Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikivrste(.*)}}' u ''

2026-03-10T03:52:20Z

Zamjena teksta - '{{(.)ikivrste(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 03:52
Redak 177:		Redak 177:
	== Poveznice ==		== Poveznice ==

	~~{{Wikivrste\|Canis lupus}}~~
	* [http://www.life-vuk.hr Projekt "Zaštita i upravljanje vukovima u Hrvatskoj"]		* [http://www.life-vuk.hr Projekt "Zaštita i upravljanje vukovima u Hrvatskoj"]
	* [http://www.dzzp.hr/publikacije_knjige.htm#vuk Plan upravljanja vukom u Hrvatskoj]		* [http://www.dzzp.hr/publikacije_knjige.htm#vuk Plan upravljanja vukom u Hrvatskoj]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{redirect|' u '{{preusmjerava|'

2025-04-18T01:11:43Z

Zamjena teksta - '{{redirect|' u '{{preusmjerava|'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 01:11
Redak 1:		Redak 1:
	{{~~redirect~~\|Vuk\|zviježđe\|[[Vuk (zviježđe)]]}}		{{preusmjerava\|Vuk\|zviježđe\|[[Vuk (zviježđe)]]}}
	{{Taksokvir \| boja = pink		{{Taksokvir \| boja = pink
	\| naziv = Sivi vuk		\| naziv = Sivi vuk

WikiSysop: bny

2022-04-14T10:04:49Z

bny

←Starija inačica		Inačica od 14. travanj 2022. u 10:04
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Sivi vuk'''-->~~{{redirect\|Vuk\|zviježđe\|[[Vuk (zviježđe)]]}}		{{redirect\|Vuk\|zviježđe\|[[Vuk (zviježđe)]]}}
	{{Taksokvir \| boja = pink		{{Taksokvir \| boja = pink
	\| naziv = Sivi vuk		\| naziv = Sivi vuk

WikiSysop: no summary specified

2021-11-03T09:22:53Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 3. studeni 2021. u 09:22
Redak 176:		Redak 176:

	== Poveznice ==		== Poveznice ==
	~~{{commonscat\|Canis lupus}}~~
	{{Wikivrste\|Canis lupus}}		{{Wikivrste\|Canis lupus}}
	* [http://www.life-vuk.hr Projekt "Zaštita i upravljanje vukovima u Hrvatskoj"]		* [http://www.life-vuk.hr Projekt "Zaštita i upravljanje vukovima u Hrvatskoj"]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-27T03:26:35Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{redirect|Vuk|zviježđe|[[Vuk (zviježđe)]]}}
{{Taksokvir | boja = pink
| naziv = Sivi vuk
| status = {{StatusZabrinutost}}
| slika = Grauwolf P1130280.jpg
| slika_širina = 250px
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[Sisavci|Mammalia]]
| ordo = [[Zvijeri|Carnivora]]
| familia = [[Psi|Canidae]]
| genus = ''[[Canis]]''
| species = '''''C. lupus'''''
| dvoimeno = ''Canis lupus''
| dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linné|Linné]], [[1758.]]
}}

'''Vuk''' (''Canis lupus'') je vrsta [[psi|pasa]] iz roda ''[[Canis]]''.

== Osobine ==
Veličina i težina vukova se jako razlikuje jer nastanjuju vrlo velika i različita područja.

* Najveći vukovi (žive u [[šuma|hladnim]] područjima [[Latvija|Latvije]], [[Bjelorusija|Bjelorusije]], [[Aljaska|Aljaske]] i [[Kanada|Kanade]]) dosežu dužinu tijela (od vrha njuške do početka [[rep]]a) do 160 [[cm]], a rep je dugačak još do 52 cm. U ramenima je visok oko 80 [[cm]] a mogu doseći težinu do 60 [[kg]].

* Najmanji vukovi žive na [[Bliski Istok|Bliskom Istoku]] i na [[Arapski poluotok|Arapskom poluotoku]]. Duljina tijela im je oko 80 cm, masa 30 [[kg]] a rep je dug oko 10 [[cm]].

Ženke su oko 2 do 12% manje od mužjaka i 20 do 25% lakše od njih.

== Rasprostranjenost ==
[[Datoteka:Canis lupus arabs head front.JPG|mini|200px|lijevo|Arapski vuk]]
Do početka razvitka [[poljoprivreda|poljoprivrede]] i [[stočarstvo|stočarstva]] vuk je bio najrasprostranjenija [[zvijer]] na [[zemlja|zemlji]]. Bio je rasprostranjen u cijeloj [[Europa|Europi]] i [[Azija|Aziji]] sve do sjeverne [[Afrika|Afrike]] kao u sjevernoj [[Amerika|Americi]]. U velikim dijelovima tog nekada divovskog područja rasprostranjenosti, a naročito u zapadnoj Europi i sjevernoj Americi, [[čovjek|ljudi]] su ga gotovo iskorijenili. U istočnoj Europi, na [[Balkan]]u, u [[Kanada|Kanadi]], [[Sibir]]u, [[Mongolija|Mongoliji]] i u manjoj mjeri u [[Iran]]u još postoje veće međusobno povezane [[populacija|populacije]] vukova. Inače, može ga se sresti još samo u malim, međusobno izoliranim zajednicama koje obuhvaćaju i manje od 100 životinja.

== Životni prostor ==

Vukovi žive u velikom broju najrazličitijih okoliša. Zahvaljujući svojoj velikoj prilagodljivosti, uspijevaju živjeti u [[led|ledenim]] područjima [[Arktik]]a, kao i u [[pustinja]]ma sjeverne [[Amerika|Amerike]] i centralne [[Azija|Azije]]. Većina vukova nastanjuju [[trava|travnata]] područja i [[šuma|šume]]. Danas je poznat prije svega kao šumska životinja, ali to je posljedica činjenice, da ga je čovjek vrlo davno istisnuo s otvorenih područja.
Svi čopori imaju teritorije čija veličina često ovisi o količini plijena ili terenu. Veličina teritorija može biti između dvadesetak do par tisuća kilometara i često varira zbog migracije plijena. Čopor će često obilaziti svoj teritorij i ponovno ga obilježavati, ponajviše alfa par. Teritorij obično obilježavaju urinom i izmetom premda to često čine i uz pomoć žlijezdi na šapama te lizanjem ili trljanjem tijela o obližnja drveća i kamenje. Time daju drugim vukovima na znanje da određeno područje pripada njima (to također mogu i činiti zavijanjem). Vukovi su jako zaštitnički nastrojeni što se teritorija tiče ali sukobi čopora nisu česti jer se obično međusobno izbjegavaju. Ipak, ako nepoznati vuk upadne na njihov teritorij čopor će ga odmah otjerati ili ubiti.

== Način života ==
=== Ponašanje i socijalna organizacija ===

Na vrhu svakog čopora je par alfa, mužjak i ženka. Odmah ispod njih po zapovijednom lancu je beta, a najniži vuk je omega. Vukovi (za razliku od domaćih pasa) spolno sazrijevaju tek s dvije godine i za to vrijeme ostaju s roditeljima.

=== Sporazumijevanje ===

Vukovi se sporazumijevaju govorom tijela, mirisom i ponekad zvukovima, a najčešće koriste rep i uši.

Kad vuk želi pokazati svoju nadmoć ukočit će sebe i rep. Uši će mu biti uspravne i usmjerene prema naprijed, krzno će se malo nakosriješiti, a rep podići. Zuriti će u poniznog vuka, a može i pokušati stati preko njega tako da ponizni vuk leži na zemlji dok je dominantni nad njim.
Ljutom vuku će nakostriješiti krzno na vratu i leđima, počet će režati, uši će mu biti uspravne, a usne će mu se podići pokazujući očnjake. Može se i pognuti tako da bude u položaju za skok i napad.
Uplašeni vuk će se pokušati učiniti što manjim i tako izgledati kao manja prijetnja. Skupit će se, uši će priljubiti uz vrat i podviti rep te početi cviliti.
Veseli će vuk mahati repom kao pas i isplaziti jezik.
Zaigrani vuk će podići rep preko leđa i mahati njime te se nakloniti, prednjim dijelom pri zemlji. Ovako se često ponašaju i psi pri igri.
Pokoran vuk će se ponašati kao i uplašeni i lizati dominantnog vuka oko gubice (što je rep podvijeniji i što je vuk skučeniji to je veća pokornost), a najveći prikaz pokornosti je kada vuk izlaže svoj ranjivi vrat i trbuh tako da legne na leđa i noge privije uz tijelo. Obično i cvili.

[[Datoteka:Canis lupus pack surrounding Bison.jpg|mini|200px|desno|[[Američki bizon]] se brani od čopora vukova]]

=== Razmnožavanje ===

Iako se ponekad može u divljini sresti jednog usamljenog vuka, normalan društveni život vukova odvija se u [[čopor]]u. Vučji čopor se u pravilu sastoji od roditeljskog para i njihovih potomaka, dakle, riječ je o obitelji. Vukovi (za razliku od [[domaći pas|domaćih pasa]]) spolno sazrijevaju tek s dvije godine i za to vrijeme ostaju s roditeljima. Prošlogodišnji mladunci pomažu roditeljima u podizanju sljedeće generacije mladunaca. U normalnim uvjetima, u jesen se vučji čopor sastoji od roditeljskog para, njihovih mladunaca iz prethodne kao i mladunaca iz te godine. S dosizanjem spolne zrelosti, mladi vukovi u pravilu napuštaju [[teritorij]] svojih roditelja i kreću u potragu za vlastitim područjem. Roditelji su uvijek dominantni u odnosu na svoj podmladak, pa obično i nema puno borbi oko dominacije. Do parenja između srodnika u pravilu ne dolazi, čak i kad ne postoji drugi seksualni partner. Pri tome, mužjak je taj koji odbija parenje.

Vuk je monogaman (ostaje s jednim partnerom do kraja života). Svoju družicu osvaja borbom.

Razdoblje skotnosti je oko šezdeset dana, a u jednom leglu je u pravilu između troje i sedam (ponekad se dogodi i četrnaest) mladunaca.

=== Ishrana ===

Osnovu vučje hrane čine veliki [[biljožderi]], pri tome [[lov]]i onu vrstu koja je najčešća u području na kojem živi. Na sjevernim dijelovima područja na kojem su rasprostranjeni pretežno love u [[čopor]]u [[sob]]ove, [[irvas]]e, [[srna|srne]] ili neku drugu [[jelen]]sku divljač. U njihovu lovinu u istočnoj [[Europa|Europi]] spadaju i [[divlja svinja|divlje svinje]]. Redovno love i male [[glodavci|glodavce]] te [[dvojezupci|dvojezupce]] kao što su [[zec|zečevi]], [[kunić]]i, [[krtica|krtice]] i [[miš]]evi. U slučaju nestašice divljači, vukovi će jesti i [[strvina|strvinu]] kao i otpatke.

[[Vitamini|vitamine]] i neophodne elemente u tragovima vukovi ne dobijaju isključivo hraneći se [[biljožderi]]ma, nego i sami jedu [[biljke|biljnu]] hranu. U vrlo kvalitetnu hranu za vukove ubraja se razno [[bobičasto voće]] koje raste na njihovom području, kao i listovi nekog bilja i trave.

