WikiSysop: bny

2022-04-14T08:39:02Z

bny

←Starija inačica		Inačica od 14. travanj 2022. u 08:39
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Sintetika'''-->~~[[datoteka:Nylon 40x.JPG\|250px\|desno\|mini\|[[Najlon]]sko [[vlakno]] uvećano 40 puta.]]		[[datoteka:Nylon 40x.JPG\|250px\|desno\|mini\|[[Najlon]]sko [[vlakno]] uvećano 40 puta.]]

	[[datoteka:Police kevlar helmet, Orlando.jpg\|mini\|desno\|250px\|[[Kaciga]] od [[kevlar]]a.]]		[[datoteka:Police kevlar helmet, Orlando.jpg\|mini\|desno\|250px\|[[Kaciga]] od [[kevlar]]a.]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-24T22:51:31Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Nylon 40x.JPG|250px|desno|mini|[[Najlon]]sko [[vlakno]] uvećano 40 puta.]]

[[datoteka:Police kevlar helmet, Orlando.jpg|mini|desno|250px|[[Kaciga]] od [[kevlar]]a.]]

[[datoteka:Polyestershirt.jpg|mini|desno|250px|[[Poliester]]ska [[tkanina]].]]

[[datoteka:Kohlenstofffasermatte.jpg|mini|desno|250px|[[Tkanina]] od [[ugljik|ugljičnih]] [[vlakno|vlakana]].]]

'''Sintetika''' ([[Njemački jezik|njem]]. ''Synthetik'', [[Engleski jezik|engl]]. ''synthetics'', prema [[Grčki jezik|grč]]. ''συνϑɛτιϰός'': prikladan za sastavljanje) je skupni naziv za [[umjetna vlakna]] načinjena od sintetskih [[polimer]]a i za [[tekstilije]] koje se od njih izrađuju ([[pređa]], [[Tkanina|tkanine]], [[pletenje|pletiva]], [[Čipka|čipke]], netkani [[tekstil]], [[podna obloga|podne]] i zidne obloge). Tekstilni materijali i proizvodi od sintetskih vlakana općenito se odlikuju velikom [[čvrstoća|čvrstoćom]], [[elastičnost|elastičnošću]], rastezljivošću i trajnošću, odličnom dimenzijskom stabilnošću i otpornošću na gužvanje, kao i otpornošću na djelovanje [[mikroorganizmi|mikroorganizama]], [[truljenje]], [[kemikalije]] i [[korozija|korozivna]] sredstva. No skloni su tvorbi ''pilinga'' (nakupina zamršenih [[vlakno|vlakana]] u obliku kuglica na površini tkanine ili pletiva) i nabijanju [[Elektrostatika|statičkim elektricitetom]], slabo upijaju [[vlaga|vlagu]], razmjerno su slabo otporni na djelovanje [[toplina|topline]], a takva [[odjeća]] nije osobito ugodna za nošenje. Suvremenim postupcima visoke [[tehnologija|tehnologije]] moguće je ukloniti nedostatke i proizvesti sintetska vlakna i proizvode vrhunskih svojstava. <ref> '''sintetika''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56170] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019. </ref>

== Alifatski poliamidi ==
{{Glavni|Poliamidi}}

'''Alifatski poliamidi''' visokog su [[talište|tališta]], dobre [[Vlačna čvrstoća|vlačne čvrstoće]], udarne [[žilavost]]i i otpornosti prema [[Otapalo|otapalima]], [[Abrazija|abraziji]] i [[Umor materijala|umoru materijala]]. To su bili prvi sintetski [[polimer]]i koji su se primijenili kao [[tekstil]]na [[vlakno|vlakna]], a među najvažnijim su vlaknima i danas (poliamidna vlakna). Označuju se prema broju [[ugljik]]ovih [[atom]]a u reagirajućim [[Monomeri|monomerima]]. Najznačajniji su poliamid 6,6 i poliamid 6:
* poliamid 6,6, poli(heksametilenadipamid), počeo se proizvoditi 1938. (''DuPont'', [[SAD]]) pod tržišnim nazivom [[najlon]], što je ubrzo postao popularan pojam povezan s početcima uporabe takozvane sintetike u odijevanju. Dobiva se polikondenzacijom heksametilendiamina i adipinske kiseline (oba monomera imaju po 6 ugljikovih atoma, odatle oznaka 6,6):

::''n'' H2N–(CH2)6–NH2 + ''n'' HOOC–(CH2)4–COOH → [–HN–(CH2)6–NH–CO–(CH2)4–CO–]n + 2''n'' H2O

* poliamid 6 počeo se proizvoditi 1939. u ''I. G. Farbenindustrie'' ([[Njemačka]]) kao vlakno pod komercijalnim nazivom [[perlon]]. Dobiva se polimerizacijom cikličkog ε-kaprolaktama, koji se prvo [[Hidroliza|hidrolizira]] i stvara [[Aminokiselina|aminokiselinu]], a ona pokreće (inicira) otvaranje prstena daljnjih kaprolaktamskih molekula i veže ih poliadicijom na rastući polimerni lanac, stvarajući poliamid 6:

::[–NH–(CH2)5–CO–]n

* osim kao vlakna, poliamidi (na primjer PA 11, PA 12 i PA 6,12) služe kao konstrukcijski materijali za dijelove industrijskih uređaja, u automobilskoj industriji, elektroindustriji i elektronici.

== Sinteza ==
{{Glavni|Sinteza (kemija)}}

Pod sintezom se ponajprije podrazumijeva priprava složenih [[Organski spojevi|organskih spojeva]], koja se počela razvijati 1828., kada je F. [[Friedrich Wöhler|Wöhler]] sintezom prvi put uspio dobiti jedan od [[Organski spojevi|organskih spojeva]], za koje se do tada vjerovalo da mogu nastati samo u živom organizmu. Laboratorijska sinteza najčešće se provodi u specifične svrhe. Tako se npr. sintetiziraju spojevi već dobiveni iz prirodnih izvora kako bi se dokazala njihova struktura i objasnilo njihovo nastajanje u prirodi; teorijski se pretpostavljaju posebna svojstva nekih do tada nepoznatih spojeva, a sintezom se to nastoji postići; za proučavanje [[Kompleksni spojevi|kompleksnih prirodnih spojeva]] i njihova enzimskoga djelovanja, sintetiziraju se modelni spojevi na kojima se ispituje djelovanje pravih spojeva i tako dalje.

Za razliku od laboratorijskih, industrijskim se sintezama dobivaju određeni i definirani intermedijeri ili konačni spojevi, kontinuirano i u velikim količinama, vodeći računa o zaštiti okoliša i zbrinjavanju otpadnih tvari. Takve su sinteze osnova [[Organska kemija|organske]] [[Kemijska industrija|kemijske industrije]] (proizvodnja lijekova, bojila, tenzida, pesticida, polimernih materijala, umjetnih vlakana i drugog), a često se temelje na nekim specifičnim sintetskim reakcijama koje se nazivaju prema imenima otkrivača (npr. Fittigova, Friedel-Craftsova, Franklandova, Grignardova, Knorrova, Kolbeova, Wurtzova sinteza).

Prikaz kemijske sinteze kojom od monomera (etena) nastaje polimer (polieten):

:<math>\mathrm {n\ H_2C=CH_2 \rightarrow -[CH_2-CH_2]_n-}</math>

Modernu orgasnku sintezu usavršio je [[Robert Burns Woodward|R. B. Woodward]], dobitnik [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelove nagrade za kemiju]] (1965.) za nekoliko briljantnih totalnih sinteza uključujući i sintezu [[strihnin]]a.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Umjetna vlakna]]
[[Kategorija:Odjeća]]

Sintetika - Povijest promjena

WikiSysop: bny

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica