<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Sizigij</id>
	<title>Sizigij - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Sizigij"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Sizigij&amp;action=history"/>
	<updated>2026-09-01T08:33:07Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Sizigij&amp;diff=482646&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: bny</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Sizigij&amp;diff=482646&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2022-04-14T10:10:19Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;bny&lt;/p&gt;
&lt;table style=&quot;background-color: #fff; color: #202122;&quot; data-mw=&quot;interface&quot;&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;tr class=&quot;diff-title&quot; lang=&quot;hr&quot;&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;←Starija inačica&lt;/td&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;Inačica od 14. travanj 2022. u 10:10&lt;/td&gt;
				&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot; id=&quot;mw-diff-left-l1&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;&amp;lt;!--&#039;&#039;&#039;Sizigij&#039;&#039;&#039;--&amp;gt;&lt;/del&gt;[[Datoteka:Three_Planets_Dance_Over_La_Silla.jpg|mini|350px|Iznad zaobljenih kupola [[Opservatorij La Silla|opservatorija La Silla]] u [[Čile|Čileu]] nalaze se tri astronomska objekta Sunčevog sustava – [[Jupiter]] (gore), [[Venera]] (dolje lijevo) i [[Merkur]] (dolje desno)&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje novina|title=Three Planets Dance Over La Silla|url=http://www.eso.org/public/images/potw1322a/|accessdate=5 June 2013|work=ESO Picture of the Week}}&amp;lt;/ref&amp;gt;]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;+&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[Datoteka:Three_Planets_Dance_Over_La_Silla.jpg|mini|350px|Iznad zaobljenih kupola [[Opservatorij La Silla|opservatorija La Silla]] u [[Čile|Čileu]] nalaze se tri astronomska objekta Sunčevog sustava – [[Jupiter]] (gore), [[Venera]] (dolje lijevo) i [[Merkur]] (dolje desno)&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje novina|title=Three Planets Dance Over La Silla|url=http://www.eso.org/public/images/potw1322a/|accessdate=5 June 2013|work=ESO Picture of the Week}}&amp;lt;/ref&amp;gt;]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;U [[Astronomija|astronomiji]] je &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;sizigij&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; (iz [[Starogrčki jezik|starogrčkog]] &amp;#039;&amp;#039;σύζυγος&amp;#039;&amp;#039;: &amp;quot;sveza, sjedinjenje&amp;quot;) ugrubo ravna konfiguracija triju ili više [[Nebesko tijelo|nebeskih tijela]] u [[Gravitacijski sustav|gravitacijskom sustavu]].&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje časopisa|title=Definition of SYZYGY|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/syzygy|accessdate=2020-02-15}}&amp;lt;/ref&amp;gt; U Sunčevom su sustavu to položaji [[Konjunkcija (astronomija)|konjunkcije]] i [[Opozicija (astronomija)|opozicije]] planeta ili Mjeseca, odnosno položaji u kojima se Sunce, Zemlja i Mjesec ili neki planet nalaze približno na istom pravcu. Mjesec je primjerice u sizigiji kao mlađak i uštap. Za vrijeme sizigija zbivaju se [[Pomrčina Sunca|pomrčine Sunca]] i [[Pomrčina Mjeseca|Mjeseca]], kao i [[tranzit (astronomija)|tranziti]] planeta (prolasci preko Sunčeva diska).&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje časopisa|title=sizigije {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=56294|accessdate=2020-02-14}}&amp;lt;/ref&amp;gt;  &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;U [[Astronomija|astronomiji]] je &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;sizigij&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; (iz [[Starogrčki jezik|starogrčkog]] &amp;#039;&amp;#039;σύζυγος&amp;#039;&amp;#039;: &amp;quot;sveza, sjedinjenje&amp;quot;) ugrubo ravna konfiguracija triju ili više [[Nebesko tijelo|nebeskih tijela]] u [[Gravitacijski sustav|gravitacijskom sustavu]].&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje časopisa|title=Definition of SYZYGY|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/syzygy|accessdate=2020-02-15}}&amp;lt;/ref&amp;gt; U Sunčevom su sustavu to položaji [[Konjunkcija (astronomija)|konjunkcije]] i [[Opozicija (astronomija)|opozicije]] planeta ili Mjeseca, odnosno položaji u kojima se Sunce, Zemlja i Mjesec ili neki planet nalaze približno na istom pravcu. Mjesec je primjerice u sizigiji kao mlađak i uštap. Za vrijeme sizigija zbivaju se [[Pomrčina Sunca|pomrčine Sunca]] i [[Pomrčina Mjeseca|Mjeseca]], kao i [[tranzit (astronomija)|tranziti]] planeta (prolasci preko Sunčeva diska).&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje časopisa|title=sizigije {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=56294|accessdate=2020-02-14}}&amp;lt;/ref&amp;gt;  &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[Datoteka:PIA18389-MarsCuriosityRover-MercuryTransitsSun-20140603.gif|desno|mini|250px|[[Merkur]] koji tranzitira [[Sunce|Suncem]] kako ga vidi rover [[Curiosity]] na [[Mars|Marsu]] (3. lipnja 2014.)]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[Datoteka:PIA18389-MarsCuriosityRover-MercuryTransitsSun-20140603.gif|desno|mini|250px|[[Merkur]] koji tranzitira [[Sunce|Suncem]] kako ga vidi rover [[Curiosity]] na [[Mars|Marsu]] (3. lipnja 2014.)]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Sizigij&amp;diff=364552&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Sizigij&amp;diff=364552&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-12-06T07:50:29Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Sizigij&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;[[Datoteka:Three_Planets_Dance_Over_La_Silla.jpg|mini|350px|Iznad zaobljenih kupola [[Opservatorij La Silla|opservatorija La Silla]] u [[Čile|Čileu]] nalaze se tri astronomska objekta Sunčevog sustava – [[Jupiter]] (gore), [[Venera]] (dolje lijevo) i [[Merkur]] (dolje desno)&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje novina|title=Three Planets Dance Over La Silla|url=http://www.eso.org/public/images/potw1322a/|accessdate=5 June 2013|work=ESO Picture of the Week}}&amp;lt;/ref&amp;gt;]]&lt;br /&gt;
U [[Astronomija|astronomiji]] je &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;sizigij&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; (iz [[Starogrčki jezik|starogrčkog]] &amp;#039;&amp;#039;σύζυγος&amp;#039;&amp;#039;: &amp;quot;sveza, sjedinjenje&amp;quot;) ugrubo ravna konfiguracija triju ili više [[Nebesko tijelo|nebeskih tijela]] u [[Gravitacijski sustav|gravitacijskom sustavu]].&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje časopisa|title=Definition of SYZYGY|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/syzygy|accessdate=2020-02-15}}&amp;lt;/ref&amp;gt; U Sunčevom su sustavu to položaji [[Konjunkcija (astronomija)|konjunkcije]] i [[Opozicija (astronomija)|opozicije]] planeta ili Mjeseca, odnosno položaji u kojima se Sunce, Zemlja i Mjesec ili neki planet nalaze približno na istom pravcu. Mjesec je primjerice u sizigiji kao mlađak i uštap. Za vrijeme sizigija zbivaju se [[Pomrčina Sunca|pomrčine Sunca]] i [[Pomrčina Mjeseca|Mjeseca]], kao i [[tranzit (astronomija)|tranziti]] planeta (prolasci preko Sunčeva diska).&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje časopisa|title=sizigije {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=56294|accessdate=2020-02-14}}&amp;lt;/ref&amp;gt; &lt;br /&gt;
[[Datoteka:PIA18389-MarsCuriosityRover-MercuryTransitsSun-20140603.gif|desno|mini|250px|[[Merkur]] koji tranzitira [[Sunce|Suncem]] kako ga vidi rover [[Curiosity]] na [[Mars|Marsu]] (3. lipnja 2014.)]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Pregled ==&lt;br /&gt;
Riječ se često koristi u odnosu na [[Sunce]], [[Zemlja|Zemlju]] i [[Mjesec]] ili [[planet]], gdje je potonji u [[Konjunkcija (astronomija)|konjunkciji]] ili [[Opozicija (astronomija)|opoziciji]]. [[Pomrčina Sunca|Sunčeve]] i [[Pomrčina Mjeseca|Mjesečeve]] [[Pomrčina|pomrčine]] događaju se u vrijeme sizigija, kao i [[Tranzit (astronomija)|tranziti]] i [[Okultacija|okultacije]]. Izraz se često primjenjuje kad su Sunce i Mjesec u konjunkciji ([[mlađak]]) ili opoziciji ([[puni mjesec]]). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Riječ &amp;#039;&amp;#039;sizigij&amp;#039;&amp;#039; često se koristi za opisivanje zanimljivih konfiguracija astronomskih objekata općenito. Na primjer, jedan takav slučaj dogodio se 21. ožujka 1894. oko 23:00 [[GMT]], kad je [[Merkur]] tranzitirao preko Sunca onako kako bi se vidjelo s Venere, a Merkur i [[Venera]] istovremeno su prelazili Sunce kao što se vidi sa [[Saturn|Saturna]]. Također se koristi za opisivanje situacija kada su svi planeti na istoj strani Sunca, iako &amp;#039;&amp;#039;nisu nužno u pravoj liniji&amp;#039;&amp;#039;, kao što se to dogodilo 10. ožujka 1982.&amp;lt;ref name=&amp;quot;nyt-1982&amp;quot;&amp;gt;{{Citiranje novina|url=https://www.nytimes.com/1982/03/14/weekinreview/ideas-trends-in-summary-it-s-all-right-to-come-out-now.html|title=Ideas &amp;amp; Trends in Summary; It&amp;#039;s All Right To Come Out Now|work=New York Times|date=March 14, 1982|accessdate=May 20, 2015}}&amp;lt;/ref&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dana 3. lipnja 2014. [[Svemirski rover|rover]] &amp;#039;&amp;#039;[[Curiosity]]&amp;#039;&amp;#039; iz misije [[Mars Science Laboratory]] na Marsu je promatrao [[Merkurov prijelaz|planet Merkur koji tranzitira preko Sunca]], što je prvi put da je [[Tranzit (astronomija)|planetarni tranzit]] opažen s nebeskog tijela osim [[Zemlja|Zemlje]].&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje weba|url=https://www.universetoday.com/112480/curiosity-captures-mercury-from-mars/|title=Curiosity Captures Mercury from Mars|last=Major|first=Jason|date=2014-06-10|work=Universe Today|language=en-US|accessdate=2020-02-15}}&amp;lt;/ref&amp;gt;&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje časopisa|author=Mike Wall 11 June 2014|title=Wow! NASA Rover on Mars Sees Mercury Cross the Sun&amp;#039;s Face (Photos, Video)|url=https://www.space.com/26198-mars-rover-curiosity-mercury-transit-sun.html|accessdate=2020-02-19}}&amp;lt;/ref&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Okultacije, tranziti i pomrčine ==&lt;br /&gt;
Sizigij ponekad rezultira okultacijom, tranzitom ili pomrčinom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* [[Okultacija]] nastaje kada prividno veće tijelo prođe ispred naizgled manjeg tijela. &lt;br /&gt;
* [[Tranzit (astronomija)|Tranzit]] se događa kada manje tijelo prolazi ispred većeg. &lt;br /&gt;
** U kombiniranom slučaju, gdje manje tijelo redovito prelazi pored većega, okultacija se također naziva sekundarnom pomračenjem.&lt;br /&gt;
* [[Pomrčina]] se događa kada tijelo potpuno ili djelomično nestane iz vida, bilo oklutacijom, poput [[Pomrčina Sunca|Sunčeve pomrčine]], ili prelaskom u sjenu drugog tijela, kao s [[Pomrčina Mjeseca|pomrčinom Mjeseca]] (tako su oba navedena na [http://eclipse.gsfc.nasa.gov/eclipse.html NASA-inoj stranici pomrčina]). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tranziti i okultacije Sunca Zemljinim Mjesecom nazivaju se [[Pomrčina Sunca|pomrčinama Sunca]] bez obzira na to je li Sunce u potpunosti ili djelomično prekriveno. K tome, tranziti Sunca putem [[Umjetni satelit|satelita]] planeta mogu se nazivati i pomrčinama, kao i tranziti Fobosa i Deimosa prikazani u [http://photojournal.jpl.nasa.gov/target/phobos NASA-inom fotoizvještaju JPL-a], kao što je slučaj s prolaskom satelita u sjenu planeta – oprimjereno ovom [http://photojournal.jpl.nasa.gov/catalog/PIA03612 pomrčinom Fobosa]. Izraz &amp;#039;&amp;#039;[[pomrčina]]&amp;#039;&amp;#039; također se koristi općenito za tijela koja prolaze jedno ispred drugoga. Na primjer, [http://apod.nasa.gov/apod/ap070316.html NASA-ina astronomska slika dana] odnosi se na pomrčinu Mjeseca i Mjesečevo okultiranje Saturna. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Einsteinov prsten ==&lt;br /&gt;
Budući da gravitacija pomalo savija elektromagnetske zrake, savijaju se kad prolaze kroz tešku masu. Tako teška masa djeluje kao oblik gravitacijskog sočiva. Ako su izvor svjetlosti, difrakcijska masa i promatrač stajali u liniji, vidjet će se ono što se naziva [[Einsteinov prsten]]. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Varijacija plime i oseke ==&lt;br /&gt;
{{glavni|Morske mijene}}&lt;br /&gt;
{{Višestruka slika&lt;br /&gt;
| podnožje   = &lt;br /&gt;
| položaj    = desno&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
| slika1     = Spingtide.jpg&lt;br /&gt;
| širina1    = 220&lt;br /&gt;
| alt1       = &lt;br /&gt;
| opis1      = Budući da su morske mijene posljedica istodobnog djelovanja gravitacijskih sila Mjeseca i Sunca, njihovi se utjecaji za sizigija (mlad i pun Mjesec) konstruktivno preklapaju (to su &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;žive morske mijene&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;).&lt;br /&gt;
| poveznica1 = Datoteka:Spingtide.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
| slika2     = Neaptide.jpg&lt;br /&gt;
| širina2    = 220&lt;br /&gt;
| alt2       = &lt;br /&gt;
| opis2      = A za [[Elongacija|kvadraturâ]] (prva i posljednja četvrt) preklapaju se destruktivno (to su znatno niže, &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;mrtve morske mijene&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;).&lt;br /&gt;
| poveznica2 = Datoteka:Neaptide.jpg&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
Sizigij uzrokuje dvomjesečne fenomene [[Plima|plime]] i [[Oseka|oseke]]. Za mlađaka i punog Mjeseca Sunce i Mjesec su u sizigiju. Njihove [[Plimna sila|plimne sile]] djeluju jedna na drugu, a ocean se uzdiže i pada niže od prosjeka. Suprotno tome, u prvoj i trećoj četvrtini Sunce i Mjesec su pod pravim kutom, tj. u kvadraturi, njihove plimne sile međusobno djeluju protivno, a raspon plima manji je od prosjeka. Promjene plime i oseke mogu se mjeriti i u Zemljinoj kori, a to može utjecati na učestalost [[Potres|potresa]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vidi još ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* [[perigej-sizigij]] – kad se sustav Zemlje-Mjeseca-Sunca nađe s Mjesecom u perigeju prema nama (točka u kojoj je Mjesec najbliže Zemlji), a Mjesec se nalazi na suprotnoj strani prema Zemlji od Sunca,&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje časopisa|title=14.11. stiže najveći Mjesec od 1948. – 5 načina kako koristiti njegovu energiju - Klub - Forum - Index.hr|url=http://www.index.hr/indexforum/postovi/232690/14-11-stize-najveci-mjesec-od-1948-5-nacina-kako-koristiti-njegovu-energiju/1|accessdate=2020-02-14}}&amp;lt;/ref&amp;gt; tad nastaje &amp;#039;&amp;#039;[[Supermjesec]]&amp;#039;&amp;#039; – pojava kad se poklope pun Mjesec i najbliži prilaz Mjeseca ka Zemlji na svojoj eliptičnoj orbiti, čime se dobiva najveći prizor lunarnog diska koji se može vidjeti sa Zemlje.&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje časopisa|title=Šta je to supermesec i kada ćemo ga ponovo videti?|url=http://www.nationalgeographic.rs/vesti/5290-sta-je-to-supermesec-i-kada-cemo-ga-ponovo-videti.html|accessdate=2020-02-14}}&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Astronomske pojave]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Astrometrija]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>