Poslovična proždrljivost vukova spada u područje [[bajka|bajki]] i [[legenda|legendi]]. Prema aktualnim istraživanjima, godišnja potreba jednog vuka za hranom kreće se između 500 i 800 [[kg]] po pojedincu. U prosjeku, vuk jede oko 2 [[kg]] dnevno, ali se pri tome mora uzeti u obzir i duža razdoblja u kojima vukovi ne uspiju uloviti ništa. Izuzetno, vuk može pojesti odjednom i do 10 [[kg]] mesa, ali on iza toga, na drugom mjestu, dio tog mesa povrati i zakopa ga kao zalihu. Mladi vukovi često jedu [[kukci|kukce]].

== Čovjek i vuk ==

=== Domesticiranje vuka ===
[[Datoteka:Husky L.jpg|mini|250px|desno|Sibirski [[haski]] ]]
Danas je dokazano da [[domaći pas]] potječe od vuka. Genetička istraživanja su pokazala da se tzv. "pra-pas" odvojio od vuka još prije više od 100.000 godina.

Jedna pretpostavka je, da se vuk priključio [[čovjek]]u prije oko 14.000 godina kako bi se hranio ostatcima ljudske hrane. S vremenom je postao pitomiji, a ljudi su spoznali moguću korist od njih (tzv. [[torf-pas]]). Prema drugoj pretpostavci, vuk je u početku služio kao izvor mesa, prije nego se spoznalo da kao domaća životinja može biti koristan i na drugi način.

Kod nekih pasmina [[domaći pas|domaćih pasa]] se srodnost s vukom još jako dobro može vidjeti. ''Psi pratipa'' (grupa 5 u [[FCI klasifikacija|FCI kasifikaciji]]) kao što su [[samojed]], sibirski [[haski]], [[aljaški malamut]], [[kanaanski pas]] i [[akita inu]] pokazuju i danas svojim izgledom srodnost s vukom, kao što je šiljasta njuška, šiljaste i uspravne [[uho|uši]] i četvrtasta građa tijela. i neke druge pasmine, kao recimo [[njemački ovčar]] pokazuju još određenu sličnost s vukom. Ali mišljenja da to dokazuje njihovu bližu srodnost s vukovima spada u područje [[mit]]ova.


Tijekom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] su u [[Češka|Češkoj]], [[Nizozemska|Nizozemskoj]] i [[Italija|Italiji]] rađeni pokusi s uzgojnim križanjem nekih psećih pasmina s vukom. U međuvremenu se ti pokusi smatraju neuspjehom, jer je kod križanaca u većini slučajeva dolazilo do dominantnog izbijanja vučjih osobina, kao što je plašljivost, neprilagodljivost življenju uz [[čovjek]]a u urbanim uvjetima.

=== Odnos čovjeka prema vuku ===

'''Poštovanje'''

Veliki broj [[narod]]a koji su živjeli od [[lov]]a su u vuku vidjeli ravnopravnog ili čak nadmoćnog [[konkurencija|konkurenta]] čijoj su se spretnosti i izdržljivosti divili i štovali ih. Imena koja su česta u sjevernoj [[Europa|Europi]] a potječu od naziva "vuk" (Wolf, Wolfgang, Wolfhard) podsjećaju na štovanje vuka prisutno u kulturama naroda lovaca. Osim toga, smatralo se da određeni dijelovi vučjeg tijela imaju i ljekovita svojstva.

'''Vuk kao čovjekov neprijatelj'''

Nasuprot navedenom, u tzv. sjedilačkim kulturama se vuk smatrao neprijateljem koji ubija [[korisne životinje]]. Od [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] pa sve do ranog razdoblja [[novi vijek|novog vremena]] je odnos [[čovjek]]a prema vuku bivao sve više određen strahovima i [[demoni]]ziranjem vukova. Snažno širenje naselja i [[poljoprivreda|poljoprivrednih]] površina i držanje [[stočarstvo|stoke]] na otvorenom, kao i naročito, sve do [[19. stoljeće|19. stoljeća]] raširena, [[šumska ispaša]] [[govedo|goveda]], [[ovca|ovaca]], [[svinja]] i [[konj]]a, dovodila je do velikih gubitaka tih životinja od vukova. Iako su sigurno mnoga izviješća o gubitcima bila neumjereno pretjerana, a dio gubitaka su sigurno izazvali i psi-skitnice, stvarni gubitci kod takvog načina stočarenja su za seljake bili značajni. Ovoj prehrambenoj konkurenciji između [[čovjek]]a i vuka, ubrzo se pridružila i konkurencija u [[lov]]u.

Ovakav odnos prema vuku doveo je u zapadnoj i srednjoj [[Europa|Europi]] do besprimjernih progona, čiji cilj je bio, neovisno o mogućim posljedicama, potpuno istrijebljenje vukova. Vuk je tako, između ostalog, istrijebljen u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] (zadnji vuk ubijen 1743.), [[Danska|Danskoj]] (1772) i [[Njemačka|Njemačkoj]] (1904). U južnoj i istočnoj Europi je postojala puno veća tolerancija prema vuku (kao i drugim velikim zvijerima). I tu su, nakon značajnijih šteta, organizirani progoni vukova, ali njihov cilj nikada nije bio uništenje cijele populacije.

'''Napadi na čovjeka'''

Dok su gubici stoke koji se pripisuju vukovina nesporni, napadi na čovjeka nikada nisu dokazani. Sigurni dokazi da je zdravi vuk napao čovjeka nikada nisu podastrti, niti u sjevernoj Americi, niti u Europi.
=== Podvrste ===
* [[Canis lupus albus]] Kerr, 1792 - Tundra Wolf
* [[Canis lupus alces]] Goldman, 1941 - Kenai Peninsula Wolf †
* [[Canis lupus arabs]] Pocock, 1934 - Arabian Wolf
* [[Canis lupus arctos]] (Pocock, 1935) - North American Arctic Wolf
* [[Canis lupus baileyi]] (Nelson & Goldman, 1929) - Mexican Gray Wolf
* [[Canis lupus beothucus]] G.M. Allen & Barbour, 1937 - Newfoundland Wolf †
* [[Canis lupus bernardi]] Anderson, 1943 - Bernard's Wolf †
* [[Canis lupus campestris]] Dwigubski, 1804 - Steppe Wolf
* [[Canis lupus chanco]] Gray, 1863 - Mongolian Wolf
* [[Canis lupus columbianus]] Goldman, 1941 - British Columbia Wolf
* [[Canis lupus crassodon]] Hall, 1932 - Vancouver Island Wolf
* [[Canis lupus deitanus]] Cabrera, 1907 - South-eastern Spanish Wolf †
* [[Canis lupus dingo]] Meyer, 1793 - Dingo
* [[Canis lupus fuscus]] Richardson, 1839 - Cascade Mountains Wolf †
* [[Canis lupus griseoalbus]] Baird, 1858 - Manitoba Wolf †
* [[Canis lupus hallstromi]] Troughton, 1958 - New Guinea Singing Dog
* [[Canis lupus hattai]] Kishida, 1931 - Hokkaido Wolf †
* [[Canis lupus hodophilax]] Temminck, 1839 - Honshu Wolf Singing †
* [[Canis lupus hudsonicus]] Goldman, 1941 - Hudson Wolf
* [[Canis lupus irremotus]] Goldman, 1937 - Northern Rocky Mountains Wolf
* [[Canis lupus labradorius]] Goldman, 1937 - Labrador Wolf
* [[Canis lupus ligoni]] Goldman, 1937 - Alexander Archipelago Wolf
* [[Canis lupus lupus]] Linnaeus, 1758 - Gray Wolf
* [[Canis lupus lycaon]] Schreber, 1775 - Eastern Timber Wolf
* [[Canis lupus mackenzii]] Anderson, 1943 - Mackenzie Tundra Wolf
* [[Canis lupus manningi]] Anderson, 1943 - Baffin Island Wolf
* [[Canis lupus minor]] (Ogerien, 1863) †
* [[Canis lupus mogollonensis]] Goldman, 1937 - Mogollon Mountain Wolf †
* [[Canis lupus monstrabilis]] Goldman, 1937 - Texas Wolf †
* [[Canis lupus mosbachensis]] †
* [[Canis lupus nubilus]] Say, 1823 - Southern Gray Wolf
* [[Canis lupus occidentalis]] Richardson, 1829 - Northern Gray Wolf
* [[Canis lupus orion]] Pocock, 1935 - Greenland Wolf
* [[Canis lupus pallipes]] Sykes, 1831 - Indian Wolf
* [[Canis lupus pambasileus]] Elliot, 1905 - Alaska Wolf
* [[Canis lupus signatus]] Cabrera, 1907 - Iberian Wolf
* [[Canis lupus tundrarum]] Miller, 1912 - Alaskan Tundra Wolf
* [[Canis lupus youngi]] Goldman, 1937 - Southern Rocky Mountains Wolf †
* [[Canis lupus familiaris]] Linnaeus, 1758 Vernakilarni nazivi: Dog

