Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵\|wikivrste(.)\=(.)↵\|wikivrstehr(.)\=(.)↵\|wikizvor(.)\=(.)↵\|wikizvor_autor(.)\=(.)↵\|wječnik(.)\=(.)↵\|wikiknjige(.)\=(.)↵\|wikicitat(.)\=(.)↵}}' u ''

2026-03-12T16:45:11Z

Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵\|wikivrste(.*)\=(.*)↵\|wikivrstehr(.*)\=(.*)↵\|wikizvor(.*)\=(.*)↵\|wikizvor_autor(.*)\=(.*)↵\|wječnik(.*)\=(.*)↵\|wikiknjige(.*)\=(.*)↵\|wikicitat(.*)\=(.*)↵}}' u ''

@@ Redak 72: / Redak 72: @@
 === Ostali projekti ===
-{{WProjekti
 {{Redoslijed|

WikiSysop: čišćenje redirekcija za infookvir monarh

2022-03-07T17:02:30Z

čišćenje redirekcija za infookvir monarh

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 17:02
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Slavac, hrvatski kralj'''-->{{~~Monarh~~		<!--'''Slavac, hrvatski kralj'''-->{{Infookvir monarh
	\| ime = Slavac Svačić		\| ime = Slavac Svačić
	\| slika =		\| slika =

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-19T22:38:05Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Monarh
| ime = Slavac Svačić
| slika =
| opis =
| titula = [[Hrvatski kraljevi|Kralj Hrvatske]]
| vladavina = [[1074.]] – [[1075.]] ili [[1091.]] – [[1093.]]
| krunidba =
| prethodnik = [[Petar Krešimir IV.]]
| nasljednik = [[Dmitar Zvonimir]]
| regent =
| titula1 =
| vladavina1 =
| krunidba1 =
| prethodnik1 =
| nasljednik1 =
| regent1 =
| titula2 =
| vladavina2 =
| krunidba2 =
| prethodnik2 =
| nasljednik2 =
| regent2 =
| titula3 =
| vladavina3 =
| krunidba3 =
| prethodnik3 =
| nasljednik3 =
| regent3 =
| nasljeđe = -
| supruga =
| supruge =
| suprug =
| supruzi =
| djeca =
| puno ime =
| posthumno ime =
| dinastija =
| vladarska himna =
| otac =
| majka =
| datum rođenja =
| mjesto rođenja =
| datum smrti = [[1075.]] ili o. [[1095.]]
| mjesto smrti =
| datum pokopa =
| mjesto pokopa =
| potpis =
| zanimanje =
| vjera =
}}
'''Kralj Slavac''' ili '''Kralj Slavić''' ([[11. stoljeće]]) je prema nekim izvorima ([[Ivan Lučić]]), bio [[hrvatski vladari|hrvatski kralj]] koji je uzurpirao prijestolje nakon smrti hrvatskog kralja [[Petar Krešimir IV.|Petra Krešimira IV.]] [[1074.]] godine i vladao južnim dijelom hrvatskog kraljevstva od 1074. do 1075. godine. Prema nekim hrvatskim povjesničarima [[crkva sv. Petra na Priku]] u [[Omiš|Omišu]], na desnoj obali rijeke [[Cetina|Cetine]] prvi put se spominje 1074. godine, upravo za vladanja kralja Slavca. U njoj je kralj Slavac, prema sačuvanom dokumentu pronađenom u [[Supetarski kartular|kartularu spomenute crkve]], presudio spor oko nekih zemalja.

Međutim, istraživanja su pokazala da Slavac ipak nije živio u razdoblju 1074. – 1075. nego kasnije i da je, na prijelazu iz 11. u [[12. stoljeće]], bio vladar hrvatskih [[Neretvani|Neretvana]] (''Mariani'') čiji su vladari nosili naziv ''rex'', ''judex'' ili ''dux'', kao [[Berigoj]], [[Jakov (neretvanski vladar)|Jakov]], [[Rusin (neretvanski vladar)|Rusin]] i Slavac u 11. stoljeću. Prema toj teoriji, kad je [[Normani|Normanski]] knez [[Amiko od Giovenazza]] 1074. napao je Hrvatsku, nije zarobio kralja Slavca, nego Petra Krešimira IV.

Povjesničar [[Neven Budak]] smatra da Slavac nije bio neretvanski vladar, već pretedent na hrvatsko prijestolje, nakon smrti kralja Zvonimira i kralja Stjepana II., ali tvrdi da nije bio okrunjen, jer se tada [[hrvatska kruna|hrvatska kraljevska kruna]] nalazila kod [[nadbiskup]]a [[Lovro Dalmatinac|Lovre]] († 1099.) u [[Split]]u.

== Podrijetlo i vladavina ==

Slavac je bio član uglednog roda i brat Rusina, župana priorske županije. S obzirom na podatak iz Sumpetarskog kartulara, moguće je pretpostaviti da je Slavac neko vrijeme obnašao dužnost [[ban|hrvatskog bana]] i da mu je taj položaj, kao i Zvonimiru, omogućio uspon na hrvatsko prijestolja ili barem isticanje kandidature za krunu.

Dvije su verzije njegova života i vladavine. Prema prvoj, odmah po smrti kralja Petra Krešimira hrvatsko plemstvo se podijelilo u tri tabora. Dalmatinski gradovi i latinsko svećenstvo je želilo za kralja Stjepana ([[Stjepan II., hrvatski kralj]]), Krešimirova sinovca, kraljevski mađarski rođaci su htjeli bana Zvonimira ([[Dmitar Zvonimir]]), a većina hrvatskog naroda, kojemu nije bilo poćudno što je pokojni kralj Petar Krešimir toliko ugađao latinskim žiteljima, župana Slavca od plemena Svačića (porijeklom iz [[Trstenik]]a kod Omiša).<ref>Vjekoslav Klaić,'' Povijest Hrvata, knjiga prva'', str. 137.</ref>
Narodna stranka hrvatskog naroda je odnije prevagu i hrvatskim kraljem postade Slavac, no protiv njemu su se pobunili stanovnici dalmatinskih gradova i latinsko svećenstvo, a i sam papa ga nije želio priznati. Čini se, da je papa [[Grgur VII.]] htio na hrvatsko prijestolje postaviti [[Danska|danskoga]] kraljevića Magna mjesto kralja koji se naklanja slavenskom bogoslužju, što se vidi iz njegova pisma [[Češka|češkomu]] knezu Vratislavu II.

U Hrvatskoj nastadoše smutnje i nemiri, te su Slavčevi protivnici pozvali u pomoć Normane iz južne Italije. Slavac je pokušao da otjera Normane, ali mu to nije uspjelo. Normani pod knezom Amikom su ga zarobili i odveli u Normansku Italiju gdje mu nestaje trag, a dalmatinskim gradovima zavladaše Normani.

Crkvenom saboru u Splitu [[1075.]] godine, uz hrvatske biskupe (Hrvatske, [[Split]]a, [[Nin]]a, [[Zadar|Zadra]],[[ Rab]]a, [[Biograd]]a, [[Trogir]]a i [[Osor]]a) nazočio je i papin poslanik, nadbiskup Gerard. [[Mlečani]] su se usprotivili normanskom vladavinom nad dalmatinskim gradovima zbog straha zatvaranja izlaza iz jadranskog mora, jer su ovi već vladali južnom Italijom. Stoga su inzistirali da predstavnici nekih dalmatinskih gradova (Splita, Trogira, Zadra i hrvatskoga Biograda) duždu [[Domink Silvije, mletački dužd|Dominiku Silviju]] obećaju da u buduće nikada više ne će u Dalmaciju zvati niti Normana niti bilo kojih drugih tuđinaca. To su [[8. veljače]] [[1076.]] godine potpisali redom crkveni dostojanstvenici, i to: splitski nadbiskup Lovro, ninski biskup Formin i biogradski biskup Prestancije.<ref>Rudolf Horvat, ''Povijest Hrvatske I.'', 1924.</ref>

Prema drugoj verziji, Slavac je iskoristio krizu u Hrvatskoj nakon smrti kralja Zvonimira († 1089.) i uspio nametnuti svoju vlast nad jugoistočnim dijelovima zemlje, možda već za života kralja Stjepana II. († 1091.), a svakako nakon njegove smrti. Slavac je koristio neodređenu titulu ''kralja'', jer najvjerojatnije nije bio okrunjen, ali vjeruje se da je imao poveći broj pristaša u hrvatskom kraljevstvu, jer su se u njegovoj pratnji nalazili [[Petar Svačić|ban Petar]] i tepčica Budimir. Nije poznato ništa o kraju njegove vladavine.

==Izvori==
{{izvori}}

=== Ostali projekti ===
{{WProjekti
|commons =
|commonshr =
|commonscat =
|commonscathr =
|wikivrste =
|wikivrstehr =
|wikizvor = Povijest Hrvatske I. (R. Horvat)/Kralj Slavić
|wikizvor_autor =
|wječnik =
|wikiknjige =
|wikicitat =
}}

{{Redoslijed|
|prethodnik = [[Stjepan I., kralj Hrvatske|Stjepan I. (oko 1030. – 1058.)]]
|gl_članak_funkcija=[[Dodatak:Popis hrvatskih i hrvatsko-ugarskih kraljeva|Petar Krešimir IV. (1058. – 1074.)]]
|nasljednik=[[Dmitar Zvonimir|Dmitar Zvonimir (1075. – 1089.)]]
}}

{{Redoslijed|
|prethodnik = [[Stjepan II., hrvatski kralj|Stjepan II. (1089. – 1091.)]]
|gl_članak_funkcija=[[Dodatak:Popis hrvatskih i hrvatsko-ugarskih kraljeva|Slavac (1091. – 1093.)]]
|nasljednik=[[Petar Svačić|Petar Svačić (1093. – 1097.)]]
}}

{{Hrvatski kraljevi}}

{{GLAVNIRASPORED:Slavac}}
[[Kategorija:Hrvatska za narodnih vladara]]
[[Kategorija:Hrvatski vladari]]

Slavac, hrvatski kralj - Povijest promjena

WikiSysop: čišćenje redirekcija za infookvir monarh

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica