Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Likovni umjetnik↵|' u '{{infookvir likovni umjetnik |'

2025-04-28T22:51:47Z

Zamjena teksta - '{{Likovni umjetnik↵|' u '{{infookvir likovni umjetnik |'

←Starija inačica		Inačica od 28. travanj 2025. u 22:51
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Slava Raškaj'''-->{{~~Likovni~~ umjetnik		<!--'''Slava Raškaj'''-->{{infookvir likovni umjetnik
	\|ime = Slava Raškaj		\|ime = Slava Raškaj
	\|slika = Slava_Raškaj_autoportret.jpg		\|slika = Slava_Raškaj_autoportret.jpg

WikiSysop: file->datoteka

2022-05-08T07:04:34Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 8. svibanj 2022. u 07:04
Redak 86:		Redak 86:
	Sigurni radovi Slave Raškaj, sve ove slike imaju svoju povijest koja potvrđuje njihovu autentičnost.		Sigurni radovi Slave Raškaj, sve ove slike imaju svoju povijest koja potvrđuje njihovu autentičnost.
	<gallery>		<gallery>
	~~File~~:Slava Raškaj autoportret.jpg\| Autoportret, akvarel, Moderna galerija, Zagreb		Datoteka:Slava Raškaj autoportret.jpg\| Autoportret, akvarel, Moderna galerija, Zagreb
	~~File~~:Raskaj ivory coupe at ozalj.jpg\|Kupa kod Ozlja		Datoteka:Raskaj ivory coupe at ozalj.jpg\|Kupa kod Ozlja
	~~File~~:Slava raskaj.jpg\| Lopoči		Datoteka:Slava raskaj.jpg\| Lopoči
	~~File~~:Raskaj6.jpg\|Lopoči		Datoteka:Raskaj6.jpg\|Lopoči
	~~File~~:Slava-raskaj-05.jpg\|Lopoči za roditelje		Datoteka:Slava-raskaj-05.jpg\|Lopoči za roditelje
	~~File~~:RASKAJ 31.jpg\|Stablo u snijegu,Akvarel, Moderna galerija Zagreb		Datoteka:RASKAJ 31.jpg\|Stablo u snijegu,Akvarel, Moderna galerija Zagreb
	~~File~~:Slava-raskaj-02.jpg\|Autoportret		Datoteka:Slava-raskaj-02.jpg\|Autoportret
	~~File~~:01 Slava Raskaj Zuti pjetao i bijela kokos.jpg\|Slava Raškaj, Žuti pijetao i bijela kokoš, akvarel, 1895.-1897.		Datoteka:01 Slava Raskaj Zuti pjetao i bijela kokos.jpg\|Slava Raškaj, Žuti pijetao i bijela kokoš, akvarel, 1895.-1897.
	~~File~~: SR Pogled na Ozalj.jpg\| Slava Raškaj, Pogled na Ozalj, akvarel, 1898.		Datoteka: SR Pogled na Ozalj.jpg\| Slava Raškaj, Pogled na Ozalj, akvarel, 1898.
	~~File~~:Slava Raskaj Jeleni na bojni.jpg\|Slava Raškaj, Jelen, akvarel, 1897.		Datoteka:Slava Raskaj Jeleni na bojni.jpg\|Slava Raškaj, Jelen, akvarel, 1897.
	</gallery>		</gallery>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-13T22:41:24Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Likovni umjetnik
|ime = Slava Raškaj
|slika = Slava_Raškaj_autoportret.jpg
|veličina = 200px
|opis = Slava Raškaj, autoportret
|rođenje = [[2. siječnja]] [[1877.]], [[Ozalj]], [[Hrvatska]]
|smrt = [[29. ožujka]] [[1906.]], [[Stenjevec]], [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
|nacionalnost = [[Hrvati]]ca
|period =
|vrsta =
|praksa =
|utjecao =
|utjecali =
|djela =
|nagrade =
|potpis =
}}

'''Slava Raškaj''' ([[Ozalj]], [[2. siječnja]] [[1877.]] - [[Stenjevec]], [[Zagreb]], [[29. ožujka]] [[1906.]]), bila je [[hrvatska]] [[slikarica]], krštena kao Slavomira Friderika Olga.

== Podrijetlo ==
Slava Raškaj rođena je u Ozlju 2. siječnja 1877. godine. Kroz [[Ozalj]], grad na sjeveru Hrvatske u blizini grada Karlovca i granice sa Slovenijom, protječe rijeka [[Kupa]] koja će biti čest motiv Slavinih akvarela, kao i ostatak prirode koja ju je okruživala i bila inspiracija za većinu njezina opusa.
Iz razgovora s njenim prijateljicama poznato je kako je najviše voljela sama boraviti u prirodi. Vrijeme je provodila crtajući upravo prirodu koja ju je okruživala - priroda joj je bila prva inspiracija.

Slavina obitelj [[Raškaj]] vodi podrijetlo od Stjepana od plemena Gutkeled, koji je u razdoblju od 1248.-1260. bio ban cijele Slavonije. Unuk ovog Stjepana, Vid, imao je posjed Nađ Raška i Kiš Raška u zemplinskoj županiji. Danas su to mjesta u [[Slovačka|Slovačkoj]] - Velike i Male Raškovce. Po posjedu Raška (mađarski: Raska) potomci Vida iz plemena Gutkeled naziva ju se 'de Raska' da bi kroz povijest imali kao prezime Raskay.
Hrvatska grana roda Raškaj prebivala je u [[Hum Stubički|Humu Stubičkom]] kod [[gornja Stubica|Gornje Stubice]] i u [[Vinipotok|Vinipotoku]] kod [[Lobor|Lobora]]. Mnogi su, iz obitelji Raškaj, obavljali razne državne dužnosti.

Slavin pradjed je Gabrijel Raškaj. Djed Slavin, Alojzije Raškaj (Dubovac ([[Karlovac]]), 1816.- [[Jastrebarsko]] 1883.), prvotno je studirao medicinu. Kako se 1838. godine oženio, napustio je studij medicine te je završio pravo. Pisao je hvalospjeve [[Juraj Haulik|Jurju Hauliku]], ''Onomasticon''(1841.) i Nikoli Mikšiću, ''Carmen'' (1839.). Bio je bilježnik [[Banski stol|Banskog stola]] i upravitelj dobra Krasinec blizu Vivodini, a odvjetničku praksu obavljao je u [[Jastrebarsko]]m.

Slavin otac Alojzije (kršteno Aloysius Franciscus Seraphinus, a potpisivao se s Vjekoslav) bio je bilježnik u [[Ozalj|Ozlju]] od 1875. do 1905. godine - što je u to vrijeme bilo ugledno zanimanje. Majka joj je Olga rođena Pfeifinger iz časničke obitelji.

Brat Juraj Završio je Pravni fakultet u Zagrebu i kao odvjetnik i bilježnik radio u Bošnjacima i u [[Srijemski Karlovci|Srijemskim Karlovcima]] gdje je i umro 1950. godine.

Sestra Paula je završila učiteljsku školu u samostanu sestara milosrdnica u [[Zagreb|Zagrebu]] i bila je učiteljica u [[Orahovica|Orahovici]], prefektica ženskog konvikta u Zagrebu, te ponovno učiteljica u [[Sisak|Sisku]]. udavši se odlazi sa suprugom u [[Budimpešta|Budimpeštu]], gdje je i umrla 1953. godine.

== Školovanje i kasniji život ==
[[Datoteka:Slava Raskaj.jpg|mini|desno|200px|[[Poprsje]] Slave Raškaj u Nazorovoj ulici 47 u [[Zagreb]]u, ispred Centra za odgoj djece i mladeži oštećenoga sluha "Slava Raškaj" (rad [[Velibor Mačukatin ml.|Velibora Mačukatina ml.]] iz 2000. godine).<ref>[http://www.zagrebacki.info/2012/07/slava-raskaj.html Slava Raškaj], zagrebacki.info, objavio Stjepan Brbot, 20. srpnja 2012., pristupljeno 2. travnja 2016.</ref>]]