=== Ugroženost i zaštita ===

U vrijeme kad je vuk u velikim dijelovima Europe bio već iskorijenjen([[19. stoljeće]]), živio je u [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Galicija|Galiciji]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Slovenija|Sloveniji]], [[Bosna|Bosni]], [[Srbija|Srbiji]], [[Rumunjska|Rumunjskoj]], [[Poljska|Poljskoj]], [[Rusija|Rusiji]] i [[Skandinavija|Skandinaviji]].

U velikim dijelovima svijeta gdje (još) živi, vukove i danas aktivno progone. Međutim, sve više se jača spoznaja, da vuk ne predstavlja opasnost ni za [[čovjek]]a niti za [[poljoprivreda|poljoprivredu]]. Prihvaća se spoznaja, da u okviru [[zaštita okoliša|zaštite okoliša]]treba zaštititi i vuka kao dobrodošli sastavni dio [[fauna|faune]].

U [[Europa|Europi]] je vuk zaštićen s tri međudržavna dogovora:

* [[Washingtonski sporazum o zaštiti vrsta|Washingtonskim sporazumom o zaštiti vrsta]] ([[CITES]], ''Convention on International Trade in Endangered Species of Wild Fauna and Flora'')
* [[Bernska konvencija|Bernskom konvencijom]] i
* [[FFH-smjernice|FFH-smjernicama]] (''Fauna-Flora-Habitat-Richtlinie).

Sva tri dokumenta predviđaju zaštitu i zabranu trgovine živim vukovima kao i dijelovima njihovog tijela, kao i zaštitu njihove životne sredine te sadrže i obavezu da zemlje koje su potpisnici na odgovarajući način to pitanje riješe i svojim nacionalnim [[zakododavstvo|zakonodavstvom]].

== Vukovi u Hrvatskoj ==

Populacija vuka u Hrvatskoj dio je veće Dinarsko-balkanske populacije koja nastanjuje Sloveniju, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu te se nastavlja na jug Dinarida. Za cijelu tu populaciju procjenjuje se da ima oko 3900 vukova te da je uglavnom stabilna tijekom zadnjih 6 godina<ref>Kaczensky, P., Chapron, G., von Arx, M., Huber, Gj., Andrén, H., Linnell, J. (editors) (2012): Status, management and distribution of large carnivores – bear, lynx, wolf & wolverine – in Europe</ref>. Prema zadnjim procjenama Hrvatske agencije za okoliš i prirodu iz 2015. godine, u Hrvatskoj živi 156 jedinki vuka u 49 čopora<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.dropbox.com/s/iqzrsyfvs0v3t70/Stanje%20populacije%202015.pdf?dl=0|title=Izvješće o stanju populacije vuka u Hrvatskoj u 2015. godini|author=Hrvatska agencija za okoliš i prirodu|date=studeni, 2015.|work=|language=|publisher=|accessdate=27. srpnja 2021.}}</ref>. U Hrvatskoj je vuk stalno prisutan uzduž Dinarida, od granice sa Slovenijom do Crne Gore. Prema karti rasprostranjenosti u 2013. godini, u Hrvatskoj je vuk prisutan na 18 213 km2 , a povremeno se pojavljuje na još 6072 km2 . Rasprostranjenost populacije vuka u Hrvatskoj prostire se na području 9 županija: Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Ličko-senjska, Primorsko-goranska, Istarska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska. U 2015. godini područje rasprostranjenosti nije se mijenjalo u odnosu na 2013. i 2014. godinu.

Vuk je u Republici Hrvatskoj strogo zaštićena vrsta sukladno Zakonu o zaštiti prirode<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.zakon.hr/z/403/Zakon-o-za%C5%A1titi-prirode|title=Zakon o zaštiti prirode|author=MZOIP|date=2019|work=|language=|publisher=|accessdate=27. srpnja 2021.}}</ref>, odnosno Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama<ref>{{Citiranje weba|url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_08_73_1745.html|title=Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama|author=MZOIP|date=2016|work=|language=|publisher=|accessdate=27. srpnja 2021.}}</ref> . Zakonom su zabranjeni svi oblici namjernog hvatanja ili ubijanja, namjerno uznemiravanje, posebno u vrijeme razmnožavanja i podizanja mladih te oštećivanje ili uništavanje područja za razmnožavanje ili odmaranje vuka kao strogo zaštićene vrste.

== Vuk u [[mit]]ovima i književnosti ==

Dvojaki karakter odnosa [[ljudi]] prema vuku koji je bio istovremeno štovan ali je i ulijevao strah, odrazio se u mnogim [[mitologija|mitovima]], [[bajka]]ma i [[basna]]ma kao i književnim djelima. U tu grupu spadaju i vjerovanja u [[vukodlak]]e. U mnogim kulturama, među ostalim neka sjevernoamerička indijanska plemena kao i [[Turkmeni]] i [[Mongoli]], se vuka smatra [[totem]]om.

[[Uzbeci]] i [[Huni]] izvode porijeklo svojih naroda od vuka, a stari [[Turci]] su vučicu smatrali svojom pramajkom.

Prema [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]] je [[Romul]]a i [[Rem]]a dojila vučica. Slična legenda je postoji i kod [[Kir Veliki|Kira Velikog]], osnivača [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|Perzijskog Carstva]], kojeg je [[Herodot]]ovim pričama othranila vučica.

U književnosti se vuk pojavljuje u [[basna]]ma, kao kod [[Ezop]]a i [[bajka]]ma, kao u [[Crvenkapica|Crvenkapici]] [[braća Grimm|braće Grimm]].

U suvremenoj književnosti poznate su priče o vukovima [[Rudyard Kipling]]a (''Knjiga o džungli'') i [[Jack London]]a (''Zov divljine'', ''Bijeli očnjak''). U djelu [[Hermann Hesse|Hermanna Hessea]] ''[[Stepski vuk]]'' on se pojavljuje kao simbol usamljenika.

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Poveznice ==
{{commonscat|Canis lupus}}
{{Wikivrste|Canis lupus}}
* [http://www.life-vuk.hr Projekt "Zaštita i upravljanje vukovima u Hrvatskoj"]
* [http://www.dzzp.hr/publikacije_knjige.htm#vuk Plan upravljanja vukom u Hrvatskoj]
* [http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/125901.html Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim]
* [http://www.wolf.org International Wolf Center] {{jezikk|engl.|engleski}}
* [http://www.awap.hr AWAP - Udruga za zaštitu divljih životinja]

[[Kategorija:Vukovi]]
[[Kategorija:Životinje Sibira]]

Sivi vuk - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikivrste(.*)}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{redirect|' u '{{preusmjerava|'

WikiSysop: bny

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica