Skladatelj - Povijest promjena

Suradnik10: /* Suvremeni načini skladanja glazbe */

2026-01-20T21:37:27Z

Suvremeni načini skladanja glazbe

←Starija inačica		Inačica od 20. siječanj 2026. u 21:37
Redak 24:		Redak 24:
	== Suvremeni načini skladanja glazbe ==		== Suvremeni načini skladanja glazbe ==
	[[Datoteka:Stockhausen 1994 WDR.jpg\|thumb\|[[Karlheinz Stockhausen]] u elektronskom studiju televizijske postaje WDR (1994.)]]		[[Datoteka:Stockhausen 1994 WDR.jpg\|thumb\|[[Karlheinz Stockhausen]] u elektronskom studiju televizijske postaje WDR (1994.)]]

			U svuremenom skladanju poseže se i za [[Algoritmičko komponiranje glazbe\|algoritmičkim skladanjem]].

	== Skladatelji popularne i filmske glazbe ==		== Skladatelji popularne i filmske glazbe ==

WikiSysop: file->datoteka

2022-05-08T07:01:28Z

file->datoteka

WikiSysop: bny

2022-04-14T12:36:03Z

bny

←Starija inačica		Inačica od 14. travanj 2022. u 12:36
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Skladatelj'''-->~~[[File:Leonard_Bernstein_NYWTS_1955.jpg\|thumb\|[[Leonard Bernstein]] (1955.)]]		[[File:Leonard_Bernstein_NYWTS_1955.jpg\|thumb\|[[Leonard Bernstein]] (1955.)]]
	'''Skladatelj''' ili '''kompozitor''', odnosno '''skladateljica''' ili '''kompozitorica''' (lat. ''compositor'' = sastavljač) naziv je za umjetnike koji stvaraju, odnosno skladaju [[Glazba\|glazbu]].		'''Skladatelj''' ili '''kompozitor''', odnosno '''skladateljica''' ili '''kompozitorica''' (lat. ''compositor'' = sastavljač) naziv je za umjetnike koji stvaraju, odnosno skladaju [[Glazba\|glazbu]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-01T08:36:53Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[File:Leonard_Bernstein_NYWTS_1955.jpg|thumb|[[Leonard Bernstein]] (1955.)]]
'''Skladatelj''' ili '''kompozitor''', odnosno '''skladateljica''' ili '''kompozitorica''' (lat. ''compositor'' = sastavljač) naziv je za umjetnike koji stvaraju, odnosno skladaju [[Glazba|glazbu]].

== O skladanju glazbe ==
[[File:Classical music composers montage.JPG|thumb|Slijeva nadesno: 1. red – [[Antonio Vivaldi]], [[Johann Sebastian Bach]], [[Georg Friedrich Händel]], [[Wolfgang Amadeus Mozart]], [[Ludwig van Beethoven]]; 2. red – [[Gioachino Rossini]], [[Felix Mendelssohn]], [[Frédéric Chopin]], [[Richard Wagner]], [[Giuseppe Verdi]]; 3. red – [[Johann Strauss mlađi]], [[Johannes Brahms]], [[Georges Bizet]], [[Petar Iljič Čajkovski]], [[Antonín Dvořák]]; 4. red – [[Edvard Grieg]], [[Edward Elgar]], [[Sergej Rahmanjinov]], [[George Gershwin]], [[Aram Hačaturjan]]]]
Skladatelj zamišlja glazbenu umjetninu i [[Note|notira]] je. Zato mora poznavati sve tajne zanata, odnosno mora u što je moguće većoj mjeri vladati znanjem o glazbi, koje se uvriježeno naziva njezinom [[Teorija glazbe|teorijom]]. U zapisu glazbene umjetnine skupljeno je svo skladateljevo glazbeno znanje i iskustvo, a svaka [[Kompozicija (glazba)|skladba]] nosi i pečat svojega vremena i okruženja, raspoloženja, duhovnoga stanja, razmišljanja, stvarnih ili izmišljenih događaja; skladba je proživljaj ili slutnja, a možda i navještaj ili razotkrivanje neobjašnjiva sebe.{{fusg|1}} Svojim djelom stvaralac nadilazi sâm sebe, govori drugim ljudima i obogaćuje stvarnost nečim što bez njega i prije njega nije postojalo. U tom je smislu kompozitor »stvaralac«, a njegovo djelo proizvod društvenog [[čovjek]]a, koji svojim djelom potvrđuje svoje društveno biće jer u njemu ne izražava samo svoje »Ja« nego i svoje »Mi«.{{fusg|2}} Kako skladatelj piše glazbu? Ovo pitanje često postavljaju ljudi koji o glazbi ne znaju mnogo. Oni osjećaju da u njoj ima svojevrsne misterije koju laici, ma koliko se trudili, ne mogu spoznati.{{fusg|3}} U svijesti čovjeka u kojega je priroda usadila dar muzičkog stvaranja pojavi se – izazvana kakvom vanjskom pobudom ali i bez nje – jedna muzička misao, različita opsega i oblika: ponekad svega nekoliko [[ton]]ova, ali u karakterističnom odnosu, ponekad čitava [[melodija]]. (...) »Gdje uzimam svoje ideje?« – kaže [[Ludwig van Beethoven|Beethoven]] – »Ne bih to mogao sa sigurnošću reći. One dolaze same od sebe.« Ta muzička misao, tih nekoliko tonova koji se u autoru jave, izazvani ili netraženi, to je prvotna građa, sirovina koju ponajčešće kompozitor dalje dotjeruje i na kojoj izgrađuje svoje djelo.{{fusg|4}}

== Svjedočanstva skladatelja ==
[[File:Mozart Lange.png|lijevo|thumb|160px|Wolfgang Amadeus Mozart (oko 1790.)]]
[[File:Ludwig van Beethoven by Boston Public Library.jpg|thumb|desno|160px|Ludwig van Beethoven]]
[[File:Claude Debussy by Marcel Baschet 1884.jpg|lijevo|thumb|160px|Claude Debussy (1884.)]]
[[Datoteka:Kelemen 030.jpg|desno|thumb|160px|Milko Kelemen u Stuttgartu 2009.]]
[[Datoteka:Igor Stravinsky LOC 32392u.jpg|lijevo|thumb|160px|Igor Stravinski]]
'''[[Wolfgang Amadeus Mozart]]''': ''»Kad sam dobro raspoložen, sasvim prepušten sebi, sâm, a duša mi je mirna i zadovoljna, kad sam, na primjer, na putu, u ugodnoj kočiji ili kad šećem nakon dobra ručka ili kad noću ležim a nisam pospan, tada mi misli dolaze i nude se mom duhu u velikom broju. One koje mi se dopadnu zadržim i čak ih pjevuckam (tako mi barem drugi kažu). Reći otkuda i kako mi dolaze čini mi se nemoguće. Sigurno je to da ih ne mogu dozvati kad hoću.«''{{fusg|5}}

'''[[Ludwig van Beethoven]]''': ''»Ja nosim dugo, često vrlo dugo, svoje misli u sebi prije no što sjednem da ih zabilježim. (...) Kad bi me netko upitao otkuda mi ideje dolaze, tada bih mogao odgovoriti da mi to samome nije jasno; one dolijeću odnekud, salijeću me u tako snažnom i tako jasnom obliku da mi se čini kao da ih mogu dohvatiti rukom. (...) One zuje, zvone, zvuče, šume, grme sve dok se konačno ne pretvore u tonove i u sitne note.«''{{fusg|6}}

'''[[Claude Debussy]]''': ''»Mnogi oko mene ne mogu shvatiti da ja nikada neću moći živjeti u svakodnevnom stvarnom i ljudskom svijetu. Stoga imam nezadrživu potrebu bijega od samoga sebe, odlazeći u avanturu koja se čini neobjašnjivom jer me, zapravo, nitko ne poznaje. Pa ipak, taj nepoznati dio je možda najbolji dio mene kao čovjeka! U svakom slučaju, umjetnik je – već i po definiciji – netko naviknut na život u snovima i priviđenjima.«''{{fusg|7}}