Gluhonijema, osnovnu i srednju školu završila je u Zavodu za gluhonijemu djecu u [[Beč|Beču]] od 1883. do 1892. godine. Već pri ishođenju mjesta u bečkom Zavodu za gluhonijeme Vjekoslav Raškaj se susretao s problemima koji su dolazili od negativnog odnosa tadašnje javnosti prema gluhonijemim osobama. U to vrijeme su gluhonijeme osobe smatrali duševno zaostalim, a u takvom okružnju gluhonijemi su bili obilježeni za cijeli život. Tako prilikom upućivanja molbe Vjekoslava Raškaja za smještaj Slave Raškaj u Bečkom zavodu za gluhonijeme, činovnik unutarnjeg odijela zemaljske vlade u Zagrebu je u urudžbeni zapisnik unio i da se molba upućuje ''"Ravnateljstvu umnobol. u Beču"''.

U Beču dobiva prve poduke iz crtanja, te nastaju njeni prvi zabilježeni crteži. U to razdoblje spadaju crteži tušem pod nazivom „Oklop i oružje I. i II.“ iz 1892. To su manji crteži tušem u obliku vinjete gdje nam naziv jasno ukazuje što se na njima nalazi.

S petnaest godina Slava napušta Zavod.

Prva osoba koja je zapazila Slavin talent je bio [[Isidor Kršnjavi]]. Na njegov prijedlog Slava Raškaj dolazi u Zavod za gluhonijeme u Zagrebu. Tako 1895. godine Slava Raškaj polazi Kraljevsku žensku stručnu školu u Zagrebu, tečaj za umjetno obrtno risanje, te kroz dvije školske godine 1895./96. i 1896./97. završava tečaj s odličnom ocjenom. U prvoj godini, 1895./96., zbog bolesti Štefane Hribar, Slavu podučava [[Ivan Bauer]] sin slikara [[Josipa Bauera]]. U drugoj godini, 1896./97., podučavala ju je slikanju [[Štefana Hribar]] rođena Klaić i sama slikarica. Paralelno s tom podukom Slavu je podučavao i [[Bela Čikoš Sesija]], koji ju je podučavao sve do 1902. godine, i to besplatno. Učio ju je radu u raznim tehnikama. Prve Slavine radove, nastale pod utjecajem Čikoševa akademskog slikarstva, možemo nazvati nekom vrstom tehničkih vježbi. Radi se o slikama s motivima mrtve prirode gdje je bitno bilo dočarati teksturu materijala. Kao jedan od tih primjera imamo sliku pod nazivom „Mrtva priroda sa školjkom i lepezom“ – temu i boje zadao je Čikoš, ali u detaljima je vidljiv pravi Slavin izražaj. Kod ovakvih je radova pozadina često nedefinirana ili se radi o nekakvom neupadljivom zastoru, boje su dosta tamne, a predmeti koje slika su lepeza, školjka i jastog na stolu. Iako se radi o zadanim temama, ono što ovoj slici daje dašak Slavinog izražaja i ono što će biti vrhunac njenih radova kasnije je motiv cvijeća na lepezi. U tom detalju do izražaja dolazi priroda u kojoj je Slava uživala od djetinjstva i koja će svjetlijim tonovima nadvladati utjecaj Čikoševa akademizma.<ref name="Stergar 1996">Stergar, Branka. ''Retrospektiva Slave Raškaj'', Narodno sveučilište – Zavičajni muzej, Ozalj, 1996.</ref>{{is|str. 43.}}

U vrijeme zagrebačkog školovanja Slava je zbrinuta u Zavodu za gluhonijeme, u Ilici 83, a po naređenju predstojnika Odjela za bogoštovlje i nastavu kraljevske zemaljske vlade presvjetlog [[Isidor Kršnjavi|Isidora Kršnjavija]], sve do 1898. godine. Za to vrijeme slikarski materijal joj se nabavlja iz proračuna Zemaljske vlade.

U ljeto 1898. godine boravi u Zlataru kod rodbine. 15. prosinca 1898. prisustvuje otvaranju [[Umjetnički paviljon|Umjetničkog paviljona]]. 1898. na 1899. godinu je u Ozlju, a razdoblje od siječnja do ožujka 1899. godine provodi slikajući akvarele po najvećoj zimi, gdje nastaju njezini najljepši akvareli sa zimskim prizorima. U [[Muzej moderne i suvremene umjetnosti|Muzeju moderne i suvremene umjetnosti]] u [[Rijeka|Rijeci]] čuva se Slavina bilježnica sa skicama iz razdoblja siječanj-ožujak 1899. godine, a akvarel ''Stablo u snijegu'' čuva se u [[Moderna galerija|Modernoj galeriji]] u Zagrebu. Ljeti 1899. godine ponovno je u Zlataru kod rodbine, boravi u Trakošćanu, zatim je u Loboru kod rodbine. U Zlataru nastaje prekrasan akvarel ''Vodopad u Zlataru'' s nadnevkom 31. svibnja 1899. godine, a nalazi se u Zbirci Truhar u [[Srijemska Mitrovica|Srijemskoj Mitrovici]]. U Loboru akvarel ''Lobor'' s nadnevkom 17. srpnja 1899. godine koji se čuva u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci. Portret Ide Batušić rođene Metzger radi u Zlataru 17. lipnja 1899. godine, a nalazi se u vlasništvu obitelji Batušić. Na Portretu Ide Batušić vidi se sva genijalnost Slavina slikarskog rada, sam portret je rađen bez ikakve pripreme, pa nema nikakvog skiciranja olovkom.

U jesen, listopad 1899. godine, radi portret olovkom tadašnjeg odjelnog predstojnika za Bogoštovlje i nastavu kraljevske zemaljske Vlade, [[Armin Pavić|Armina Pavića]] (koji je pogrješno proglašen portretom Bele Čikoša Sesije).

U jesen 1899. godine ponovno je na stanu u Zavodu za gluhonijeme, ali se razboljeva i javlja se početni stadij tuberkuloze pluća. Nekako se zaliječuje, ali i ne izliječuje. Početkom 1900. godine na liječenju je u Opatiji, gdje nastaje samo jedan prikaz obale u akvarelu. Ljeto 1900. godine boravi u Ozlju gdje nastaje niz crteža i portreta ljudi iz njene okoline. U [[Hrvatski državni arhiv|Hrvatskom državnom arhivu]] sačuvana je Slavina molba od 12. listopada 1900. godine za ponovni smještaj u Zavodu za gluhonijeme za vrijeme dok ju poučava Čikoš. Ta molba je na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] čime se opovrgava dosadašnje uvriježeno mišljenje da je Slava Raškaj znala samo [[njemački jezik]]. U toj molbi navodi i da je školske 1899./1900. godine bila bolesna. Smještaj joj je, po toj molbi, odobren.
Ljeto 1901. godine provodi u Ozlju, a u jesen je u Orahovici kod sestre Paule, zatim se vraća u Zagreb gdje provodi vrijeme do proljeća 1902. godine.

=== Tragičan kraj ===
[[18. lipnja]] 1902. godine Vjekoslav Raškaj dovodi Slavu u Kraljevski zemaljski zavod za umobolne u Stenjevcu s liječničkom svjedodžbom koju je potpisao kotarski liječnik Ferdo Sluga.
Umrla je s 29 godina 29. ožujka 1906., primivši sakramente umirućih, u bolnici u Vrapču od tuberkuloze i pokopana na groblju župne crkve u Stenjevcu, posmrtni ostaci nesretne gluhonijeme slikarice preneseni su na groblje kraj crkve Sv. Vida u Ozlju devedesetih godina dvadesetog stoljeća.

== O slikarstvu ==
Njeni [[Akvarel|akvareli]] predstavljaju najviši domet hrvatskog akvarelnog slikarstva krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Od svih naših slikara koji su se prije nje bavili akvarelom, imala je najviše osjećaja za omjer pigmenta i vode u akvarelnom postupku. Stoga njezin akvarel, fluidan i lak, predstavlja upravo primjer idealnog akvarela, a jednako su lepršavo uvjerljivi i njezini pasteli.
U umjetničkom stvaralaštvu Slave Raškaj mogu se uočiti dvije faze. U prvoj – crtež i boja izraz su čiste opservacije – kristalno jasan doživljaj ljepote prirode. U drugoj slikarskoj fazi, Slavini radovi su najprije izraz impresije, i u tom raspoloženju nastaju njezina najbolja djela – akvareli ''"Kruške", "Suncokreti", "Potočnice"'', s transparentnom pozadinom. Opet se vraća motivima u prirodi. Tada nastaje jedan cijeli ciklus pod nazivom ''"Lopoči"'' najpoznatiji Slavini radovi pod dojmom slikovitog jezera u zagrebačkom botaničkom vrtu.

Ilustracije za ''[[Vijenac (časopis)|časopis Vijenac]]'' iz 1898. godine. Tehnika je ista kao i ona kojom radi u Beču u Zavodu za gluhonijeme, ali tema joj ovoga puta detalji iz prirode gdje je Slava iskazala svoju ljubav prema prirodi i cvijeću. U izboru teme i načinu kadriranja vidljiva je bliskost japanskoj umjetnosti i njihovim grafikama koje su u to vrijeme bile popularne.
No najvažniju prekretnicu u Slavinu slikarstvu predstavlja upravo Čikoš, ali sa svojim ranijim radovima u plain-airu. On je u njoj, kao što u svojoj knjizi kaže Matko Peić: „…probudio ono što je ona bila u dnu svoga umjetničkog bića: pejzažist!“. Ono što je toliko utjecalo na Slavu su Čikoševi akvareli koje je izradio sa sedamnaest godina. Ona se po prvi puta pronašla u njegovim radovima – njegove slike starog grada Trsata i crtež Drave podsjetile su ju na stari grad Ozalj i Kupu gdje je odrasla.<ref name="Peić">Peić, Matko. ''Slikari naših ljudi i krajeva. Slava Raškaj, Nikola Mašić'', Dom i svijet, Zagreb, 2005.</ref>{{is|str. 40.}}
Slava potpuno ovladava tehnikom akvarela i, što je vrlo bitno, slika na otvorenom, dok ostali umjetnici svoje radove započinju vani, ali završavaju u ateljeima. Čikoš u to vrijeme odlazi na brojna putovanja što je doprinijelo razvitku vlastitoga slikarskog izraza.<ref name="Peić"/>{{is|str. 43.}} Nakon Čikoševe poduke „tamnog“ akademskog slikarstva Slavina paleta se rasvjetljava, a njeni akvareli gotovo uvijek prikazuju motive iz prirode i pejzaže.
Za vrijeme boravka u Zagrebu druži se sa slikarima Društva hrvatskih umjetnika, te sudjeluje na izložbi „Hrvatski salon 1898.“ povodom otvorenja [[Umjetnički paviljon|Umjetničkog paviljona]]. To je bila Slavina prva izložba. Osim u Zagrebu slike su joj izložene u [[Sankt-Peterburg|Sankt-Peterburgu]] i [[Moskva|Moskvi]], 1899. godine. Druženje sa slikarima onoga doba dodatno je potaknulo razvoj njezina stila, jer je upravo umjetnička sloboda ono što se potiče u to vrijeme. U prvom broju ''Hrvatskoga salona'' [[Ksaver Šandor Gjalski]] piše manifest u kojem ističe važnost umjetničke individualnosti koji većina umjetnika prihvaća, a među njima i Slava.<ref name="Stergar 1996"/>{{is|str. 11.}}

Rasvjetljavanje njene palete popraćeno je slikanjem na otvorenom, ona u Zagrebu odlazi u [[Botanički vrt]] i [[park Maksimir]] gdje crpi motive za svoje slike. Jedan od motiva koji se tada javlja na njenim slikama su – lopoči. Na Svjetskoj izložbi u [[Pariz|Parizu]], za školsku sobu 1900. godine s [[Bela Čikoš Sesija|Čikošem]], sudjeluje upravo s jednim ovakvim radom.<ref name="Stergar 2006">Stergar, Branka. ''Slava Raškaj. Uz 100. obljetnicu smrti 1906.–2006.'', Pučko otvoreno učilište Ivana Belostenca – Zavičajni muzej, Ozalj, 2006.</ref>{{is|str. 44.}} Ovi radovi zanimljivi su i zbog vidljivog utjecaja [[Secesija|secesije]] („Lopoči III“), prvenstveno u izboru motiva i boje (modro-zelena), te u kompoziciji bez horizonta i izduženom prikazu lopoča s krivudavim stapkama.<ref name="Stergar 2006"/>{{is|str. 46.}} U kadriranju reže dijelove prikaza lopoča i njihovim nizanjem u središtu slike te jasnim potezima kod slikanja stapki naglašava vertikalnost. Uz utjecaj secesije važno je naglasiti promjenu koja je nastala njenim slikanjem na otvorenom – nakon dugo vremena slikanja mrtvih priroda, ona izlazi van i slika pravu, živu prirodu. Tehnika akvarela sa svojim nježnim karakterom se tu lijepo uklopila uz rasvjetljavanje palete.

Godine 1898. Slava je naslikala i svoj poznati ''"Autoportret"''.

U Ozalj se vratila 1899. godine gdje nastavlja slikati akvarele na otvorenom, [[Pejzaž (likovni)|pejzaže]], te sve što je naučila u Zagrebu primjenjuje na ove prikaze pejzaža. To su ekspresivni radovi nastali u zimi iste godine, većih su formata, a ono što ih karakterizira je [[Perspektiva (likovna umjetnost)|atmosferska perspektiva]], transparentnost i „slikanje bjelinom“.<ref name="Peić"/>{{is|str. 71.}} Ona dijelove papira ostavlja neispunjene bojom, potpuno bijele, što doprinosi još nježnijem slikarskom izričaju, a jedan od tih radova je „Ozalj u snijegu“. Nježnim potezima (više mrljama) zelenkaste boje slika dijelove pejzaža dok veći dio, koji je prekriven snijegom, ostavlja bjelini papira.

=== Tehnika pastela ===
Osim u akvarelu, Slava neke radove izrađuje u tehnici [[Pastel|pastela]]. Ovaj puta se ne radi o pejzažima već prikazima ljudskih likova. U njima je pak opet vidljiv utjecaj Čikoša – naročito u bojama koje koristi – zlatnožutoj i plamenocrvenoj.<ref name="Stergar 1996"/>{{is|str. 12.}} „Portret gluhonijeme djevojčice“ iz 1899. godine vrhunac je njenih pastelnih radova. Ta gluhonijema djevojčica je Vera Papić Lončarić iz Selca. Pozadina je nedefinirana, a čak i tijelo djevojčice nije u potpunosti dočarano nego izvedeno tako jednostavnim potezima da izgleda kao da se spaja s pozadinom i prelijeva u nju. Glava djevojčice je ono čemu posvećuje najviše pažnje, ali opet bez pretjeranog detaljiziranja. Najviše do izražaja dolazi izbor boja – one blješte. Ona pokušava naslikati svjetlost koja obasjava djevojčicu, a to radi upravo upotrebom zlatno žute boje u kojoj je vidljiv utjecaj Čikoša. Tako i kod slike pod nazivom „Djevojčica koja sjedi“ Slava ne pridaje važnost fizionomiji, boja kose i kože se isprepliće, pozadina je nedefinirana, ali se u tragovima žute boje vidi prodiranje svjetlosti u prizor.

U Zadnjim godinama života i stvaralaštva ne nalazimo velik broj radova. Naprotiv, radi se samo o osam medaljona u tehnici akvarela na kojima prevladava motiv žene.<ref name="Stergar 1996"/>{{is|str. 13.}}

== Galerija ==
<gallery>
Datoteka:Slava Raskaj - Stablo u snijegu - oko 1900. god..jpg|Stablo u snijegu, [[akvarel]], oko 1900.
Datoteka:Grabstelle190.JPG|Grob Slave Raškaj u [[Ozalj|Ozlju]]
</gallery>

Sigurni radovi Slave Raškaj, sve ove slike imaju svoju povijest koja potvrđuje njihovu autentičnost.
<gallery>
File:Slava Raškaj autoportret.jpg| Autoportret, akvarel, Moderna galerija, Zagreb
File:Raskaj ivory coupe at ozalj.jpg|Kupa kod Ozlja
File:Slava raskaj.jpg| Lopoči
File:Raskaj6.jpg|Lopoči
File:Slava-raskaj-05.jpg|Lopoči za roditelje
File:RASKAJ 31.jpg|Stablo u snijegu,Akvarel, Moderna galerija Zagreb
File:Slava-raskaj-02.jpg|Autoportret
File:01 Slava Raskaj Zuti pjetao i bijela kokos.jpg|Slava Raškaj, Žuti pijetao i bijela kokoš, akvarel, 1895.-1897.
File: SR Pogled na Ozalj.jpg| Slava Raškaj, Pogled na Ozalj, akvarel, 1898.
File:Slava Raskaj Jeleni na bojni.jpg|Slava Raškaj, Jelen, akvarel, 1897.
</gallery>

== Krivotvorine ==

Radovi koji se pripisuju Slavi Raškaj, a koje Slava Raškaj nikad nije uradila. Za utvrđivanje autentičnosti najvažnije je utvrditi povijest slike. Postoje nerazorne metode ispitivanja pigmenata i papira, tako da se s lakoćom može potvrditi da su ove slike [[Krivotvorenje|krivotvorine]]. Najveći broj krivotvorina je prikazan javnosti već [[1996.]] godine na Ozlju. Tada su na izložbi pripisani Slavi Raškaj oko 20 tuđih radova na način da je dopisivano ime Slave Raškaj. Već [[2000.]] godine, a ohrabreni smrću autoriteta za Slavu Raškaj - [[Matko Peić|Matka Peića]] javljaju se nove slike koje nisu djelo Slave Raškaj između ostalog nepotpisana slika "Gondole pred San Gioriom u Veneciji", te [[gvaš]]evi "Tulipan" i "Četiri tulipana". Danas je već registrirano više od 400 krivotvorina pod imenom Slava Raškaj.{{nedostaje izvor}} U Galeriji su prikazani samo neki.{{nedostaje izvor}}

<gallery>
Datoteka:Raskaj07.jpg|Na štafelaju se nalazi mala slika koja nalikuje Beli Čikošu, to je jedan od argumenata da je krivotvorena zbog priče o ljubavnoj vezi Čikoša i Slave. Rađena je da potvrdi izmišljenu priču. Stil nije Slavin, previše se vide potezi kistom.
Datoteka:Raskaj10.jpg|Tuđi rad pripisan Slavi Raškaj, dodano je S.R. 1900. Boje su prejake.
Datoteka:Raskaj2.jpg|Naziv joj je ''Trogir gledan od Čiova'' - Osim što stilski odudara od pravih Slavinih akvarela, Slava nikada nije bila u Trogiru.
Datoteka:Raskaj3.jpg|Ovdje je netko naknadno dopisao Slava Raškaj. Slika priča sve, a najmanje o Slavi. Tuđi rad pripisan Slavi Raškaj.
Datoteka:Slavarakajnj7.jpg|Rad nastao iz želje krivotvoritelja da prikaže Slavino psihičko rastrojstvo. Osim dijelova slike koji dokazuju da tu sliku nije radila - krivotvoritelj je napravio pogrješku i potpisao jednostavnim smirenim Slava.
Datoteka:SanGirogo BCS.jpg|Akvarel nepoznatog autora, Gondole pred san Giorgiom u Veneciji, Slava nikada nije bila u Veneciji
Datoteka:Tulipan NA.jpg|Gvaš nepoznatog autora, Tulipan, netko dopisao S. pl. Raškaj u donjem desnom uglu. Stilski odudara od Slavinog načina akvareliranja.
Datoteka:4tulipani NA.jpg|Gvaš nepoznatog autora, Četiri tulupana. Stilski odudara od Slavinog načina akvareliranja.
</gallery>

== Spomen ==
* Centar za odgoj djece i mladeži oštećenoga sluha "Slava Raškaj" u [[Zagreb]]u nazvan je po njoj.
* Osnovna škola u Ozlju od 1968. godine nosi njezino ime.
* U Splitu je Centar za odgoj i obrazovanje "Slava Raškaj".
* Ustanova socijalne skrbi u Rijeci zove se Dnevni centar za rehabilitaciju "Slava Raškaj".
* Ulice u hrvatskim gradovima ([[Zagreb]], [[Slatina]], [[Sisak]], [[Rijeka]], [[Zadar]], [[Nova Gradiška]]) nose njezino ime.

== Izvori ==
* [[Ivan Nagy]], ''Magyarország családai czímerekkel és nemzékrendi táblákkal'', Pešta, 1862.
* [[Matko Peić]], ''Slava Raškaj'', Spektar, Zagreb, 1985.
* [[Hrvatski državni arhiv|HR-HDA]]-79:Odio unutarnji zemaljske vlade, razdoblje 1883.-1915.
* HR-HDA-80: Bogoštovlje i nastava zemaljske vlade, razdoblje 1895.-1902.
* [[Državni arhiv u Zagrebu|HR-DAZG]]-137: Ženska stručna škola, godišnje izvješće stručnih tečajeva, sign. 21761.
* [[Nadbiskupski arhiv u Zagrebu|HR-NAZ]]: Protocollum sessionum Consistor Capituli Zagrabien. a. 1839.
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Raškaj, Slava}}
[[Kategorija:Hrvatski slikari]]
[[Kategorija:Životopisi, Hrvatska]]
[[Kategorija:Gut-Keledi]]

←Starija inačica		Inačica od 8. svibanj 2022. u 07:04
Redak 86:		Redak 86:
	Sigurni radovi Slave Raškaj, sve ove slike imaju svoju povijest koja potvrđuje njihovu autentičnost.		Sigurni radovi Slave Raškaj, sve ove slike imaju svoju povijest koja potvrđuje njihovu autentičnost.
	<gallery>		<gallery>
	~~File~~:Slava Raškaj autoportret.jpg\| Autoportret, akvarel, Moderna galerija, Zagreb		Datoteka:Slava Raškaj autoportret.jpg\| Autoportret, akvarel, Moderna galerija, Zagreb
	~~File~~:Raskaj ivory coupe at ozalj.jpg\|Kupa kod Ozlja		Datoteka:Raskaj ivory coupe at ozalj.jpg\|Kupa kod Ozlja
	~~File~~:Slava raskaj.jpg\| Lopoči		Datoteka:Slava raskaj.jpg\| Lopoči
	~~File~~:Raskaj6.jpg\|Lopoči		Datoteka:Raskaj6.jpg\|Lopoči
	~~File~~:Slava-raskaj-05.jpg\|Lopoči za roditelje		Datoteka:Slava-raskaj-05.jpg\|Lopoči za roditelje
	~~File~~:RASKAJ 31.jpg\|Stablo u snijegu,Akvarel, Moderna galerija Zagreb		Datoteka:RASKAJ 31.jpg\|Stablo u snijegu,Akvarel, Moderna galerija Zagreb
	~~File~~:Slava-raskaj-02.jpg\|Autoportret		Datoteka:Slava-raskaj-02.jpg\|Autoportret
	~~File~~:01 Slava Raskaj Zuti pjetao i bijela kokos.jpg\|Slava Raškaj, Žuti pijetao i bijela kokoš, akvarel, 1895.-1897.		Datoteka:01 Slava Raskaj Zuti pjetao i bijela kokos.jpg\|Slava Raškaj, Žuti pijetao i bijela kokoš, akvarel, 1895.-1897.
	~~File~~: SR Pogled na Ozalj.jpg\| Slava Raškaj, Pogled na Ozalj, akvarel, 1898.		Datoteka: SR Pogled na Ozalj.jpg\| Slava Raškaj, Pogled na Ozalj, akvarel, 1898.
	~~File~~:Slava Raskaj Jeleni na bojni.jpg\|Slava Raškaj, Jelen, akvarel, 1897.		Datoteka:Slava Raskaj Jeleni na bojni.jpg\|Slava Raškaj, Jelen, akvarel, 1897.
	</gallery>		</gallery>

Slava Raškaj - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Likovni umjetnik↵|' u '{{infookvir likovni umjetnik |'

WikiSysop: file->datoteka

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica