WikiSysop: bnz

2022-03-24T20:05:53Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 24. ožujak 2022. u 20:05
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Slavenska cesta'''-->'''~~Slavenska cesta''' (lat. ''Via Sclava'', ''Via Sclavonica'', ''Via Sclabonica'', ''Callis Sclabonica''), povijesni naziv za mnoštvo puteva i cestâ, a prvi put spomenutih u listini iz [[1030.]] godine. Poslije se pod prije spomenutim nazivima spominju do [[1258.]], kada se naziva i ''Callis de Pisino''.<ref name="Baldini">[http://www.istrapedia.hr/hrv/905/slavenska-cesta/istra-a-z/ Istrapedia] M. Baldini: ''Slavenska cesta'' (pristupljeno 13. ožujka 2019.)</ref>		Slavenska cesta''' (lat. ''Via Sclava'', ''Via Sclavonica'', ''Via Sclabonica'', ''Callis Sclabonica''), povijesni naziv za mnoštvo puteva i cestâ, a prvi put spomenutih u listini iz [[1030.]] godine. Poslije se pod prije spomenutim nazivima spominju do [[1258.]], kada se naziva i ''Callis de Pisino''.<ref name="Baldini">[http://www.istrapedia.hr/hrv/905/slavenska-cesta/istra-a-z/ Istrapedia] M. Baldini: ''Slavenska cesta'' (pristupljeno 13. ožujka 2019.)</ref>

	[[Ante Šonje]] se bavio mogućim pravcima [[cesta]] koje su iz [[Poreč]]a vodile u [[Pazin]]. Prema njemu naseljenih Slavena je ondje bilo već u ranome srednjem vijeku. <ref>Ante Šonje: Slavenska cesta u Poreštini, Kalendar Jurina i Franina 1970, Rijeka 1969.</ref><ref>A. Šonje, Slavenska cesta u Poreštini (Istra) u svjetlu arheoloških nalaza i drugih podataka, Rad JAZU, 360, Zagreb 1971.</ref> Prema Stjepanu Antoljaku, [[Avaroslaveni]] prodirali su na istarski poluotok a cesta im je bila smjerokaz. Uzevši u obzir da srednjovjekovna vrela tim imenom nazivaju putne pravce u gdje su Hrvati bili naseljeni, razmatra se da je i na [[Puljština\|Puljštini]] postojala Slavenska cesta.<ref>Stjepan Antoljak, Problematika najstarijeg doseljenja i naseljavanja Slavena – Hrvata u Istru, Starine JAZU, 48, Zagreb 1958.</ref> Ta mogućnost nije posve sigurna, zato što nema tako bogatih vrela koja bi potvrdila tezu, a i nema sličnih topografskih studija. Pietro Kandler dovodi ju u pitanje.<ref> A. Šonje, M. Bertoša, Sommario della storiografia istriana dal 1965 al 1975 in Jugoslavia (sul periodo storico dal VI alla fine del XVIII secolo), ACRS, 1976, 6</ref><ref> M. Baldini, M. Maras, Monografija Poreča, Poreč 1998.</ref>		[[Ante Šonje]] se bavio mogućim pravcima [[cesta]] koje su iz [[Poreč]]a vodile u [[Pazin]]. Prema njemu naseljenih Slavena je ondje bilo već u ranome srednjem vijeku. <ref>Ante Šonje: Slavenska cesta u Poreštini, Kalendar Jurina i Franina 1970, Rijeka 1969.</ref><ref>A. Šonje, Slavenska cesta u Poreštini (Istra) u svjetlu arheoloških nalaza i drugih podataka, Rad JAZU, 360, Zagreb 1971.</ref> Prema Stjepanu Antoljaku, [[Avaroslaveni]] prodirali su na istarski poluotok a cesta im je bila smjerokaz. Uzevši u obzir da srednjovjekovna vrela tim imenom nazivaju putne pravce u gdje su Hrvati bili naseljeni, razmatra se da je i na [[Puljština\|Puljštini]] postojala Slavenska cesta.<ref>Stjepan Antoljak, Problematika najstarijeg doseljenja i naseljavanja Slavena – Hrvata u Istru, Starine JAZU, 48, Zagreb 1958.</ref> Ta mogućnost nije posve sigurna, zato što nema tako bogatih vrela koja bi potvrdila tezu, a i nema sličnih topografskih studija. Pietro Kandler dovodi ju u pitanje.<ref> A. Šonje, M. Bertoša, Sommario della storiografia istriana dal 1965 al 1975 in Jugoslavia (sul periodo storico dal VI alla fine del XVIII secolo), ACRS, 1976, 6</ref><ref> M. Baldini, M. Maras, Monografija Poreča, Poreč 1998.</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-04T07:56:52Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Slavenska cesta''' (lat. ''Via Sclava'', ''Via Sclavonica'', ''Via Sclabonica'', ''Callis Sclabonica''), povijesni naziv za mnoštvo puteva i cestâ, a prvi put spomenutih u listini iz [[1030.]] godine. Poslije se pod prije spomenutim nazivima spominju do [[1258.]], kada se naziva i ''Callis de Pisino''.<ref name="Baldini">[http://www.istrapedia.hr/hrv/905/slavenska-cesta/istra-a-z/ Istrapedia] M. Baldini: ''Slavenska cesta'' (pristupljeno 13. ožujka 2019.)</ref>

[[Ante Šonje]] se bavio mogućim pravcima [[cesta]] koje su iz [[Poreč]]a vodile u [[Pazin]]. Prema njemu naseljenih Slavena je ondje bilo već u ranome srednjem vijeku. <ref>Ante Šonje: Slavenska cesta u Poreštini, Kalendar Jurina i Franina 1970, Rijeka 1969.</ref><ref>A. Šonje, Slavenska cesta u Poreštini (Istra) u svjetlu arheoloških nalaza i drugih podataka, Rad JAZU, 360, Zagreb 1971.</ref> Prema Stjepanu Antoljaku, [[Avaroslaveni]] prodirali su na istarski poluotok a cesta im je bila smjerokaz. Uzevši u obzir da srednjovjekovna vrela tim imenom nazivaju putne pravce u gdje su Hrvati bili naseljeni, razmatra se da je i na [[Puljština|Puljštini]] postojala Slavenska cesta.<ref>Stjepan Antoljak, Problematika najstarijeg doseljenja i naseljavanja Slavena – Hrvata u Istru, Starine JAZU, 48, Zagreb 1958.</ref> Ta mogućnost nije posve sigurna, zato što nema tako bogatih vrela koja bi potvrdila tezu, a i nema sličnih topografskih studija. Pietro Kandler dovodi ju u pitanje.<ref> A. Šonje, M. Bertoša, Sommario della storiografia istriana dal 1965 al 1975 in Jugoslavia (sul periodo storico dal VI alla fine del XVIII secolo), ACRS, 1976, 6</ref><ref> M. Baldini, M. Maras, Monografija Poreča, Poreč 1998.</ref>
Ima znakova da se jedan od smjerova puljske Slavenske ceste doticao [[Pićan|Pićna]]. Na tom je području negdje se spajala sa srednjovjekovnom cestom koja je iz Poreča preko Pazina dolazila u to mjesto, odakle je prelazila (ili obilazila) [[Učka|Učku]].
Mnogi drugi autori pisali su o Slavenskoj cesti u Istri ([[Pietro Kandler]], [[Carlo De Franceschi]], [[Luigi Morteani]], [[Bernardo Benussi]], [[Luka Kirac]], [[Petar Skok]] i dr.).<ref name="Baldini"/>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Povijest Istre]]
[[Kategorija:Hrvatska povijest]]
[[Kategorija:Cestovni promet u Hrvatskoj]]

Slavenska cesta - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica