WikiSysop: bny

2022-04-14T05:08:54Z

bny

←Starija inačica		Inačica od 14. travanj 2022. u 05:08
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Simon van der Meer'''-->~~{{Znanstvenik		{{Znanstvenik
	\| ime = Simon van der Meer		\| ime = Simon van der Meer
	\| slika = Simon Van der Meer.png		\| slika = Simon Van der Meer.png

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-08T11:04:11Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Simon van der Meer
| slika = Simon Van der Meer.png
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[24. studenog]] [[1925.]]
| mjesto_rođenja = [[Hag]], [[Nizozemska]]
| datum_smrti = [[4. ožujka]] [[2011.]]
| mjesto_smrti = [[Ženeva]], [[Švicarska]]
| prebivalište =
| državljanstvo =
| narodnost = [[Nizozemci|Nizozemac]]
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]]
| radna_institucija = Philipsovi laboratoriji u [[Eindhoven]]u, [[CERN]] u [[Ženeva|Ženevi]]
| alma_mater = Visoka tehnička škola fizike u [[Delft]]u
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti =
| poznat_po = Otkriće [[W i Z bozoni|W-bozona i Z-bozona]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] (1984.)
| religija =
| fusnote =
}}

'''Simon van der Meer''' ([[Hag]], 24. studenog 1925. – [[Ženeva]], 4. ožujka 2011.), nizozemski [[fizičar]]. [[Diploma|Diplomirao]] (1952.) na Visokoj tehničkoj školi fizike u [[Delft]]u. Bio je zaposlen u Philipsovim laboratorijima u [[Eindhoven]]u (od 1952. do 1956.) i na [[CERN]]-u u [[Ženeva|Ženevi]] (od 1956. do 1990.). Radio je na konstrukciji [[sinkrotron]]a od 28 G[[eV]], te bio idejni začetnik i konstruktor uređaja za fokusiranje snopova [[Elementarna čestica|elementarnih čestica]], što je omogućilo otkriće [[W i Z bozoni|W-bozona i Z-bozona]]. Za taj doprinos dobio je [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] 1984. s [[Carlo Rubbia|C. Rubbijom]]. <ref> '''Meer, Simon van der''', [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=39866] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 20. ožujka 2020.</ref>

== W i Z bozoni ==
{{Glavni|W i Z bozoni}}
[[datoteka:Standard_Model_of_Elementary_Particles_hr.svg|mini|lijevo|300px|[[Standardni model]] [[Elementarna čestica|elementarnih čestica]], s [[baždarni bozoni|baždarnim]] i [[Higgsov bozon|Higgsovim bozonom]].]]
'''W i Z bozoni''' su [[elementarne čestice]] prijenosnici [[slaba nuklearna sila|slabe nuklearne sile]], odgovorne za raspade [[proton]]a u [[neutron]]e i obrnuto. Za razliku od ostalih [[Baždarni bozoni|baždarnih bozona]], [[masa|mase]] mirovanja su mi različite od nule, a iznose 80,4 i 91,2 [[elektronvolt|GeV]]/[[brzina svjetlosti|c]]2, što je gotovo 100 puta više od mase [[proton]]a, zbog čega im je djelovanje ograničeno na [[atomska jezgra|atomsku jezgru]].

=== W-bozon ===
'''W-bozon''' (oznaka W±) je [[subatomska čestica]] koja kao prijenosnik [[slaba nuklearna sila|temeljne slabe nuklearne sile]] postoji u dva [[Električni naboj|električki nabijena]] stanja, u negativnom stanju je [[čestica]], a u pozitivnom stanju je [[antičestica]]. Sa Z-bozonom, [[gluon]]om i [[foton]]om čini skupinu [[Baždarni bozoni|baždarnih bozona]] [[Elektroslaba teorija|elektroslaboga]] i jakoga međudjelovanja ([[jaka nuklearna sila]]). W-bozoni otkriveni su 1983. u [[CERN]]-u u Ženevi, u skladu s predviđanjima modela [[Sheldon Lee Glashow|S. L. Glashowa]], [[Steven Weinberg|S. Weinberga]] i [[Abdus Salam|A. Salama]] ([[Nobelova nagrada za fiziku]] 1979.). Njihova razmjerno velika [[masa]], ''mW'' = 80,385 ± 0,015 GeV/c², objašnjava kratkodosežnost i izrazito malu jakost slabe sile pri uobičajenim niskoenergijskim procesima subatomskih čestica. <ref> '''W-bozon''', [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=65896] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 18. ožujka 2020.</ref>

=== Z-bozon ===
'''Z-bozon''' (oznaka Z) je subatomska čestica koja je prijenosnik temeljne slabe sile, električki je neutralna i sama sebi antičestica. S W-bozonom, gluonom i fotonom čini baždarne bozone elektroslaboga i jakoga međudjelovanja. Z-bozoni otkriveni su 1983. u CERN-u u Ženevi, u skladu s predviđanjima modela [[Sheldon Lee Glashow|S. L. Glashowa]], [[Steven Weinberg|S. Weinberga]] i [[Abdus Salam|A. Salama]] ([[Nobelova nagrada za fiziku]] 1979.). Njihova razmjerno velika masa, ''mZ'' = 91,1875 ± 0,0021 GeV/c², objašnjava kratkodosežnost i izrazito malu jakost slabe sile pri uobičajenim niskoenergijskim procesima subatomskih čestica. <ref> '''Z-bozon''', [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=69649] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 20. ožujka 2020.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Nobelova nagrada za fiziku}}

{{GLAVNIRASPORED:Meer, Simon van der}}

[[Kategorija:Nizozemski fizičari]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]

Simon van der Meer - Povijest promjena

WikiSysop: bny

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica