WikiSysop: bnz

2022-03-24T19:17:20Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 24. ožujak 2022. u 19:17
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Sklavinija (Peloponez)'''-->'''~~Sklavinija''' je bila slavenska država na tlu [[Peloponez]]a koju su osnovali [[589.]] godine. Prema [[Dominik Mandić\|Mandiću]], istočni Slaveni ekavci su prvih godina cara [[Justin I.\|Justina I.]] počeli provaljivati preko Dunava u rimsko-[[Bizant\|bizantsku]] državu. Ti su [[Slaveni]], prema Mandiću, potjecali s područja rijeke [[Dnjepar\|Dnjepra]], a u međuvremenu su se preselili, kako bilježi [[Prokopije]], na lijevu obalu [[Dunav]]a gdje su živjeli slobodno i samostalno, ne priznavajući vlast ni [[Goti\|Gota]], ni [[Avari\|Avara]], a vjerojatno ni [[Huni\|Huna]]. Osobito su se pojačale za cara [[Justinijan I.\|Justinijana I.]] od 533. do 545. godine. Te provale u početku nisu imale za svrhu naseljavanje, nego pljačku. Od 550. godine istočni Slaveni [[ekavski govor\|ekavci]] naseljavaju se za stalno na [[Balkan]]u.		Sklavinija''' je bila slavenska država na tlu [[Peloponez]]a koju su osnovali [[589.]] godine. Prema [[Dominik Mandić\|Mandiću]], istočni Slaveni ekavci su prvih godina cara [[Justin I.\|Justina I.]] počeli provaljivati preko Dunava u rimsko-[[Bizant\|bizantsku]] državu. Ti su [[Slaveni]], prema Mandiću, potjecali s područja rijeke [[Dnjepar\|Dnjepra]], a u međuvremenu su se preselili, kako bilježi [[Prokopije]], na lijevu obalu [[Dunav]]a gdje su živjeli slobodno i samostalno, ne priznavajući vlast ni [[Goti\|Gota]], ni [[Avari\|Avara]], a vjerojatno ni [[Huni\|Huna]]. Osobito su se pojačale za cara [[Justinijan I.\|Justinijana I.]] od 533. do 545. godine. Te provale u početku nisu imale za svrhu naseljavanje, nego pljačku. Od 550. godine istočni Slaveni [[ekavski govor\|ekavci]] naseljavaju se za stalno na [[Balkan]]u.
	Svoju su državu osnovali 589. na Peloponezu koju su održali do [[806.]] godine.		Svoju su državu osnovali 589. na Peloponezu koju su održali do [[806.]] godine.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-17T23:52:04Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Sklavinija''' je bila slavenska država na tlu [[Peloponez]]a koju su osnovali [[589.]] godine. Prema [[Dominik Mandić|Mandiću]], istočni Slaveni ekavci su prvih godina cara [[Justin I.|Justina I.]] počeli provaljivati preko Dunava u rimsko-[[Bizant|bizantsku]] državu. Ti su [[Slaveni]], prema Mandiću, potjecali s područja rijeke [[Dnjepar|Dnjepra]], a u međuvremenu su se preselili, kako bilježi [[Prokopije]], na lijevu obalu [[Dunav]]a gdje su živjeli slobodno i samostalno, ne priznavajući vlast ni [[Goti|Gota]], ni [[Avari|Avara]], a vjerojatno ni [[Huni|Huna]]. Osobito su se pojačale za cara [[Justinijan I.|Justinijana I.]] od 533. do 545. godine. Te provale u početku nisu imale za svrhu naseljavanje, nego pljačku. Od 550. godine istočni Slaveni [[ekavski govor|ekavci]] naseljavaju se za stalno na [[Balkan]]u.
Svoju su državu osnovali 589. na Peloponezu koju su održali do [[806.]] godine.

O provali Slavena u grčke zemlje sve do Peloponeza, gdje su se za stalno nastanili bilježe i drugi izvori. Jedan je latinski izvor pod god. 615. zapisao, da su Slaveni osvojili Heladu, odnosno da su se Slaveni raširili po svoj Heladi, a da slavensko naviranje još nije prestalo. Kada je u 8. stoljeću dvije godine uzastopno, [[746.]] i [[747.]] za vlade cara [[Konstantin V. Kopronim|Konstantina V. Kopronima]], harala [[kuga]] po Heladi, pomorila je mnoštvo ljudi, onda je u opustjele zemlje [[Seoba Slavena na Balkan|došlo]] toliko mnoštvo Slavena sa sjevera, da se [[Helada]] pretvorila u slavensku zemlju. [[Konstantin Porfirogenet]] je zapisao "sva se grčka zemlja poslavenila i pobarbarila".

== Literatura ==
*[[Dominik Mandić]]: Hrvati i Srbi - dva stara različita naroda, Nakladni zavod Matice hrvatske, 1990., str. 34., ISBN 86-401-0081-0
*[[Tomislav Maretić]]: Slaveni u davnini, Matica hrvatska, str. 42 poglavlje Bugarski ili grčki Slaveni

[[Kategorija:Slaveni]]
[[Kategorija:Povijest Grčke]]

Sklavinija (Peloponez) - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica