.‎]]
[[Kategorija:Hrvatski filmski scenaristi]]
[[Kategorija:Židovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Hrvatski komunisti u drugoj Jugoslaviji]]
[[Kategorija:HSLS]]
[[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]]