Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Naselja u sastavu općine Lasinja' u '{{Lasinja'

2025-04-10T15:29:50Z

Zamjena teksta - '{{Naselja u sastavu općine Lasinja' u '{{Lasinja'

←Starija inačica		Inačica od 10. travanj 2025. u 15:29
Redak 108:		Redak 108:

	{{Mrva-naselje hr}}		{{Mrva-naselje hr}}
	{{~~Naselja u sastavu općine~~ Lasinja}}		{{Lasinja}}
	[[Kategorija:Naselja u Karlovačkoj županiji]]		[[Kategorija:Naselja u Karlovačkoj županiji]]
	[[Kategorija:Babonići]]		[[Kategorija:Babonići]]

WikiSysop: bny

2022-04-14T10:21:55Z

bny

←Starija inačica		Inačica od 14. travanj 2022. u 10:21
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Sjeničak Lasinjski'''-->~~{{Infookvir naselje u Hrvatskoj		{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
	\|ime = Sjeničak Lasinjski		\|ime = Sjeničak Lasinjski
	\|regija =		\|regija =

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-12T06:33:04Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 12. studeni 2021. u 06:33
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Sjeničak Lasinjski'''-->{{~~Naselje~~ u Hrvatskoj		<!--'''Sjeničak Lasinjski'''-->{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
	\|ime = Sjeničak Lasinjski		\|ime = Sjeničak Lasinjski
	\|regija =		\|regija =

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-06T01:11:51Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje u Hrvatskoj
|ime = Sjeničak Lasinjski
|regija =
|županija = [[Karlovačka županija]]
|općina = [[Lasinja]]
|mikroregija =
|najgrad =
|površina = 25
|nadvisina =
|z. širina = 45.45
|z. dužina = 15.783
|brojstan = 189
|gustoća =
|domaćinstva =
|pošta = 47213 Sjeničak Lasinjski
|pozbroj = + 385 (0)47
|autooznaka = KA
|slika =
|slika_opis =
}}

'''Sjeničak Lasinjski''' je mjesto u sastavu općine [[Lasinja]] u [[Karlovačka županija|Karlovačkoj županiji]]. Pored Sjeničaka Lasinjskog područje [[Sjeničak|Sjeničaka]] obuhvaća [[Gornji Sjeničak]] i [[Donji Sjeničak]], naselja u sastavu Grada [[Karlovac|Karlovca]].

== Povijest ==
Današnji naziv [[Sjeničak]]a potječe od srednjovjekovnog grada Steničnjaka, izgrađenog početkom [[12. stoljeće|12. stoljeća]] na povišenoj glavici iznad potoka Tršca.

Steničnjak se prvi puta spominje u starim ispravama [[1299.]] godine. Građen je oko [[1105.]] godine.

Gradom i imanjem su gospodarili grofovi Celjski, Frankopani, Ergevarski, Kanižaji i posljednji [[Drašković]]i. Bio je to jedan od najstarijih i najvećih srednjovjekovnih gradova u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]<ref>[[Radoslav Lopašić]]: Oko Kupe i Korane, Matica hrvatska, Zagreb 1895.</ref>, koji je nakon petostoljetnog postojanja, početkom [[17. stoljeće|17. stoljeća]] napušten i porušen u [[Tursko-austrijski rat|Tursko-Austrijskim ratovima]].

Krajem 17. stoljeća područje Steničnjaka je naseljavano [[Vlasi|Vlasima]] u okviru [[Vojna krajina|Vojne krajine]]. Radi lakšeg i drugačijeg izgovora naseljenici nazivaju Steničnjak od tada novim imenom Sjeničak, koji će do dan danas ostati. Mjesto gdje se nalaze ostatci ovog grada današnji stanovnici nazivaju Roknić gradina.

Sjeničak je od [[1783.]] godine do [[1941.]] godine pripadalo području [[Banovina|Banovine]], a od tada [[Kordun]]a. Sva tri mjesta Gornji, Donji i Lasinjski Sjeničak su do [[1992.]] godine bili su u sastavu općine Karlovac.