'''[[Milko Kelemen]]''': ''»Mene osobno putovanja u daleke zemlje neobično stimuliraju u komponiranju. Možda zvuči smiješno, ali kad sam na području [[Amazona|Amazone]], u [[Prašuma|prašumi]], vidio da postoji vrsta [[rajčica]] koja raste na visokom drveću, ili da cvatu [[tulipan]]i, [[Epifitne biljke|epifiti]] na krošnjama stabala seiba, ili da se na tržnici u [[La Paz]]u ([[Bolivija]]) prodaju potpuno bijeli krumpiri, došao sam na ideju da bih od istrošenih, konfekcijskih muzičkih formula koje nažalost prečesto nalazimo u Novoj muzici, mogao stvoriti neobične muzičke strukture i nove artikulacije [[tonalitet]]a. (...) Katkada zamišljam da moram pisati muziku koja virtuelno počinje na moru, zatim prelazi u planine, pa onda dolazi jezero, te pustinja, onda močvara, velika rijeka, šuma, velegrad, ocean, sante leda, otočić... a sve se to nalazi u jednoj velikoj formi koja je kugla, naš [[planet]].«''{{fusg|8}}

'''[[Igor Stravinski]]''': ''»Osobno se užasavam osjećaja, kad započinjem s radom i nalazim se pred beskonačnim mogućnostima koje mi se nude, da mi je sve dopušteno. (...) Hoću li se izgubiti u ponoru slobode? Za što da se uhvatim kako bih odagnao vrtoglavicu koja me spopada pred mogućnošću te beskonačnosti? Međutim, neću se prepustiti. Nadići ću svoj užas, obodren mišlju da na raspolaganju imam sedam tonova [[Glazbena ljestvica|ljestvice]] i njihove kromatske [[Interval (glazbena teorija)|intervale]], jake i slabe naglaske nadohvat ruke, te da mi sve to pruža solidne i konkretne elemente koji mi nude polje iskustva jednako široko kao i uznemirujuća i vrtoglava beskonačnost koja me upravo užasnula. U tom ću se polju ukorijeniti, posve uvjeren da mi kombinacije koje raspolažu sa dvanaest tonova u svakoj [[Oktava|oktavi]] i svim mogućim [[Ritam (glazba)|ritmičkim]] razlikama obećaju blaga koja sva aktivnost ljudskog genija nikada neće iscrpsti.«''{{fusg|9}}

== Suvremeni načini skladanja glazbe ==
[[File:Stockhausen 1994 WDR.jpg|thumb|[[Karlheinz Stockhausen]] u elektronskom studiju televizijske postaje WDR (1994.)]]

== Skladatelji popularne i filmske glazbe ==

== Skladatelji i aranžeri ==

== O autorskim pravima ==
U [[Opća deklaracija o pravima čovjeka|Općoj deklaraciji o pravima čovjeka]] [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] iz 1948. godine, čl. 27/2 piše:
{{citat|Svatko ima pravo na zaštitu moralnih i materijalnih interesa od bilo kojeg znanstvenog, književnog ili umjetničkog djela kojemu je autor.}}

Temelj zaštite autorskih, u ovom konkretnom slučaju skladateljskih prava u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] je Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (NN br. 167/2003.). ZAMP je stručna služba [[Hrvatsko društvo skladatelja|Hrvatskoga društva skladatelja]] koja, temeljem ovlaštenja Državnoga zavoda za intelektualno vlasništvo, djelotvorno štiti skladatelje i njihova [[Autorsko pravo|autorska prava]] u Hrvatskoj, ali i u svijetu. Ta djelatnost podrazumijeva i izdavanje odobrenja za sve vrste javne uporabe glazbe, odnosno glazbenih djela na području Republike Hrvatske, ubiranje autorskih naknada, raspodjelu prikupljenih sredstava autorima u obliku autorskih honorara te iznajmljivanje notnih materijala za izvedbe ili snimanja djela domaćih i stranih autora.

== Literatura ==
#[[Josip Andreis|Andreis, Josip]]: ''Vječni Orfej'', Zagreb: Školska knjiga, 1968.
#Gammond, Peter: ''The Encyclopedia of Classical Music'', London: Salamander Books Ltd, 1988, str. 114-145.
#[[Milko Kelemen|Kelemen, Milko]]: ''Poruka pateru Kolbu'', Zagreb: Durieux, 1995.
#[[Bratoljub Klaić|Klaić, Bratoljub]]: ''Rječnik stranih riječi'', Zagreb: Nakladni zavod MH, 1988, str. 716-717.
#Lissa, Zofia: ''Estetika glazbe'', Zagreb: Naprijed, 1977.
#[[Tihomir Petrović|Petrović, Tihomir]]: ''Nauk o glazbi'', Zagreb: [[Hrvatsko društvo glazbenih teoretičara|HDGT]], 2005.
#Reich, Truda: ''Muzička čitanka'', Zagreb: Školska knjiga, 1981.
#Roberts, Paul: ''Claude Debussy'', London: Phaidon, 2008.
#[[Igor Stravinski|Stravinski, Igor]]: ''Poetika glazbe'', Zagreb: Algoritam, 2009.

== Bilješke ==
{{fusd|1}} T. Petrović: ''Nauk o glazbi'', str. v (Predgovor). 
{{fusd|2}} Z. Lissa: ''Estetika glazbe'', str. 12. 
{{fusd|3}} P. Gammond: ''The Encyclopedia of Classical Music'', str. 116. 
{{fusd|4}} J. Andreis: ''Vječni Orfej'', str. 265. 
{{fusd|5}} J. Andreis: ''Vječni Orfej'', str. 267. 
{{fusd|6}} T. Reich: ''Muzička čitanka'', str. 62-63. 
{{fusd|7}} P. Roberts: ''Claude Debussy'', str. 9. 
{{fusd|8}} M. Kelemen: ''Poruka pateru Kolbu'', str. 136-137. 
{{fusd|9}} I. Stravinski: ''Poetika glazbe'', str. 69-70.

== Povezani članci ==
*[[Kantautor]]
*[[Filmska glazba]]
*[[Zabavna glazba]]
*[[Elektronička glazba]]
*[[Glazbeni producent]]
*[[Autorsko pravo]]
*[[Intelektualno vlasništvo]]
*[[Javno vlasništvo#Javno vlasništvo i autorska djela u Hrvatskoj|Javno vlasništvo i autorska djela u Hrvatskoj]]
*[[Oscar za najbolju originalnu glazbu]]
*[[Dodatak:Popis baroknih skladatelja|Popis baroknih skladatelja]]
*[[Dodatak:Popis hrvatskih skladatelja klasične i folklorne glazbe|Popis hrvatskih skladatelja klasične i folklorne glazbe]]

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.hds.hr/hds/hds_hr.htm Hrvatsko društvo skladatelja]
*[http://www.zamp.hr/about/kontakti.htm HDS ZAMP (Zaštita autorskih muzičkih prava)]
*[http://www.dziv.hr/ Državni zavod za intelektualno vlasništvo]

{{Glazba}}

{{GLAVNIRASPORED:Skladatelj}}
[[Kategorija:U izradi]]
[[Kategorija:Glazba]]
[[Kategorija:Glazbena teorija]]

←Starija inačica		Inačica od 8. svibanj 2022. u 07:01
Redak 1:		Redak 1:
	[[~~File~~:Leonard_Bernstein_NYWTS_1955.jpg\|thumb\|[[Leonard Bernstein]] (1955.)]]		[[Datoteka:Leonard_Bernstein_NYWTS_1955.jpg\|thumb\|[[Leonard Bernstein]] (1955.)]]
	'''Skladatelj''' ili '''kompozitor''', odnosno '''skladateljica''' ili '''kompozitorica''' (lat. ''compositor'' = sastavljač) naziv je za umjetnike koji stvaraju, odnosno skladaju [[Glazba\|glazbu]].		'''Skladatelj''' ili '''kompozitor''', odnosno '''skladateljica''' ili '''kompozitorica''' (lat. ''compositor'' = sastavljač) naziv je za umjetnike koji stvaraju, odnosno skladaju [[Glazba\|glazbu]].

	== O skladanju glazbe ==		== O skladanju glazbe ==
	[[~~File~~:Classical music composers montage.JPG\|thumb\|Slijeva nadesno: <br> 1. red – [[Antonio Vivaldi]], [[Johann Sebastian Bach]], [[Georg Friedrich Händel]], [[Wolfgang Amadeus Mozart]], [[Ludwig van Beethoven]]; <br> 2. red – [[Gioachino Rossini]], [[Felix Mendelssohn]], [[Frédéric Chopin]], [[Richard Wagner]], [[Giuseppe Verdi]]; <br> 3. red – [[Johann Strauss mlađi]], [[Johannes Brahms]], [[Georges Bizet]], [[Petar Iljič Čajkovski]], [[Antonín Dvořák]]; <br> 4. red – [[Edvard Grieg]], [[Edward Elgar]], [[Sergej Rahmanjinov]], [[George Gershwin]], [[Aram Hačaturjan]]]]		[[Datoteka:Classical music composers montage.JPG\|thumb\|Slijeva nadesno: <br> 1. red – [[Antonio Vivaldi]], [[Johann Sebastian Bach]], [[Georg Friedrich Händel]], [[Wolfgang Amadeus Mozart]], [[Ludwig van Beethoven]]; <br> 2. red – [[Gioachino Rossini]], [[Felix Mendelssohn]], [[Frédéric Chopin]], [[Richard Wagner]], [[Giuseppe Verdi]]; <br> 3. red – [[Johann Strauss mlađi]], [[Johannes Brahms]], [[Georges Bizet]], [[Petar Iljič Čajkovski]], [[Antonín Dvořák]]; <br> 4. red – [[Edvard Grieg]], [[Edward Elgar]], [[Sergej Rahmanjinov]], [[George Gershwin]], [[Aram Hačaturjan]]]]
	Skladatelj zamišlja glazbenu umjetninu i [[Note\|notira]] je. Zato mora poznavati sve tajne zanata, odnosno mora u što je moguće većoj mjeri vladati znanjem o glazbi, koje se uvriježeno naziva njezinom [[Teorija glazbe\|teorijom]]. U zapisu glazbene umjetnine skupljeno je svo skladateljevo glazbeno znanje i iskustvo, a svaka [[Kompozicija (glazba)\|skladba]] nosi i pečat svojega vremena i okruženja, raspoloženja, duhovnoga stanja, razmišljanja, stvarnih ili izmišljenih događaja; skladba je proživljaj ili slutnja, a možda i navještaj ili razotkrivanje neobjašnjiva sebe.{{fusg\|1}} Svojim djelom stvaralac nadilazi sâm sebe, govori drugim ljudima i obogaćuje stvarnost nečim što bez njega i prije njega nije postojalo. U tom je smislu kompozitor »stvaralac«, a njegovo djelo proizvod društvenog [[čovjek]]a, koji svojim djelom potvrđuje svoje društveno biće jer u njemu ne izražava samo svoje »Ja« nego i svoje »Mi«.{{fusg\|2}} Kako skladatelj piše glazbu? Ovo pitanje često postavljaju ljudi koji o glazbi ne znaju mnogo. Oni osjećaju da u njoj ima svojevrsne misterije koju laici, ma koliko se trudili, ne mogu spoznati.{{fusg\|3}} U svijesti čovjeka u kojega je priroda usadila dar muzičkog stvaranja pojavi se – izazvana kakvom vanjskom pobudom ali i bez nje – jedna muzička misao, različita opsega i oblika: ponekad svega nekoliko [[ton]]ova, ali u karakterističnom odnosu, ponekad čitava [[melodija]]. (...) »Gdje uzimam svoje ideje?« – kaže [[Ludwig van Beethoven\|Beethoven]] – »Ne bih to mogao sa sigurnošću reći. One dolaze same od sebe.« Ta muzička misao, tih nekoliko tonova koji se u autoru jave, izazvani ili netraženi, to je prvotna građa, sirovina koju ponajčešće kompozitor dalje dotjeruje i na kojoj izgrađuje svoje djelo.{{fusg\|4}}		Skladatelj zamišlja glazbenu umjetninu i [[Note\|notira]] je. Zato mora poznavati sve tajne zanata, odnosno mora u što je moguće većoj mjeri vladati znanjem o glazbi, koje se uvriježeno naziva njezinom [[Teorija glazbe\|teorijom]]. U zapisu glazbene umjetnine skupljeno je svo skladateljevo glazbeno znanje i iskustvo, a svaka [[Kompozicija (glazba)\|skladba]] nosi i pečat svojega vremena i okruženja, raspoloženja, duhovnoga stanja, razmišljanja, stvarnih ili izmišljenih događaja; skladba je proživljaj ili slutnja, a možda i navještaj ili razotkrivanje neobjašnjiva sebe.{{fusg\|1}} Svojim djelom stvaralac nadilazi sâm sebe, govori drugim ljudima i obogaćuje stvarnost nečim što bez njega i prije njega nije postojalo. U tom je smislu kompozitor »stvaralac«, a njegovo djelo proizvod društvenog [[čovjek]]a, koji svojim djelom potvrđuje svoje društveno biće jer u njemu ne izražava samo svoje »Ja« nego i svoje »Mi«.{{fusg\|2}} Kako skladatelj piše glazbu? Ovo pitanje često postavljaju ljudi koji o glazbi ne znaju mnogo. Oni osjećaju da u njoj ima svojevrsne misterije koju laici, ma koliko se trudili, ne mogu spoznati.{{fusg\|3}} U svijesti čovjeka u kojega je priroda usadila dar muzičkog stvaranja pojavi se – izazvana kakvom vanjskom pobudom ali i bez nje – jedna muzička misao, različita opsega i oblika: ponekad svega nekoliko [[ton]]ova, ali u karakterističnom odnosu, ponekad čitava [[melodija]]. (...) »Gdje uzimam svoje ideje?« – kaže [[Ludwig van Beethoven\|Beethoven]] – »Ne bih to mogao sa sigurnošću reći. One dolaze same od sebe.« Ta muzička misao, tih nekoliko tonova koji se u autoru jave, izazvani ili netraženi, to je prvotna građa, sirovina koju ponajčešće kompozitor dalje dotjeruje i na kojoj izgrađuje svoje djelo.{{fusg\|4}}

	== Svjedočanstva skladatelja ==		== Svjedočanstva skladatelja ==
	[[~~File~~:Mozart Lange.png\|lijevo\|thumb\|160px\|Wolfgang Amadeus Mozart (oko 1790.)]]		[[Datoteka:Mozart Lange.png\|lijevo\|thumb\|160px\|Wolfgang Amadeus Mozart (oko 1790.)]]
	[[~~File~~:Ludwig van Beethoven by Boston Public Library.jpg\|thumb\|desno\|160px\|Ludwig van Beethoven]]		[[Datoteka:Ludwig van Beethoven by Boston Public Library.jpg\|thumb\|desno\|160px\|Ludwig van Beethoven]]
	[[~~File~~:Claude Debussy by Marcel Baschet 1884.jpg\|lijevo\|thumb\|160px\|Claude Debussy (1884.)]]		[[Datoteka:Claude Debussy by Marcel Baschet 1884.jpg\|lijevo\|thumb\|160px\|Claude Debussy (1884.)]]
	[[Datoteka:Kelemen 030.jpg\|desno\|thumb\|160px\|Milko Kelemen u Stuttgartu 2009.]]		[[Datoteka:Kelemen 030.jpg\|desno\|thumb\|160px\|Milko Kelemen u Stuttgartu 2009.]]
	[[Datoteka:Igor Stravinsky LOC 32392u.jpg\|lijevo\|thumb\|160px\|Igor Stravinski]]		[[Datoteka:Igor Stravinsky LOC 32392u.jpg\|lijevo\|thumb\|160px\|Igor Stravinski]]
Redak 23:		Redak 23:

	== Suvremeni načini skladanja glazbe ==		== Suvremeni načini skladanja glazbe ==
	[[~~File~~:Stockhausen 1994 WDR.jpg\|thumb\|[[Karlheinz Stockhausen]] u elektronskom studiju televizijske postaje WDR (1994.)]]		[[Datoteka:Stockhausen 1994 WDR.jpg\|thumb\|[[Karlheinz Stockhausen]] u elektronskom studiju televizijske postaje WDR (1994.)]]

	== Skladatelji popularne i filmske glazbe ==		== Skladatelji popularne i filmske glazbe ==