WikiSysop: bny

2022-04-14T08:27:28Z

bny

←Starija inačica		Inačica od 14. travanj 2022. u 08:27
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Sinjska rera'''-->~~{\|{{Željeznička pruga zaglavlje‎}}		{\|{{Željeznička pruga zaglavlje‎}}
	{{BS-zaglavlje\|Željeznička pruga Split – Sinj}}		{{BS-zaglavlje\|Željeznička pruga Split – Sinj}}
	{{BS-Infobox		{{BS-Infobox

WikiSysop: no summary specified

2021-11-03T07:46:40Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 3. studeni 2021. u 07:46
Redak 72:		Redak 72:

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	~~{{commonscat\|Split–Sinj railway}}~~
	* [https://web.archive.org/web/20140310231351/https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20031218/feljton01.asp San o željezničkoj vezi mora i zaleđa] <small>(Slobodna Dalmacija; feljton Valter Firića, 1. od 6 nastavaka) Objavljeno 18. prosinca 2003., pristupljeno arhiviranoj inačici 3. svibnja 2020.</small>		* [https://web.archive.org/web/20140310231351/https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20031218/feljton01.asp San o željezničkoj vezi mora i zaleđa] <small>(Slobodna Dalmacija; feljton Valter Firića, 1. od 6 nastavaka) Objavljeno 18. prosinca 2003., pristupljeno arhiviranoj inačici 3. svibnja 2020.</small>
	* [https://web.archive.org/web/20140310231357/https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20031219/feljton01.asp Otkup zemljišta i zakupničke igre] <small>(Slobodna Dalmacija; feljton Valter Firića, 2. od 6 nastavaka) Objavljeno 19. prosinca 2003., pristupljeno arhiviranoj inačici 3. svibnja 2020.</small>		* [https://web.archive.org/web/20140310231357/https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20031219/feljton01.asp Otkup zemljišta i zakupničke igre] <small>(Slobodna Dalmacija; feljton Valter Firića, 2. od 6 nastavaka) Objavljeno 19. prosinca 2003., pristupljeno arhiviranoj inačici 3. svibnja 2020.</small>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-30T05:25:22Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{|{{Željeznička pruga zaglavlje‎}}
{{BS-zaglavlje|Željeznička pruga Split – Sinj}}
{{BS-Infobox
|slika =
|slika_veličina =
|opis =
|karta =Map railway Split-Sinj hr.svg
|karta_veličina =250px
|karta_opis =
|duljina =39,972
|širina =760
}}
{{BS-table}}
{{BS|KBHFa||Split}}
{{BS|ABZgl||[[Željeznička pruga Oštarije – Knin – Split|Željeznička pruga Split – Knin]]}}
{{BS|BHF||Vranjic}}
{{BS|HST||Mravince}}
{{BS|BHF||Klis}}
{{BS|HST||Dugopolje}}
{{BS|HST||Dicmo}}
{{BS|KBHFe||Sinj}}
|}
|}
'''Sinjska rera''' (zvana još i ''ferata'') je [[uskotračna željeznica]] koja je od 12. rujna [[1903.]] do šezdesetih godina prošlog stoljeća prometovala između gradova [[Sinj]]a i [[Split]]a i time bila u gospodarskom i socijalnom smislu poveznica između [[Cetinska krajina|Cetinske krajine]] i najvećeg hrvatskog grada na jugu.<ref>{{Citiranje knjige|title=Sinj i Alka: Priče o ljudima i događajima|author=Valter Firić|authorlink=|coauthors=|origdate=|date=2006|chapter=Sinjska ferata Rera|chapterurl=|editor=Jakov Žižić|url=https://www.worldcat.org/oclc/1128166224|format=|edition=|language=|pages=|publisher=|location=Zagreb|others=|quote=|accessdate=|isbn=978-953-95624-0-1|id=}}</ref> Naziv "''rera''" u narodu je dobila zbog putnika koji su se vozili njome i pjevali [[Rera|reru]], pučke dvoglasne pjesme karakteristične za [[Sinjska krajina|Sinjsku krajinu]]. U početku su je zbog izgleda i sporosti nazivali ''šuljarica'', potom ''sinjska željeznica'', ''sinjski vlak'', ''sinjska ferata''.

== Povijest==
[[Datoteka:Sinj Kolodvor.jpg|mini|Rera na kolodvoru u Sinju 1905. godine.|250x250px]]
[[Slika:Izgradnja tunela Gornja Rupotina.jpg|minijatura|250px|Izgradnja tunela [[Rupotina|Gornja Rupotina]]]]
Pruga je bila planirana sredinom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] kao prva dionica buduće pruge između Splita i [[Sarajevo|Sarajeva]], dvaju trgovinskih središta koji su u to vrijeme bili povezanih cestom kojom se putovalo pet dana.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Helena Bunijevac|coauthors=|title=Stota obljetnica uskotračne željezničke pruge Split–Sinj|url=http://casopis-gradjevinar.hr/arhiva/issue/20|date=|year=2004.|month=siječanj|journal=Građevinar|volume=56|issue=1|pages=49–53|id=|language=|accessdate=2021-01-26|work=casopis-gradjevinar.hr|publisher=Građevinar}}</ref> Druga dionica trebala je biti između [[Aržano|Aržana]] i [[Bugojno|Bugojna]]. Bila je dio tadašnjeg plana povezivanja jadranskih luka, [[Dubrovnik|Dubrovnika]], [[Metković]]a, a poslije i [[Ploče|Ploča]], sa zaleđem i dalje prema srednjoeuropskim prugama.

Zakonom o željeznicama nižeg reda od 21. prosinca 1898. počinje njena realizacija, nakon skoro 50 godina od odluke. Zbog potrebe spajanja Splita kao luke s [[Bosna i Hercegovina|Bosnom]], te posebno zbog političkih i vojnih interesa koji su bili u prvom planu kod izgradnje pruga u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]], gradnja počinje raspisivanjem dražbenog oglasa za preuzimanje radova tadašnjeg Carsko-kraljevsko željezničkog ministarstva u lipnju 1901. U tom oglasu bili su utvrđeni i rokovi dovršetka pojedinih graditeljskih zahvata. Međutim, u oglasu se nije spominjala dionica između [[Dugopolje|Dugopolja]] i Aržana. Zbog izbijanja [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]] pruga se nikada nije nastavila graditi.

Izgradnja pruge je počela krajem listopada 1901. Najteže fizičke poslove obavljali su uglavnom domaći ljudi, a uz njih je radio i velik broj radnika iz mjesta diljem Monarhije, kao i npr. 1500 zidara i rudara iz talijanske pokrajine [[Apulija|Apulije]]. Objekti na pruzi i sve kolodvorske zgrade bile su gotove do kraja 1902., a pruga je otvorena 2. rujna 1903. godine.
Pri gradnji pruge mnogo je oštećena prapovijesna [[Sutikva (gradina)|gradina]] oko kuka [[Sutikva|Sutikve]].<ref name=Prapovijesne>Miroslav Katić: [https://hrcak.srce.hr/file/87494 ''Prethistorijske gradine solinskoga i kliškoga područja ''] Tusculum 3, 2010.</ref>{{is|7., 11.}} Zbog straha od nemira zbog trojezičnih natpisa na kolodvorima (hrvatskom, njemačkom i talijanskom jeziku) otvorenje je bilo popraćeno jakim policijskim osiguranjem. Kao i prva pruga izgrađena u [[Dalmacija|Dalmaciji]] (Split – [[Siverić]] – Knin s ogrankom [[Perković]] – [[Šibenik]]), i ova pruga je bila izolirana do 1925., do spoja s [[Lička pruga|Ličkom prugom]].

{{Višestruka slika|slika1=Fahrplan 67b Spalato Sinj.jpg|slika2=1954 JDZ Fahrplan 114 Split Sinj.jpg|podnožje=Red vožnje iz 1914. i 1954. godine|smjer=okomiti|širina=250|položaj=right}}

Vlakovi su vozili dva puta dnevno u svakome smjeru, a putovanje je trajalo dva sata i 30 minuta iz Sinja do Splita, a u obrnutom smjeru tri sata zbog [[Klis|kliške]] uzbrdice. Zbog čestih kvarova [[lokomotiva]] te preopterećenosti i malog broja željezničkih radnika, vlakovi su u prosjeku kasnili pola sata. Zbog povećanog obima putničkog prometa nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], broj vlakova povećan je s dva na četiri do pet dnevno. Iako je krajem 50-ih godina kupnjom 7 [[Putnički vagon|putničkih vagona]] pomlađen vozni park, zbog razvoja cestovnog prometa te smanjivanja obima prometa pruge počelo se razmišljati o njenu zatvaranju.

Pad putničkog prometa bio je značajno vidljiv 1960. (pad od 25% u odnosu na 1959.) i 1961. (51% u odnosu na 1959.). U isto vrijeme pad teretnog prometa iznosio je 36%, odnosno 49%. Zbog gubitaka te potrebe za remontom pruge kao i zamjenom voznog parka što je iziskivalo velika sredstva, [[Hrvatski sabor]] u travnju 1962. predlaže zatvaranje za javnu uporabu te demontažu postrojenja. Prije toga trebala se završiti cesta Split – Sinj, te nabaviti desetak [[autobus]]a.

Posljednji putnički vlak broj 3834 na pruzi Split – Sinj krenuo je iz Sinja 30. rujna 1962. Teretni promet održavao se još neko vrijeme. Sljedeće godine pruga je bila demontirana, a lokomotive i vagoni bili su preseljeni u [[Gornji Milanovac]], a po nekim pokazateljima i u rudnike soli oko [[Tuzla|Tuzle]].

==Tehničke karakteristike==
[[Datoteka:Split JZ class 83 on turntable and class 32 ca 1952.jpg|mini|345x345px|Lokomotiva JŽ 83-092 na okretnici u Splitu 1952. godine]]
Pruga je bila duga 39,972 km, a imala karakteristike brdske pruge s postupnim promjenama uspona, najvećeg nagiba 26,7 [[promil]]a (tunel Mačkovac). Najniža visinska točka na pruzi bila je 2,43 m n. m. u Splitu, a najviša 386,19 m n. m. kod Kukuzovca. Na pruzi su bila izgrađena tri tunela: tunel u [[Rupotina|Gornjoj Rupotini]] (dužine 400 m), tunel Tri kralja na Grebenu (dužine 123 m) te tunel [[Jadro]] (poslije nazvan Mačkovac, dužine 118 m). Četvrti tunel je naknadno probijen na ulazu u kolodvor Split. Od većih pružnih objekata, izgrađeni su još kameni [[nadvožnjak]] (na [[Meterize (Solin)|Meterizama]], kod željezničke postaje [[Vranjic]]-[[Solin]], dužine 10 m), kameni [[vijadukt]] [[Vetmin most]] (u Klisu, ispod Varoša, dužine 76,81 m), te željezni most (u predjelu Grlo, raspona 8 m). Na trasi pruge bilo je 117 prijelaza i 20 odvodnih kanala za oborinske vode.

Uz otprije izgrađen kolodvor u Splitu, izgrađeno je još pet kolodvora ([[željeznički kolodvor Vranjic-Solin|Vranjic-Solin]], [[željeznički kolodvor u Klisu|Klis]], [[željeznički kolodvor u Dugopolju|Dugopolje]], [[željeznički kolodvor u Dicmu|Dicmo]] i [[željeznički kolodvor u Sinju|Sinj]]) i tri [[stajalište|stajališta]] ([[Mravince|Mravinci]], [[Klis-Kosa]] i Prosik). Naknadno su izgrađena još tri stajališta: u [[Koprivno|Koprivnom]] i [[Kukuzovac|Kukuzovcu]], te u splitskom predgrađu [[Kopilica|Kopilici]]. Kao i prateći objekti, kolodvori i stajališta su bili izgrađeni tipski i od kamena.

[[Tračnice]] su bile izrađene u [[Graz]]u 1903. godine. Širina kolosijeka je iznosila 760 mm. Bila su položena 47.143 drvena praga, a međusobni razmak između njih iznosio je 800 mm. Najveći dopušteni osovinski pritisak iznosio je 4700 kg, a najveća dopuštena brzina vožnje prugom bila je 30 km/h, no iz sigurnosnih razloga vlak nikad nije vozio preko 20 km/h. Kompozicije [[Teretni vagon|teretnih]] i putničkih vagona pogonile su lokomotive na parni pogon serije 188 tip C 1;34.06, te serije 186 tip C 33.08 proizvedene u tvornici [[Krauss]] u Linzu maksimalne vučne snage tereta do 40 tona. Nakon Drugog svjetskog rata, u prometu je bilo šest malih parnih lokomotiva izgrađenih u tvornici Krauss u Linzu i u tvornici Mavag u [[Budimpešta|Budimpešti]]. Sedam putničkih vagona tipa [[Pulmann]] tvrtke [[Đuro Đaković Holding d.d.|Đuro Đaković]] iz [[Slavonski Brod|Slavonskoga Broda]] nabavljeno je u sklopu modernizacije 1956.

==Povijest nesrećâ==
*18. siječnja 1904. na lokaciji Majdan prevrnula se zbog [[bura|bure]] (oko 15 ozlijeđenih putnika)
*17. ožujka 1926. na lokaciji Ravnica prevrnula se zbog [[bura|bure]] (troje lakše ozlijeđenih)
*17. lipnja 1930. na kolodvoru u [[Klis|Klisu]] iskočila iz tračnica (materijalna šteta)

== Galerija ==
<gallery>
Datoteka:Narrow-Gauge-Railway Sinjbahn Station-Split (2).jpg|Željeznički kolodvor u Splitu oko 1955. g.
Datoteka:Narrow-Gauge-Railway Sinjbahn Station-Split.jpg|Uski kolosijek za Reru 1952. g.
Datoteka:Split JZ engine shed ca 1952.jpg|Spremište vlakova u Splitu 1952. g.
Datoteka:Zeljeznički kolodvor u Dugopolju.jpg|[[Željeznički kolodvor u Dugopolju|Željeznička stanica u Dugopolju]]
Datoteka:Klose BR186 8 1965.jpg|Lokomotiva Klose 186-007 u Dubrovniku 1965. Lokomotive iste klase prometovale su na pruzi Split-Sinj.
</gallery>

==Izvori==
{{izvori}}

==Slične stranice==
* [[Samoborček]]
* [[Željeznička pruga Gabela – Zelenika]]

==Vanjske poveznice==
{{commonscat|Split–Sinj railway}}
* [https://web.archive.org/web/20140310231351/https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20031218/feljton01.asp San o željezničkoj vezi mora i zaleđa] (Slobodna Dalmacija; feljton Valter Firića, 1. od 6 nastavaka) Objavljeno 18. prosinca 2003., pristupljeno arhiviranoj inačici 3. svibnja 2020.
* [https://web.archive.org/web/20140310231357/https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20031219/feljton01.asp Otkup zemljišta i zakupničke igre] (Slobodna Dalmacija; feljton Valter Firića, 2. od 6 nastavaka) Objavljeno 19. prosinca 2003., pristupljeno arhiviranoj inačici 3. svibnja 2020.
* [https://web.archive.org/web/20140310231402/https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20031220/feljton01.asp Uzrujanost zbog tuđinskih natpisa] (Slobodna Dalmacija; feljton Valter Firića, 3. od 6 nastavaka) Objavljeno 20. prosinca 2003., pristupljeno arhiviranoj inačici 3. svibnja 2020.
* [https://web.archive.org/web/20140310231407/https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20031221/feljton01.asp I Kamov u prevrnutom vagonu] (Slobodna Dalmacija; feljton Valter Firića, 4. od 6 nastavaka) Objavljeno 21. prosinca 2003., pristupljeno arhiviranoj inačici 3. svibnja 2020.
* [https://web.archive.org/web/20140310231413/https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20031222/feljton01.asp Legendarni Baćo brži od ferate] (Slobodna Dalmacija; feljton Valter Firića, 5. od 6 nastavaka) Objavljeno 22. prosinca 2003., pristupljeno arhiviranoj inačici 3. svibnja 2020.
* [https://web.archive.org/web/20140310231418/https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20031223/feljton01.asp Najtužniji dan u životu pruge] (Slobodna Dalmacija; feljton Valter Firića, 6. od 6 nastavaka) Objavljeno 23. prosinca 2003., pristupljeno arhiviranoj inačici 3. svibnja 2020.

[[Kategorija:Željezničke pruge u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Sinj]]
[[Kategorija:Split]]
[[Kategorija:Uskotračna željeznica]]

Sinjska rera - Povijest promjena

WikiSysop: bny

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica