Sinaksarion - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web |' u '{{citiranje weba|'

2025-09-14T00:18:46Z

Zamjena teksta - '{{Citiranje web |' u '{{citiranje weba|'

WikiSysop: bny

2022-04-14T05:21:26Z

bny

←Starija inačica		Inačica od 14. travanj 2022. u 05:21
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Sinaksarion'''-->~~[[Datoteka:Georgian Big Synaxarion (11th century).jpg\|300px\|mini\|Sinaksarion iz XI. stoljeća]]		[[Datoteka:Georgian Big Synaxarion (11th century).jpg\|300px\|mini\|Sinaksarion iz XI. stoljeća]]
	'''Sinaksarion''' ili '''Sineksarion''' (plural Sinaksaria, Sineksaria, grčki: Συναξάριον, od συνάγειν, sinagen, "zbornik", "zbirka" ili "kolekcija"), (usporedi etimologiju ''synaxis'' i ''sinagoge'', latinski: Sinaksarium). Sinaksarium je ime koje je dano u Istočnoj pravoslavnoj, Orijentalnoj pravoslavnoj i Istočnoj katoličkoj Crkvi za '''kompilaciju [[hagiografija]]'''<ref name="B1">{{Citiranje web \|url=https://www.britannica.com/topic/hagiography\|title=Hagiografija\|work=britannica.com\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Hagiografija}}</ref> koje otprilike odgovaraju [[Pasional]]u rimske Crkve.		'''Sinaksarion''' ili '''Sineksarion''' (plural Sinaksaria, Sineksaria, grčki: Συναξάριον, od συνάγειν, sinagen, "zbornik", "zbirka" ili "kolekcija"), (usporedi etimologiju ''synaxis'' i ''sinagoge'', latinski: Sinaksarium). Sinaksarium je ime koje je dano u Istočnoj pravoslavnoj, Orijentalnoj pravoslavnoj i Istočnoj katoličkoj Crkvi za '''kompilaciju [[hagiografija]]'''<ref name="B1">{{Citiranje web \|url=https://www.britannica.com/topic/hagiography\|title=Hagiografija\|work=britannica.com\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Hagiografija}}</ref> koje otprilike odgovaraju [[Pasional]]u rimske Crkve.
	Postoje dvije vrste sinaksariona:		Postoje dvije vrste sinaksariona:

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

2021-12-08T07:35:56Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-29T08:44:00Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Georgian Big Synaxarion (11th century).jpg|300px|mini|Sinaksarion iz XI. stoljeća]]
'''Sinaksarion''' ili '''Sineksarion''' (plural Sinaksaria, Sineksaria, grčki: Συναξάριον, od συνάγειν, sinagen, "zbornik", "zbirka" ili "kolekcija"), (usporedi etimologiju ''synaxis'' i ''sinagoge'', latinski: Sinaksarium). Sinaksarium je ime koje je dano u Istočnoj pravoslavnoj, Orijentalnoj pravoslavnoj i Istočnoj katoličkoj Crkvi za '''kompilaciju [[hagiografija]]'''<ref name="B1">{{cite web |url=https://www.britannica.com/topic/hagiography|title=Hagiografija|work=britannica.com|access-date=22 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Hagiografija}}</ref> koje otprilike odgovaraju [[Pasional]]u rimske Crkve.
Postoje dvije vrste sinaksariona:
*'''Jednostavni sinaksarion''': popis svetaca je raspoređen po redoslijedu njihovih obljetnica, npr. [[Stjepan Antonio Morčeli|Morčelijev]]<ref name="NA5">{{cite web |url=http://www.newadvent.org/cathen/10564a.htm|title=Stefano Antonio Morcelli|work=newadvent.org|access-date=22 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Stefano Antonio Morcelli}}</ref> kalendar i [[Bazilije II.|Bazilijev]] [[menologij]]<ref name="W1">{{cite web |url=https://www.wordnik.com/words/Menologium|title=Menologium|work=wordnik.com|access-date=22 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Menologium}}</ref>,<br>
*'''Povijesni sinaksarion''': uključuje biografske podatke, npr. [[Bazilije II.|Bazilijev]] ''menologij''<ref name="W1">{{cite web |url=https://www.wordnik.com/words/Menologium|title=Menologium|work=wordnik.com|access-date=22 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Menologium}}</ref> kao i ''Sirmondov''<ref name="NA1">{{cite web |url=http://www.newadvent.org/cathen/14027c.htm|title=Jacques Sirmond|work=newadvent.org|access-date=22 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Jacques Sirmond}}</ref> sinaksarion. Podaci koji su navedeni u povijesnom sinaksarionu su sažetci onih u velikim menologijima<ref name="W1">{{cite web |url=https://www.wordnik.com/words/Menologium|title=Menologium|work=wordnik.com|access-date=22 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Menologium}}</ref> odnosno zbirkama života svetaca kroz dvanaest mjeseci u godini. Kako se pasusi iz Svetih spisa u bizantijskim [[brevijar]]ima uglavnom odnose na živote svetaca, sinaksarion je postao zbirka kratkih životopisa svetaca i mučenika, ali i objašnjenih događaja, čuvenih prikazanja koja su imali sveci, pa čak i korisnih pripovijesti koje su sačuvane od zaborava.

==Definicije==
Točno značenje imena se vremenom mijenjalo. Njegova prva upotreba se odnosila na registre biblijskih i drugih pasusa koji se čitaju u crkvi. U tom smislu odgovara latinskom ''"Capitulare"'' - liturgijska knjiga i ''"Comos"'' - kompanjon. Tada je, da bi bi se prilagodio za javno čitanje, sinaksarion bio dopunjen cijelim tekstom [[perikop]]a<ref name="EW1">{{cite web |url=https://expositorythoughts.wordpress.com/2006/10/02/what-is-a-pericope/|title=Perikop|work=expositorythoughts.wordpress.com|access-date=22 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Perikop}}</ref>.
Što se tiče Svete liturgije to je značilo da je sinaksarion suštinski zamjenjen knjigama "[[Evanđelje|Evanđelja]]" i "Djelima [[Apostol]]skim". Bez promjene svoga naziva bio je ispunjen sa kompletnim tekstovima ovih odlomaka iz svetih spisa koji se čitaju u liturgiji. Pojedine registre takvih pasusa obično se zove [[Menologij]], (''Menologion heortastikon'' grčki:''Μηνολόγιο εορταστικός'' kasnogrčki: ''μηνολόγιον'', prema grč. ''μήν'': mjesec (dana): mjesecoslov i ''εορταστικός'': svečan; liturgijska knjiga Istočne crkve) - je ustvari knjiga koja je jedva potrebna, jer ''Typikon''<ref name="MA1">{{cite web |url=http://mci.archpitt.org/liturgy/Typikon.html|title=Typikon|work=mci.archpitt.org|access-date=22 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Typikon}}</ref>( grčki: ''Τυπικόν'' od ''tύπος:'' model, statut - ustvari crkvena liturgijska knjiga) pruža iste, kao i druge potrebne informacije.
Neki kalendari koji su postojali u srednjem vijeku nazivani su i ''Sinaksaria''. Njemački naučnik i ekspert za bizantijsku i grčku literaturu ''[[Karl Krumbaher]]''<ref name="B2">{{cite web |url=https://www.britannica.com/biography/Karl-Krumbacher|title=Karl Krumbaher|work=britannica.com|access-date=22 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Karl Krumbaher}}</ref> opisuje one sinaksarije koje su sastavili ''Kristofer od [[Mitilene]]''<ref name=OR1">{{cite web |url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780195046526.001.0001/acref-9780195046526-e-1060|title=Kristofer od Mitilene|work=oxfordreference.com|access-date=22 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Kristofer od Mitilene}}</ref> (XI. st.) i ''Theodore Prodromus''<ref name="OR2">{{cite web |url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803100347940|title=Teodor Prodrom|work=oxfordreference.com|access-date=22 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Teodor Prodrom}}</ref> (XII. st.).

==Povijesni primjerci==
Najstariji povijesni sinaksarion očito seže u deseto stoljeće. U rukopisima je sačuvan veliki broj srednjovjekovnih sinaksariona. Oni su izuzeto važni za bizantsku ''heortologiju''<ref name="NA2">{{cite web |url=http://www.newadvent.org/cathen/07241b.htm|title=Heortologija|work=newadvent.org|access-date=22 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Heortologija}}</ref> i crkvenu povijest.
Kratki životopisi koje čine odlomci iz svetih spisa su sastavljeni ili prikupljeni od raznih pisaca, od kojih je najvažniji ''Simeon Metafrast''<ref name="NA3">{{cite web |url=http://www.newadvent.org/cathen/10225a.htm|title=Simeon Metafrast|work=newadvent.org|access-date=22 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Simeon Metafrast}}</ref>. Međutim ta izvješća su imala promjenjivu povijesnu vrijednost. Car [[Bazilije II.]] (976.-1025.) zapovijedio je revidirati sinaksarion, što daje poseban značaj današnjem službenom izdanju.
Sinaksarion se danas ne koristi kao zasebna knjiga; on je ugrađen u ''Menaion''<ref name="NA4">{{cite web |url=http://www.newadvent.org/cathen/10177b.htm|title=Menaion|work=newadvent.org|access-date=22 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Menaion}}</ref>. Pomen svetaca ili blagdana se čita u ''Ortrosu''<ref name="D1">{{cite web |url=http://www.dictionary.com/browse/orthros|title=Ortros|work=dictionary.com|access-date=22 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Ortros}}</ref> nakon šeste [[Oda|ode]] [[kanon]]a. Sinaksarion, s toga, u suvremenoj upotrebi znači, ne cijelu zbirku, već svaki odvojeni odlomak iz svetih spisa u ''Menaia'' i drugim knjigama. Primjer takvog sinaksariona (npr. za sv. Martina I., 13. travnja) naći će se u radovima jezikoslovca i kanonista ''Nikolasa Nilesa''<ref name="E1">{{cite web |url=https://www./religion/encyclopedias-almanacs-transcripts-and-maps/nilles-nikolaus|title=Nikolas Niles|work=encyclopedia.com|access-date=22 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Nikolas Niles}}</ref>.<br>
Publikacija na arapskom jeziku sinaksariona (arapski: السنكسار) Koptske pravoslavne Crkve započeo je istodobno ''J. Forget'' u ''Corp. Scriptu. Orijent.'' i ''R. Basset'' u ''Patroliji Orientalis''<ref name="LU1">{{cite web |url=https://www.lib.umich.edu/database/patrologia-orientalis-database|title=Patrologia Orientalis|work=lib.umich.edu|access-date=22 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Patrologia Orientalis}}</ref>; izvornik je pisan na koptskom jeziku prije usvajanja arapskog kao službenog jezika Egipta. a da je etiopski sinaksarion počeo ''Ignacio Guidi''<ref name="I1">{{cite web |url=http://www.iranicaonline.org/articles/guidi-ignazio|title=Ignacio Guidi|work=iranicaonline.org|access-date=22 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Ignacio Guidi}}</ref> u ''Patrologija orientalis''. Armenski sinaksarion, nazvan ''Sinaksarion od Ter Izraela'', objavljen je u [[Carigrad]]u 1834. godine, pa ponovno u ''Patrologiji Orientalis''. Među ostalim treba spomenuti i razne gruzijske sinaksarione.

==Izvori==
{{Izvori|2}}

[[Kategorija:Kršćanstvo]]

←Starija inačica		Inačica od 14. rujan 2025. u 00:18
Redak 1:		Redak 1:
	[[Datoteka:Georgian Big Synaxarion (11th century).jpg\|300px\|mini\|Sinaksarion iz XI. stoljeća]]		[[Datoteka:Georgian Big Synaxarion (11th century).jpg\|300px\|mini\|Sinaksarion iz XI. stoljeća]]
	'''Sinaksarion''' ili '''Sineksarion''' (plural Sinaksaria, Sineksaria, grčki: Συναξάριον, od συνάγειν, sinagen, "zbornik", "zbirka" ili "kolekcija"), (usporedi etimologiju ''synaxis'' i ''sinagoge'', latinski: Sinaksarium). Sinaksarium je ime koje je dano u Istočnoj pravoslavnoj, Orijentalnoj pravoslavnoj i Istočnoj katoličkoj Crkvi za '''kompilaciju [[hagiografija]]'''<ref name="B1">{{~~Citiranje web~~ \|url=https://www.britannica.com/topic/hagiography\|title=Hagiografija\|work=britannica.com\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Hagiografija}}</ref> koje otprilike odgovaraju [[Pasional]]u rimske Crkve.		'''Sinaksarion''' ili '''Sineksarion''' (plural Sinaksaria, Sineksaria, grčki: Συναξάριον, od συνάγειν, sinagen, "zbornik", "zbirka" ili "kolekcija"), (usporedi etimologiju ''synaxis'' i ''sinagoge'', latinski: Sinaksarium). Sinaksarium je ime koje je dano u Istočnoj pravoslavnoj, Orijentalnoj pravoslavnoj i Istočnoj katoličkoj Crkvi za '''kompilaciju [[hagiografija]]'''<ref name="B1">{{citiranje weba\|url=https://www.britannica.com/topic/hagiography\|title=Hagiografija\|work=britannica.com\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Hagiografija}}</ref> koje otprilike odgovaraju [[Pasional]]u rimske Crkve.
	Postoje dvije vrste sinaksariona:		Postoje dvije vrste sinaksariona:
	*'''Jednostavni sinaksarion''': popis svetaca je raspoređen po redoslijedu njihovih obljetnica, npr. [[Stjepan Antonio Morčeli\|Morčelijev]]<ref name="NA5">{{~~Citiranje web~~ \|url=http://www.newadvent.org/cathen/10564a.htm\|title=Stefano Antonio Morcelli\|work=newadvent.org\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Stefano Antonio Morcelli}}</ref> kalendar i [[Bazilije II.\|Bazilijev]] [[menologij]]<ref name="W1">{{~~Citiranje web~~ \|url=https://www.wordnik.com/words/Menologium\|title=Menologium\|work=wordnik.com\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Menologium}}</ref>,<br>		*'''Jednostavni sinaksarion''': popis svetaca je raspoređen po redoslijedu njihovih obljetnica, npr. [[Stjepan Antonio Morčeli\|Morčelijev]]<ref name="NA5">{{citiranje weba\|url=http://www.newadvent.org/cathen/10564a.htm\|title=Stefano Antonio Morcelli\|work=newadvent.org\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Stefano Antonio Morcelli}}</ref> kalendar i [[Bazilije II.\|Bazilijev]] [[menologij]]<ref name="W1">{{citiranje weba\|url=https://www.wordnik.com/words/Menologium\|title=Menologium\|work=wordnik.com\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Menologium}}</ref>,<br>
	*'''Povijesni sinaksarion''': uključuje biografske podatke, npr. [[Bazilije II.\|Bazilijev]] ''menologij''<ref name="W1">{{~~Citiranje web~~ \|url=https://www.wordnik.com/words/Menologium\|title=Menologium\|work=wordnik.com\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Menologium}}</ref> kao i ''Sirmondov''<ref name="NA1">{{~~Citiranje web~~ \|url=http://www.newadvent.org/cathen/14027c.htm\|title=Jacques Sirmond\|work=newadvent.org\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Jacques Sirmond}}</ref> sinaksarion. Podaci koji su navedeni u povijesnom sinaksarionu su sažetci onih u velikim menologijima<ref name="W1">{{~~Citiranje web~~ \|url=https://www.wordnik.com/words/Menologium\|title=Menologium\|work=wordnik.com\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Menologium}}</ref> odnosno zbirkama života svetaca kroz dvanaest mjeseci u godini. Kako se pasusi iz Svetih spisa u bizantijskim [[brevijar]]ima uglavnom odnose na živote svetaca, sinaksarion je postao zbirka kratkih životopisa svetaca i mučenika, ali i objašnjenih događaja, čuvenih prikazanja koja su imali sveci, pa čak i korisnih pripovijesti koje su sačuvane od zaborava.		*'''Povijesni sinaksarion''': uključuje biografske podatke, npr. [[Bazilije II.\|Bazilijev]] ''menologij''<ref name="W1">{{citiranje weba\|url=https://www.wordnik.com/words/Menologium\|title=Menologium\|work=wordnik.com\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Menologium}}</ref> kao i ''Sirmondov''<ref name="NA1">{{citiranje weba\|url=http://www.newadvent.org/cathen/14027c.htm\|title=Jacques Sirmond\|work=newadvent.org\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Jacques Sirmond}}</ref> sinaksarion. Podaci koji su navedeni u povijesnom sinaksarionu su sažetci onih u velikim menologijima<ref name="W1">{{citiranje weba\|url=https://www.wordnik.com/words/Menologium\|title=Menologium\|work=wordnik.com\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Menologium}}</ref> odnosno zbirkama života svetaca kroz dvanaest mjeseci u godini. Kako se pasusi iz Svetih spisa u bizantijskim [[brevijar]]ima uglavnom odnose na živote svetaca, sinaksarion je postao zbirka kratkih životopisa svetaca i mučenika, ali i objašnjenih događaja, čuvenih prikazanja koja su imali sveci, pa čak i korisnih pripovijesti koje su sačuvane od zaborava.

	==Definicije==		==Definicije==
	Točno značenje imena se vremenom mijenjalo. Njegova prva upotreba se odnosila na registre biblijskih i drugih pasusa koji se čitaju u crkvi. U tom smislu odgovara latinskom ''"Capitulare"'' - liturgijska knjiga i ''"Comos"'' - kompanjon. Tada je, da bi bi se prilagodio za javno čitanje, sinaksarion bio dopunjen cijelim tekstom [[perikop]]a<ref name="EW1">{{~~Citiranje web~~ \|url=https://expositorythoughts.wordpress.com/2006/10/02/what-is-a-pericope/\|title=Perikop\|work=expositorythoughts.wordpress.com\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Perikop}}</ref>.		Točno značenje imena se vremenom mijenjalo. Njegova prva upotreba se odnosila na registre biblijskih i drugih pasusa koji se čitaju u crkvi. U tom smislu odgovara latinskom ''"Capitulare"'' - liturgijska knjiga i ''"Comos"'' - kompanjon. Tada je, da bi bi se prilagodio za javno čitanje, sinaksarion bio dopunjen cijelim tekstom [[perikop]]a<ref name="EW1">{{citiranje weba\|url=https://expositorythoughts.wordpress.com/2006/10/02/what-is-a-pericope/\|title=Perikop\|work=expositorythoughts.wordpress.com\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Perikop}}</ref>.
	Što se tiče Svete liturgije to je značilo da je sinaksarion suštinski zamjenjen knjigama "[[Evanđelje\|Evanđelja]]" i "Djelima [[Apostol]]skim". Bez promjene svoga naziva bio je ispunjen sa kompletnim tekstovima ovih odlomaka iz svetih spisa koji se čitaju u liturgiji. Pojedine registre takvih pasusa obično se zove [[Menologij]], (''Menologion heortastikon'' grčki:''Μηνολόγιο εορταστικός'' kasnogrčki: ''μηνολόγιον'', prema grč. ''μήν'': mjesec (dana): mjesecoslov i ''εορταστικός'': svečan; liturgijska knjiga Istočne crkve) - je ustvari knjiga koja je jedva potrebna, jer ''Typikon''<ref name="MA1">{{~~Citiranje web~~ \|url=http://mci.archpitt.org/liturgy/Typikon.html\|title=Typikon\|work=mci.archpitt.org\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Typikon}}</ref>( grčki: ''Τυπικόν'' od ''tύπος:'' model, statut - ustvari crkvena liturgijska knjiga) pruža iste, kao i druge potrebne informacije.		Što se tiče Svete liturgije to je značilo da je sinaksarion suštinski zamjenjen knjigama "[[Evanđelje\|Evanđelja]]" i "Djelima [[Apostol]]skim". Bez promjene svoga naziva bio je ispunjen sa kompletnim tekstovima ovih odlomaka iz svetih spisa koji se čitaju u liturgiji. Pojedine registre takvih pasusa obično se zove [[Menologij]], (''Menologion heortastikon'' grčki:''Μηνολόγιο εορταστικός'' kasnogrčki: ''μηνολόγιον'', prema grč. ''μήν'': mjesec (dana): mjesecoslov i ''εορταστικός'': svečan; liturgijska knjiga Istočne crkve) - je ustvari knjiga koja je jedva potrebna, jer ''Typikon''<ref name="MA1">{{citiranje weba\|url=http://mci.archpitt.org/liturgy/Typikon.html\|title=Typikon\|work=mci.archpitt.org\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Typikon}}</ref>( grčki: ''Τυπικόν'' od ''tύπος:'' model, statut - ustvari crkvena liturgijska knjiga) pruža iste, kao i druge potrebne informacije.
	Neki kalendari koji su postojali u srednjem vijeku nazivani su i ''Sinaksaria''. Njemački naučnik i ekspert za bizantijsku i grčku literaturu ''[[Karl Krumbaher]]''<ref name="B2">{{~~Citiranje web~~ \|url=https://www.britannica.com/biography/Karl-Krumbacher\|title=Karl Krumbaher\|work=britannica.com\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Karl Krumbaher}}</ref> opisuje one sinaksarije koje su sastavili ''Kristofer od [[Mitilene]]''<ref name=OR1">{{~~Citiranje web~~ \|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780195046526.001.0001/acref-9780195046526-e-1060\|title=Kristofer od Mitilene\|work=oxfordreference.com\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Kristofer od Mitilene}}</ref> (XI. st.) i ''Theodore Prodromus''<ref name="OR2">{{~~Citiranje web~~ \|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803100347940\|title=Teodor Prodrom\|work=oxfordreference.com\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Teodor Prodrom}}</ref> (XII. st.).		Neki kalendari koji su postojali u srednjem vijeku nazivani su i ''Sinaksaria''. Njemački naučnik i ekspert za bizantijsku i grčku literaturu ''[[Karl Krumbaher]]''<ref name="B2">{{citiranje weba\|url=https://www.britannica.com/biography/Karl-Krumbacher\|title=Karl Krumbaher\|work=britannica.com\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Karl Krumbaher}}</ref> opisuje one sinaksarije koje su sastavili ''Kristofer od [[Mitilene]]''<ref name=OR1">{{citiranje weba\|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780195046526.001.0001/acref-9780195046526-e-1060\|title=Kristofer od Mitilene\|work=oxfordreference.com\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Kristofer od Mitilene}}</ref> (XI. st.) i ''Theodore Prodromus''<ref name="OR2">{{citiranje weba\|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803100347940\|title=Teodor Prodrom\|work=oxfordreference.com\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Teodor Prodrom}}</ref> (XII. st.).

	==Povijesni primjerci==		==Povijesni primjerci==
	Najstariji povijesni sinaksarion očito seže u deseto stoljeće. U rukopisima je sačuvan veliki broj srednjovjekovnih sinaksariona. Oni su izuzeto važni za bizantsku ''heortologiju''<ref name="NA2">{{~~Citiranje web~~ \|url=http://www.newadvent.org/cathen/07241b.htm\|title=Heortologija\|work=newadvent.org\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Heortologija}}</ref> i crkvenu povijest.		Najstariji povijesni sinaksarion očito seže u deseto stoljeće. U rukopisima je sačuvan veliki broj srednjovjekovnih sinaksariona. Oni su izuzeto važni za bizantsku ''heortologiju''<ref name="NA2">{{citiranje weba\|url=http://www.newadvent.org/cathen/07241b.htm\|title=Heortologija\|work=newadvent.org\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Heortologija}}</ref> i crkvenu povijest.
	Kratki životopisi koje čine odlomci iz svetih spisa su sastavljeni ili prikupljeni od raznih pisaca, od kojih je najvažniji ''Simeon Metafrast''<ref name="NA3">{{~~Citiranje web~~ \|url=http://www.newadvent.org/cathen/10225a.htm\|title=Simeon Metafrast\|work=newadvent.org\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Simeon Metafrast}}</ref>. Međutim ta izvješća su imala promjenjivu povijesnu vrijednost. Car [[Bazilije II.]] (976.-1025.) zapovijedio je revidirati sinaksarion, što daje poseban značaj današnjem službenom izdanju.		Kratki životopisi koje čine odlomci iz svetih spisa su sastavljeni ili prikupljeni od raznih pisaca, od kojih je najvažniji ''Simeon Metafrast''<ref name="NA3">{{citiranje weba\|url=http://www.newadvent.org/cathen/10225a.htm\|title=Simeon Metafrast\|work=newadvent.org\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Simeon Metafrast}}</ref>. Međutim ta izvješća su imala promjenjivu povijesnu vrijednost. Car [[Bazilije II.]] (976.-1025.) zapovijedio je revidirati sinaksarion, što daje poseban značaj današnjem službenom izdanju.
	Sinaksarion se danas ne koristi kao zasebna knjiga; on je ugrađen u ''Menaion''<ref name="NA4">{{~~Citiranje web~~ \|url=http://www.newadvent.org/cathen/10177b.htm\|title=Menaion\|work=newadvent.org\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Menaion}}</ref>. Pomen svetaca ili blagdana se čita u ''Ortrosu''<ref name="D1">{{~~Citiranje web~~ \|url=http://www.dictionary.com/browse/orthros\|title=Ortros\|work=dictionary.com\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Ortros}}</ref> nakon šeste [[Oda\|ode]] [[kanon]]a. Sinaksarion, s toga, u suvremenoj upotrebi znači, ne cijelu zbirku, već svaki odvojeni odlomak iz svetih spisa u ''Menaia'' i drugim knjigama. Primjer takvog sinaksariona (npr. za sv. Martina I., 13. travnja) naći će se u radovima jezikoslovca i kanonista ''Nikolasa Nilesa''<ref name="E1">{{~~Citiranje web~~ \|url=https://www./religion/encyclopedias-almanacs-transcripts-and-maps/nilles-nikolaus\|title=Nikolas Niles\|work=encyclopedia.com\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Nikolas Niles}}</ref>.<br>		Sinaksarion se danas ne koristi kao zasebna knjiga; on je ugrađen u ''Menaion''<ref name="NA4">{{citiranje weba\|url=http://www.newadvent.org/cathen/10177b.htm\|title=Menaion\|work=newadvent.org\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Menaion}}</ref>. Pomen svetaca ili blagdana se čita u ''Ortrosu''<ref name="D1">{{citiranje weba\|url=http://www.dictionary.com/browse/orthros\|title=Ortros\|work=dictionary.com\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Ortros}}</ref> nakon šeste [[Oda\|ode]] [[kanon]]a. Sinaksarion, s toga, u suvremenoj upotrebi znači, ne cijelu zbirku, već svaki odvojeni odlomak iz svetih spisa u ''Menaia'' i drugim knjigama. Primjer takvog sinaksariona (npr. za sv. Martina I., 13. travnja) naći će se u radovima jezikoslovca i kanonista ''Nikolasa Nilesa''<ref name="E1">{{citiranje weba\|url=https://www./religion/encyclopedias-almanacs-transcripts-and-maps/nilles-nikolaus\|title=Nikolas Niles\|work=encyclopedia.com\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Nikolas Niles}}</ref>.<br>
	Publikacija na arapskom jeziku sinaksariona (arapski: السنكسار) Koptske pravoslavne Crkve započeo je istodobno ''J. Forget'' u ''Corp. Scriptu. Orijent.'' i ''R. Basset'' u ''Patroliji Orientalis''<ref name="LU1">{{~~Citiranje web~~ \|url=https://www.lib.umich.edu/database/patrologia-orientalis-database\|title=Patrologia Orientalis\|work=lib.umich.edu\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Patrologia Orientalis}}</ref>; izvornik je pisan na koptskom jeziku prije usvajanja arapskog kao službenog jezika Egipta. a da je etiopski sinaksarion počeo ''Ignacio Guidi''<ref name="I1">{{~~Citiranje web~~ \|url=http://www.iranicaonline.org/articles/guidi-ignazio\|title=Ignacio Guidi\|work=iranicaonline.org\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Ignacio Guidi}}</ref> u ''Patrologija orientalis''. Armenski sinaksarion, nazvan ''Sinaksarion od Ter Izraela'', objavljen je u [[Carigrad]]u 1834. godine, pa ponovno u ''Patrologiji Orientalis''. Među ostalim treba spomenuti i razne gruzijske sinaksarione.		Publikacija na arapskom jeziku sinaksariona (arapski: السنكسار) Koptske pravoslavne Crkve započeo je istodobno ''J. Forget'' u ''Corp. Scriptu. Orijent.'' i ''R. Basset'' u ''Patroliji Orientalis''<ref name="LU1">{{citiranje weba\|url=https://www.lib.umich.edu/database/patrologia-orientalis-database\|title=Patrologia Orientalis\|work=lib.umich.edu\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Patrologia Orientalis}}</ref>; izvornik je pisan na koptskom jeziku prije usvajanja arapskog kao službenog jezika Egipta. a da je etiopski sinaksarion počeo ''Ignacio Guidi''<ref name="I1">{{citiranje weba\|url=http://www.iranicaonline.org/articles/guidi-ignazio\|title=Ignacio Guidi\|work=iranicaonline.org\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Ignacio Guidi}}</ref> u ''Patrologija orientalis''. Armenski sinaksarion, nazvan ''Sinaksarion od Ter Izraela'', objavljen je u [[Carigrad]]u 1834. godine, pa ponovno u ''Patrologiji Orientalis''. Među ostalim treba spomenuti i razne gruzijske sinaksarione.

	==Izvori==		==Izvori==

←Starija inačica		Inačica od 8. prosinac 2021. u 07:35
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Sinaksarion'''-->[[Datoteka:Georgian Big Synaxarion (11th century).jpg\|300px\|mini\|Sinaksarion iz XI. stoljeća]]		<!--'''Sinaksarion'''-->[[Datoteka:Georgian Big Synaxarion (11th century).jpg\|300px\|mini\|Sinaksarion iz XI. stoljeća]]
	'''Sinaksarion''' ili '''Sineksarion''' (plural Sinaksaria, Sineksaria, grčki: Συναξάριον, od συνάγειν, sinagen, "zbornik", "zbirka" ili "kolekcija"), (usporedi etimologiju ''synaxis'' i ''sinagoge'', latinski: Sinaksarium). Sinaksarium je ime koje je dano u Istočnoj pravoslavnoj, Orijentalnoj pravoslavnoj i Istočnoj katoličkoj Crkvi za '''kompilaciju [[hagiografija]]'''<ref name="B1">{{~~cite~~ web \|url=https://www.britannica.com/topic/hagiography\|title=Hagiografija\|work=britannica.com\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Hagiografija}}</ref> koje otprilike odgovaraju [[Pasional]]u rimske Crkve.		'''Sinaksarion''' ili '''Sineksarion''' (plural Sinaksaria, Sineksaria, grčki: Συναξάριον, od συνάγειν, sinagen, "zbornik", "zbirka" ili "kolekcija"), (usporedi etimologiju ''synaxis'' i ''sinagoge'', latinski: Sinaksarium). Sinaksarium je ime koje je dano u Istočnoj pravoslavnoj, Orijentalnoj pravoslavnoj i Istočnoj katoličkoj Crkvi za '''kompilaciju [[hagiografija]]'''<ref name="B1">{{Citiranje web \|url=https://www.britannica.com/topic/hagiography\|title=Hagiografija\|work=britannica.com\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Hagiografija}}</ref> koje otprilike odgovaraju [[Pasional]]u rimske Crkve.
	Postoje dvije vrste sinaksariona:		Postoje dvije vrste sinaksariona:
	*'''Jednostavni sinaksarion''': popis svetaca je raspoređen po redoslijedu njihovih obljetnica, npr. [[Stjepan Antonio Morčeli\|Morčelijev]]<ref name="NA5">{{~~cite~~ web \|url=http://www.newadvent.org/cathen/10564a.htm\|title=Stefano Antonio Morcelli\|work=newadvent.org\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Stefano Antonio Morcelli}}</ref> kalendar i [[Bazilije II.\|Bazilijev]] [[menologij]]<ref name="W1">{{~~cite~~ web \|url=https://www.wordnik.com/words/Menologium\|title=Menologium\|work=wordnik.com\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Menologium}}</ref>,<br>		*'''Jednostavni sinaksarion''': popis svetaca je raspoređen po redoslijedu njihovih obljetnica, npr. [[Stjepan Antonio Morčeli\|Morčelijev]]<ref name="NA5">{{Citiranje web \|url=http://www.newadvent.org/cathen/10564a.htm\|title=Stefano Antonio Morcelli\|work=newadvent.org\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Stefano Antonio Morcelli}}</ref> kalendar i [[Bazilije II.\|Bazilijev]] [[menologij]]<ref name="W1">{{Citiranje web \|url=https://www.wordnik.com/words/Menologium\|title=Menologium\|work=wordnik.com\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Menologium}}</ref>,<br>
	*'''Povijesni sinaksarion''': uključuje biografske podatke, npr. [[Bazilije II.\|Bazilijev]] ''menologij''<ref name="W1">{{~~cite~~ web \|url=https://www.wordnik.com/words/Menologium\|title=Menologium\|work=wordnik.com\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Menologium}}</ref> kao i ''Sirmondov''<ref name="NA1">{{~~cite~~ web \|url=http://www.newadvent.org/cathen/14027c.htm\|title=Jacques Sirmond\|work=newadvent.org\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Jacques Sirmond}}</ref> sinaksarion. Podaci koji su navedeni u povijesnom sinaksarionu su sažetci onih u velikim menologijima<ref name="W1">{{~~cite~~ web \|url=https://www.wordnik.com/words/Menologium\|title=Menologium\|work=wordnik.com\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Menologium}}</ref> odnosno zbirkama života svetaca kroz dvanaest mjeseci u godini. Kako se pasusi iz Svetih spisa u bizantijskim [[brevijar]]ima uglavnom odnose na živote svetaca, sinaksarion je postao zbirka kratkih životopisa svetaca i mučenika, ali i objašnjenih događaja, čuvenih prikazanja koja su imali sveci, pa čak i korisnih pripovijesti koje su sačuvane od zaborava.		*'''Povijesni sinaksarion''': uključuje biografske podatke, npr. [[Bazilije II.\|Bazilijev]] ''menologij''<ref name="W1">{{Citiranje web \|url=https://www.wordnik.com/words/Menologium\|title=Menologium\|work=wordnik.com\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Menologium}}</ref> kao i ''Sirmondov''<ref name="NA1">{{Citiranje web \|url=http://www.newadvent.org/cathen/14027c.htm\|title=Jacques Sirmond\|work=newadvent.org\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Jacques Sirmond}}</ref> sinaksarion. Podaci koji su navedeni u povijesnom sinaksarionu su sažetci onih u velikim menologijima<ref name="W1">{{Citiranje web \|url=https://www.wordnik.com/words/Menologium\|title=Menologium\|work=wordnik.com\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Menologium}}</ref> odnosno zbirkama života svetaca kroz dvanaest mjeseci u godini. Kako se pasusi iz Svetih spisa u bizantijskim [[brevijar]]ima uglavnom odnose na živote svetaca, sinaksarion je postao zbirka kratkih životopisa svetaca i mučenika, ali i objašnjenih događaja, čuvenih prikazanja koja su imali sveci, pa čak i korisnih pripovijesti koje su sačuvane od zaborava.

	==Definicije==		==Definicije==
	Točno značenje imena se vremenom mijenjalo. Njegova prva upotreba se odnosila na registre biblijskih i drugih pasusa koji se čitaju u crkvi. U tom smislu odgovara latinskom ''"Capitulare"'' - liturgijska knjiga i ''"Comos"'' - kompanjon. Tada je, da bi bi se prilagodio za javno čitanje, sinaksarion bio dopunjen cijelim tekstom [[perikop]]a<ref name="EW1">{{~~cite~~ web \|url=https://expositorythoughts.wordpress.com/2006/10/02/what-is-a-pericope/\|title=Perikop\|work=expositorythoughts.wordpress.com\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Perikop}}</ref>.		Točno značenje imena se vremenom mijenjalo. Njegova prva upotreba se odnosila na registre biblijskih i drugih pasusa koji se čitaju u crkvi. U tom smislu odgovara latinskom ''"Capitulare"'' - liturgijska knjiga i ''"Comos"'' - kompanjon. Tada je, da bi bi se prilagodio za javno čitanje, sinaksarion bio dopunjen cijelim tekstom [[perikop]]a<ref name="EW1">{{Citiranje web \|url=https://expositorythoughts.wordpress.com/2006/10/02/what-is-a-pericope/\|title=Perikop\|work=expositorythoughts.wordpress.com\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Perikop}}</ref>.
	Što se tiče Svete liturgije to je značilo da je sinaksarion suštinski zamjenjen knjigama "[[Evanđelje\|Evanđelja]]" i "Djelima [[Apostol]]skim". Bez promjene svoga naziva bio je ispunjen sa kompletnim tekstovima ovih odlomaka iz svetih spisa koji se čitaju u liturgiji. Pojedine registre takvih pasusa obično se zove [[Menologij]], (''Menologion heortastikon'' grčki:''Μηνολόγιο εορταστικός'' kasnogrčki: ''μηνολόγιον'', prema grč. ''μήν'': mjesec (dana): mjesecoslov i ''εορταστικός'': svečan; liturgijska knjiga Istočne crkve) - je ustvari knjiga koja je jedva potrebna, jer ''Typikon''<ref name="MA1">{{~~cite~~ web \|url=http://mci.archpitt.org/liturgy/Typikon.html\|title=Typikon\|work=mci.archpitt.org\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Typikon}}</ref>( grčki: ''Τυπικόν'' od ''tύπος:'' model, statut - ustvari crkvena liturgijska knjiga) pruža iste, kao i druge potrebne informacije.		Što se tiče Svete liturgije to je značilo da je sinaksarion suštinski zamjenjen knjigama "[[Evanđelje\|Evanđelja]]" i "Djelima [[Apostol]]skim". Bez promjene svoga naziva bio je ispunjen sa kompletnim tekstovima ovih odlomaka iz svetih spisa koji se čitaju u liturgiji. Pojedine registre takvih pasusa obično se zove [[Menologij]], (''Menologion heortastikon'' grčki:''Μηνολόγιο εορταστικός'' kasnogrčki: ''μηνολόγιον'', prema grč. ''μήν'': mjesec (dana): mjesecoslov i ''εορταστικός'': svečan; liturgijska knjiga Istočne crkve) - je ustvari knjiga koja je jedva potrebna, jer ''Typikon''<ref name="MA1">{{Citiranje web \|url=http://mci.archpitt.org/liturgy/Typikon.html\|title=Typikon\|work=mci.archpitt.org\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Typikon}}</ref>( grčki: ''Τυπικόν'' od ''tύπος:'' model, statut - ustvari crkvena liturgijska knjiga) pruža iste, kao i druge potrebne informacije.
	Neki kalendari koji su postojali u srednjem vijeku nazivani su i ''Sinaksaria''. Njemački naučnik i ekspert za bizantijsku i grčku literaturu ''[[Karl Krumbaher]]''<ref name="B2">{{~~cite~~ web \|url=https://www.britannica.com/biography/Karl-Krumbacher\|title=Karl Krumbaher\|work=britannica.com\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Karl Krumbaher}}</ref> opisuje one sinaksarije koje su sastavili ''Kristofer od [[Mitilene]]''<ref name=OR1">{{~~cite~~ web \|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780195046526.001.0001/acref-9780195046526-e-1060\|title=Kristofer od Mitilene\|work=oxfordreference.com\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Kristofer od Mitilene}}</ref> (XI. st.) i ''Theodore Prodromus''<ref name="OR2">{{~~cite~~ web \|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803100347940\|title=Teodor Prodrom\|work=oxfordreference.com\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Teodor Prodrom}}</ref> (XII. st.).		Neki kalendari koji su postojali u srednjem vijeku nazivani su i ''Sinaksaria''. Njemački naučnik i ekspert za bizantijsku i grčku literaturu ''[[Karl Krumbaher]]''<ref name="B2">{{Citiranje web \|url=https://www.britannica.com/biography/Karl-Krumbacher\|title=Karl Krumbaher\|work=britannica.com\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Karl Krumbaher}}</ref> opisuje one sinaksarije koje su sastavili ''Kristofer od [[Mitilene]]''<ref name=OR1">{{Citiranje web \|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780195046526.001.0001/acref-9780195046526-e-1060\|title=Kristofer od Mitilene\|work=oxfordreference.com\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Kristofer od Mitilene}}</ref> (XI. st.) i ''Theodore Prodromus''<ref name="OR2">{{Citiranje web \|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803100347940\|title=Teodor Prodrom\|work=oxfordreference.com\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Teodor Prodrom}}</ref> (XII. st.).

	==Povijesni primjerci==		==Povijesni primjerci==
	Najstariji povijesni sinaksarion očito seže u deseto stoljeće. U rukopisima je sačuvan veliki broj srednjovjekovnih sinaksariona. Oni su izuzeto važni za bizantsku ''heortologiju''<ref name="NA2">{{~~cite~~ web \|url=http://www.newadvent.org/cathen/07241b.htm\|title=Heortologija\|work=newadvent.org\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Heortologija}}</ref> i crkvenu povijest.		Najstariji povijesni sinaksarion očito seže u deseto stoljeće. U rukopisima je sačuvan veliki broj srednjovjekovnih sinaksariona. Oni su izuzeto važni za bizantsku ''heortologiju''<ref name="NA2">{{Citiranje web \|url=http://www.newadvent.org/cathen/07241b.htm\|title=Heortologija\|work=newadvent.org\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Heortologija}}</ref> i crkvenu povijest.
	Kratki životopisi koje čine odlomci iz svetih spisa su sastavljeni ili prikupljeni od raznih pisaca, od kojih je najvažniji ''Simeon Metafrast''<ref name="NA3">{{~~cite~~ web \|url=http://www.newadvent.org/cathen/10225a.htm\|title=Simeon Metafrast\|work=newadvent.org\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Simeon Metafrast}}</ref>. Međutim ta izvješća su imala promjenjivu povijesnu vrijednost. Car [[Bazilije II.]] (976.-1025.) zapovijedio je revidirati sinaksarion, što daje poseban značaj današnjem službenom izdanju.		Kratki životopisi koje čine odlomci iz svetih spisa su sastavljeni ili prikupljeni od raznih pisaca, od kojih je najvažniji ''Simeon Metafrast''<ref name="NA3">{{Citiranje web \|url=http://www.newadvent.org/cathen/10225a.htm\|title=Simeon Metafrast\|work=newadvent.org\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Simeon Metafrast}}</ref>. Međutim ta izvješća su imala promjenjivu povijesnu vrijednost. Car [[Bazilije II.]] (976.-1025.) zapovijedio je revidirati sinaksarion, što daje poseban značaj današnjem službenom izdanju.
	Sinaksarion se danas ne koristi kao zasebna knjiga; on je ugrađen u ''Menaion''<ref name="NA4">{{~~cite~~ web \|url=http://www.newadvent.org/cathen/10177b.htm\|title=Menaion\|work=newadvent.org\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Menaion}}</ref>. Pomen svetaca ili blagdana se čita u ''Ortrosu''<ref name="D1">{{~~cite~~ web \|url=http://www.dictionary.com/browse/orthros\|title=Ortros\|work=dictionary.com\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Ortros}}</ref> nakon šeste [[Oda\|ode]] [[kanon]]a. Sinaksarion, s toga, u suvremenoj upotrebi znači, ne cijelu zbirku, već svaki odvojeni odlomak iz svetih spisa u ''Menaia'' i drugim knjigama. Primjer takvog sinaksariona (npr. za sv. Martina I., 13. travnja) naći će se u radovima jezikoslovca i kanonista ''Nikolasa Nilesa''<ref name="E1">{{~~cite~~ web \|url=https://www./religion/encyclopedias-almanacs-transcripts-and-maps/nilles-nikolaus\|title=Nikolas Niles\|work=encyclopedia.com\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Nikolas Niles}}</ref>.<br>		Sinaksarion se danas ne koristi kao zasebna knjiga; on je ugrađen u ''Menaion''<ref name="NA4">{{Citiranje web \|url=http://www.newadvent.org/cathen/10177b.htm\|title=Menaion\|work=newadvent.org\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Menaion}}</ref>. Pomen svetaca ili blagdana se čita u ''Ortrosu''<ref name="D1">{{Citiranje web \|url=http://www.dictionary.com/browse/orthros\|title=Ortros\|work=dictionary.com\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Ortros}}</ref> nakon šeste [[Oda\|ode]] [[kanon]]a. Sinaksarion, s toga, u suvremenoj upotrebi znači, ne cijelu zbirku, već svaki odvojeni odlomak iz svetih spisa u ''Menaia'' i drugim knjigama. Primjer takvog sinaksariona (npr. za sv. Martina I., 13. travnja) naći će se u radovima jezikoslovca i kanonista ''Nikolasa Nilesa''<ref name="E1">{{Citiranje web \|url=https://www./religion/encyclopedias-almanacs-transcripts-and-maps/nilles-nikolaus\|title=Nikolas Niles\|work=encyclopedia.com\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Nikolas Niles}}</ref>.<br>
	Publikacija na arapskom jeziku sinaksariona (arapski: السنكسار) Koptske pravoslavne Crkve započeo je istodobno ''J. Forget'' u ''Corp. Scriptu. Orijent.'' i ''R. Basset'' u ''Patroliji Orientalis''<ref name="LU1">{{~~cite~~ web \|url=https://www.lib.umich.edu/database/patrologia-orientalis-database\|title=Patrologia Orientalis\|work=lib.umich.edu\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Patrologia Orientalis}}</ref>; izvornik je pisan na koptskom jeziku prije usvajanja arapskog kao službenog jezika Egipta. a da je etiopski sinaksarion počeo ''Ignacio Guidi''<ref name="I1">{{~~cite~~ web \|url=http://www.iranicaonline.org/articles/guidi-ignazio\|title=Ignacio Guidi\|work=iranicaonline.org\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Ignacio Guidi}}</ref> u ''Patrologija orientalis''. Armenski sinaksarion, nazvan ''Sinaksarion od Ter Izraela'', objavljen je u [[Carigrad]]u 1834. godine, pa ponovno u ''Patrologiji Orientalis''. Među ostalim treba spomenuti i razne gruzijske sinaksarione.		Publikacija na arapskom jeziku sinaksariona (arapski: السنكسار) Koptske pravoslavne Crkve započeo je istodobno ''J. Forget'' u ''Corp. Scriptu. Orijent.'' i ''R. Basset'' u ''Patroliji Orientalis''<ref name="LU1">{{Citiranje web \|url=https://www.lib.umich.edu/database/patrologia-orientalis-database\|title=Patrologia Orientalis\|work=lib.umich.edu\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Patrologia Orientalis}}</ref>; izvornik je pisan na koptskom jeziku prije usvajanja arapskog kao službenog jezika Egipta. a da je etiopski sinaksarion počeo ''Ignacio Guidi''<ref name="I1">{{Citiranje web \|url=http://www.iranicaonline.org/articles/guidi-ignazio\|title=Ignacio Guidi\|work=iranicaonline.org\|access-date=22 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Ignacio Guidi}}</ref> u ''Patrologija orientalis''. Armenski sinaksarion, nazvan ''Sinaksarion od Ter Izraela'', objavljen je u [[Carigrad]]u 1834. godine, pa ponovno u ''Patrologiji Orientalis''. Među ostalim treba spomenuti i razne gruzijske sinaksarione.

	==Izvori==		==Izvori==