===Sjeničarska buna===

Ukidanjem Vojne krajine u drugoj polovini [[19. stoljeće|19. stoljeća]] graničarima su ukinute stare pravice i povlastice, a porezi su se neprestalno povećavali. Osnažen je i pokret protiv nasilne [[mađarizacija|mađarizacije]]. Misleći da su došli da na crkvu izvjese mađarsku zastavu, seljaci su 21. rujna [[1897.]] vilama, motikama, sjekirama i pokojim štucem napali tročlanu komisiju koja je iz Zagreba došla da - razmjerava zemljište. Došljaci su za čas bili opkoljeni razjarenom masom i ubijeni. Nekoliko dana poslije žandari iz [[Lasinja|Lasinje]] i vojnici iz [[Petrinja|Petrinje]] uhitili su više desetaka ljudi i žena. Pred [[Kraljevski sudbeni sto|Kraljevskim sudbenim stolom]] u [[Zagreb]]u izvedeno je 48 Sjeničaraca optuženih za ubojstva, zločin i pobunu. Osuđeno je 19 osoba, a od toga 11 na smrt (3 od tih osuda su bile izvršene). Buna u Sjeničaku je bila posljednja [[seljačka buna]] u Hrvatskoj u 19. stoljeću<ref>[[Stjepan Antoljak]]: Bune pučana i seljaka u Hrvatskoj, Matica hrvatska Zagreb, 1956.</ref>.

===Školstvo===
Prva pismenost u Sjeničaku se stjecala u okviru parohijalne [[crkva|crkve]] [[Sveta Petka|Svete Petke]] koja je u selu postojala od [[1715.]] godine. Prvi učitelji su, prema pisanim podacima iz [[1781.]] godine, bili svećenici i đakoni. Prva javna škola najvjerojatnije je postojala od [[1834.]] godine i nalazila se u blizini crkve u Lasinjskom Sjeničaku. Nova škola otvorena je [[1868.]] godine u Gornjem Sjeničaku u zaseoku Bijelići i u njoj se tada izučavao i [[njemački jezik]].
Dvije škole postojale su i u periodu između dva svjetska rata. U to vrijeme izgrađena je [[1929.]] godine nova školska zgrada u Lasinjskom Sjeničaku i [[1938.]] godine u Gornjem Sjeničaku. U obje škole učilo je 300 djece. Od [[1932.]] do [[1936.]] godine u Gornjem Sjeničaku je učiteljevao poznati bosanskohercegovački pisac [[Hasan Kikić]]. Srušene u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], poslije rata su izgrađene nove školske zgrade u Lasinjskom Sjeničaku Osnovne i područne škole u Gornjem Sjeničaku. 

==Stanovništvo==

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Sjeničak Lasinjski'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[2001.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1961.]]'''
|-
|'''Srbi'''
|168 (88,88%)
|632 (93,35%)
|847 (97,13%)
|1.014 (94,06%)
|1.180 (99,07%)
|-
|'''Hrvati'''
|5 (2,64%)
|10 (1,47%)
|13 (1,49%)
|20 (1,85%)
|7 (0,58%)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|0
|11 (1,62%)
|4 (0,45%)
|31 (2,87%)
|0
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|16 (8,46%)
|24 (3,54%)
|8 (0,91%)
|13 (1,20%)
|4 (0,33%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''189'''
|'''677'''
|'''872'''
|'''1.078'''
|'''1.191'''
|}

Izvor: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

== Poznate osobe ==

* [[Sava Mrkalj]] (1783.-1833.), reformator [[azbuka|azbuke]]. Za reformu jezika zalagao se u svom djelu "Salo debeloga jera libo azbukoprotres" tiskanom u [[Budim]]u 1810. godine.
*[[Gojko Nikoliš]] (1911-1995.), liječnik i pisac, [[Orden narodnog heroja|Narodni heroj Jugoslavije]], napisao memoare "Korjeni, stablo, pavetina" i "Sava Mrkalj - povijest o jednom stradalniku".
*[[Jovo M. Bižić]] (1927-2003.), učitelj i pisac, napisao trilogiju o ljudima i događajima "Tuđe večere", "Pogrom" i "Ovajke drugovi".
*[[Miloš Kljajić]] (1916-1944.), [[Orden narodnog heroja|Narodni heroj Jugoslavije]].

== Literatura ==

*''[[Mile Mrkalj]]: Sjeničak, kronika kordunaškog sela, Karlovac 1980.''
* ''[[Stefano Petrungaro]]: Kamenje i puške. Društveni protest na hrvatskom selu krajem XIX. stoljeća, Srednja Europa, Zagreb 2011.''

==Izvori==
{{izvori}}

{{Mrva-naselje hr}}
{{Naselja u sastavu općine Lasinja}}
[[Kategorija:Naselja u Karlovačkoj županiji]]
[[Kategorija:Babonići]]

Sjeničak Lasinjski - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Naselja u sastavu općine Lasinja' u '{{Lasinja'

WikiSysop: bny

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica