WikiSysop: bny

2022-04-14T08:45:38Z

bny

←Starija inačica		Inačica od 14. travanj 2022. u 08:45
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Sipar'''-->~~{{coord\|33.058829\|N\|44.252153\|E \|format=dms \|region:IQ_type:landmark \|display=title \|name=Sippar}}		{{coord\|33.058829\|N\|44.252153\|E \|format=dms \|region:IQ_type:landmark \|display=title \|name=Sippar}}

	[[Datoteka:Hammurabi's Babylonia 1.svg\|mini\|desno\|250px\|[[Babilonija]] u doba vladavine [[Hamurabi]]ja]]		[[Datoteka:Hammurabi's Babylonia 1.svg\|mini\|desno\|250px\|[[Babilonija]] u doba vladavine [[Hamurabi]]ja]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-15T12:19:08Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{coord|33.058829|N|44.252153|E |format=dms |region:IQ_type:landmark |display=title |name=Sippar}}

[[Datoteka:Hammurabi's Babylonia 1.svg|mini|desno|250px|[[Babilonija]] u doba vladavine [[Hamurabi]]ja]]

'''Sipar''' ([[Sumerski jezik|sumer.]] ''Zimbir'' „Grad ptica“, suvremeni ''Tell Abu Habbah'' u [[Irak]]u), bio je drevni [[sumer]]ski i kasnije [[Babilonija|babilonijski]] grad na istočnoj obali [[Eufrat]]a, oko 60 km sjeverno od [[Babilon]]a.

Bio je podijeljen u dva dijela, „Sipar od [[Šamaš|Sunčevog boga]]“ i „Sipar od boginje [[Anunit]]“. Prvi dio je otkrio [[Hormuzd Rassam]] godine [[1881.]] kod Abu Habbe, 20-ak km jugoistočno od [[Bagdad]]a.

Sipar se u [[Stari zavjet|Starom zavjetu]] zove ''Sepharvaim''.

Na natpisima se spominju dva Sipara - "Sipar od Edena," koji je najvjerojatnije bio četvrt grada. Moguće je i da je jedan od ''Sipara'' bio [[Akad]], prijestolnica prvog [[Semiti|semitskog]] carstva.

Glavni bog grada bio je sumerski bog sunca [[Utu]] ([[Šamaš]] na [[Akadski jezik|akadskom]]).

== Arheologija ==
[[Datoteka:Clay cone Sippar Louvre AO3277.jpg|mini|desno|250px|Glineni zapisi na [[Klinasto pismo|klinastom pismu]] pronađeni u Sipuru]]

Veliki broj pločica na [[Klinasto pismo|klinastom pismu]] i drugih artefakata je pronađen u ruševinama hrama Šamaša, koga su [[Sumer]]ci zvali ''E-Babara'', a [[Semiti]] ''Bit-Un''. Za ovaj hram se vjeruje da je bio najstarija svjetska banka, odnosno da je poslovao do [[1831. pr. Kr.]] <ref>Benjamin Bromberg: ''The Origin of Banking: Religious Finance in Babylonia'', izdavač: The Journal of Economic History, 1942., II. svezak, str. 77.-88.</ref>

[[Ziusudra]] ili „kaldejski [[Noa]]“, je prema [[Beros]]ovim navodima, u Siparu zakopao zapise ''pretpotopnog svijeta'', možda zato što je ime Sipar vezano uz riječ ''sipru'', odnosno „pisanje“. Prema Abidenu je [[Nabukodonosor II.]] dao iskopati veliki kanal u okolici. Ovdje se također nalazio babilonski logor u doba [[Nabonid]]a.

[[Plinije Stariji]]<ref>[[Plinije Stariji]]: „Prirodna povijest“, VI. 30. 123.</ref> spominje sektu ili školu Kaldejaca koja se zvala ''Hippareni''. Često se pretpostavlja kako se to odnosi na Sipar (s obzirom da su dvije druge škole također bile vezane uz gradove: ''Orcheni'' prema [[Uruk]]u, i ''Borsippeni'' prema [[Borsippa|Borsippi]]), ali to nije široko prihvaćeno.

== Poveznice ==
* [[Sumer]]
* [[Babilonija]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://oi.uchicago.edu/gallery/asp_meso_sippar/ Lokacija Sipara (Orijentalni institut u Chicagu)]
* [http://cdli.ucla.edu/tools/yearnames/E_GLOSSARINDEX/R1333.htm Godine koje spominju Sipar (CDLI)]
* [http://www.britishmuseum.org/explore/highlights/highlight_objects/me/s/stone_mace_head.aspx Kameno žezlo pronađeno u Siparu (Britanski muzej)]
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/546475/Sippar Sipar (enciklopedija Britannica)]

[[Kategorija:Drevni gradovi Mezopotamije]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Iraku]]

Sipar - Povijest promjena

WikiSysop: bny

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica