<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Simaba_guianensis</id>
	<title>Simaba guianensis - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Simaba_guianensis"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Simaba_guianensis&amp;action=history"/>
	<updated>2026-11-21T05:29:44Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Simaba_guianensis&amp;diff=789840&amp;oldid=prev</id>
		<title>Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 720 sati)</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Simaba_guianensis&amp;diff=789840&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2026-11-09T08:59:27Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 720 sati)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;{{naslov u kurzivu}}&lt;br /&gt;
{{Taksokvir&lt;br /&gt;
| boja          = lightgreen&lt;br /&gt;
| naziv         = &amp;#039;&amp;#039;Simaba guianensis&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
| slika         = Aruba guianensis Aublet 1775 pl 115.jpg&lt;br /&gt;
| slika_opis    = &amp;#039;&amp;#039;S. guianensis&amp;#039;&amp;#039;, ilustracija&lt;br /&gt;
| regnum        = [[Plantae]]&lt;br /&gt;
| divisio       = [[Magnoliophyta]]&lt;br /&gt;
| classis       = [[Magnoliopsida]]&lt;br /&gt;
| ordo          = [[Sapindales]]&lt;br /&gt;
| familia       = [[Simaroubaceae]]&lt;br /&gt;
| tribus        = [[Simaroubeae]] &lt;br /&gt;
| genus         = &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;[[Simaba]]&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
| species      = &amp;#039;&amp;#039;S. guianensis&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
| subspecies   =&lt;br /&gt;
| dvoimeno     = &amp;#039;&amp;#039;Simaba guianensis&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
| dvoimeno_autorstvo = Aubl.&lt;br /&gt;
| karta_raspon =&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Simaba guianensis 286723399.jpg|mini|lijevo|&amp;#039;&amp;#039;S. guianensis&amp;#039;&amp;#039;.]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Simaba guianensis 240535998.jpg|mini|lijevo|&amp;#039;&amp;#039;S. guianensis&amp;#039;&amp;#039;.]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Simaba guianensis 286723433.jpg|mini|lijevo|&amp;#039;&amp;#039;S. guianensis&amp;#039;&amp;#039;.]]&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Simaba guianensis&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; &amp;lt;small&amp;gt;Aubl.&amp;lt;/small&amp;gt; vrsta je tropskog grma ili manjeg [[Stablo|stabla]] iz porodice [[Gorkuničevke|gorkuničevki]] (&amp;#039;&amp;#039;[[Simaroubaceae]]&amp;#039;&amp;#039;),&amp;lt;ref name=&amp;quot;Kew &amp;quot;/&amp;gt; reda [[Sapindales]]. Prirodno je rasprostranjena u tropskoj [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], osobito u Amazonskom bazenu i Gvajanama, gdje raste u vlažnim [[šuma]]ma, šumskom podrastu i na rubovima šumskih zajednica. Odlikuje se neparno perasto sastavljenim listovima s karakterističnim žlijezdama, sitnim zelenkastobijelim cvjetovima i koštuničastim plodovima koji dozrijevanjem poprimaju narančastu do crvenu boju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Opis ==&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;Simaba guianensis&amp;#039;&amp;#039; raste kao [[grm]] ili manje [[stablo]], najčešće visoko 0,5–3 metra, a pojedini primjerci mogu doseći približno 11 metara. [[Stabljika]] je valjkasta, s tankom, uzdužno ispucalom [[Kora (biljke)|korom]]. Mlade grančice sitno su dlakave, ali tijekom razvoja postupno postaju gole. Biljka je razgranata, a listovi su uglavnom raspoređeni prema završnim dijelovima izbojaka.&amp;lt;ref name=&amp;quot;SciELO &amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Listovi]] su naizmjenični, neparno perasto sastavljeni, s jednom do devet liski, najčešće s tri do pet. Peteljke su duge približno 1,1–4,1 cm, iznimno od 0,6 do 7,7 cm, pri osnovi blago zadebljale. Lisna os duga je 1,7–7,8 cm, katkad do 9,5 cm. Peteljke i lisne osi mogu biti sitno dlakave ili gotovo gole.&amp;lt;ref name=&amp;quot;SciELO &amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Liske su nasuprotne ili gotovo nasuprotne, gotovo sjedeće ili na peteljčicama dugim do 2,4 mm. Završna liska i gornje postrane liske najčešće su duge 3,2–11,6 cm i široke 1,8–3,9 cm, a iznimno mogu doseći 18 cm duljine i 5,2 cm širine. Plojke su eliptične, eliptično obrnuto jajaste do usko eliptične, opnaste, papirnate ili slabo kožaste.&amp;lt;ref name=&amp;quot;SciELO &amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osnova završne liske postupno je sužena, dok je kod postranih liski često ukošena i nesimetrično sužena. Vrh je šiljast do produženo zašiljen. Rubovi su cjeloviti, ravni ili blago podvijeni. Gornja je strana plojke tamnozelena i sjajna, a donja svjetlozelena i bez sjaja. Obje su površine uglavnom gole.&amp;lt;ref name=&amp;quot;SciELO &amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna žila jasno je izražena na donjoj strani lista, dok su postrane žile slabo istaknute ili djelomično skrivene u mezofilu. Na vrhu liski nalazi se slabo uočljiva žlijezda, a dodatne sitne žlijezde raspoređene su blizu ruba plojke, od njezine osnove prema vrhu. Njihov raspored jedno je od korisnih obilježja za razlikovanje vrste od drugih predstavnika roda.&amp;lt;ref name=&amp;quot;SciELO &amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Cvat]]ovi su vršni ili pazušni, slabo razgranati tirsasti do grozdasti. Glavna cvatna os duga je približno 1,4–3,7 cm, a postrane grane 0,4–1,4 cm, iznimno do 4,5 cm. Grane prema vrhu cvata postupno postaju kraće. Cvatne osi obrasle su sitnim dlačicama.&amp;lt;ref name=&amp;quot;SciELO &amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pricvjetni listovi maleni su, lopatičasti do obrnuto jajasti, dugi 0,4–1,6 mm i široki 0,2–0,6 mm. Najčešće su sitno dlakavi, a na vrhu mogu imati žljezdastu strukturu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Cvjetovi]] su dvospolni, pravilni, većinom peteročlani, sitni i zelenkastobijeli do kremasti. Razvijaju se na kratkim, sitno dlakavim cvjetnim stapkama dugim 1,5–4,2 mm.&amp;lt;ref name=&amp;quot;SciELO &amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Čaška]] je razdijeljena na pet režnjeva, koji su približno dvostruko dulji od njezina cjevastog dijela. Izvana je obrasla sitnim dlačicama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Vjenčić]] se sastoji od pet slobodnih [[latica]], dugih 3–5,9 mm i širokih 1,1–2,7 mm. Latice su duguljaste, jajaste do duguljasto jajaste, šiljasta ili tupasta vrha, kremaste do zelenkaste boje. S obje su strane obrasle kratkim dlačicama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Prašnik]]a je najčešće deset, rjeđe osam. [[Prašnička nit|Prašničke niti]] duge su 3,1–5,1 mm, u donjem dijelu spljoštene, a na unutarnjoj strani nose poseban privjesak dug 1,6–2,5 mm. Donja polovica privjeska srasla je s prašničkom niti, dok je gornja slobodna. Privjesci su pri osnovi gotovo goli ili sitno dlakavi, a prema vrhu gusto pustenasti i produženo zašiljeni.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Prašnica|Prašnice]] su duge 0,5–0,9 mm, bjelkaste do kremaste, pričvršćene na leđnoj strani.&amp;lt;ref name=&amp;quot;SciELO &amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Ginecej (botanika)|Ginecej]] je smješten na kratkom, golom ginoforu visokom 0,4–1,1 mm. [[Plodnica]] je duga 0,5–1,3 mm i obrasla dlačicama. Građena je od pet plodnih listova koji su međusobno povezani u području vrata tučka. [[Vrat tučka]] dug je 1,3–3,2 mm, uglavnom gol, ali pri osnovi može nositi kratke čekinjaste dlačice. Njuška završava kratkim, međusobno razmaknutim režnjevima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Plod]] se najčešće sastoji od jednoga koštuničastog plodnog dijela, premda ih se iz pojedinog cvijeta može razviti više. Plodni dio dug je 1,1–1,7 cm i širok 0,8–1,3 cm, lećastog oblika, bočno spljošten i uzdužno bridast. Površina je gola ili vrlo rijetko sitno dlakava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom dozrijevanja plodovi poprimaju narančastu do crvenu boju. Svaki razvijeni koštuničasti dio sadrži jednu [[sjeme]]nku. &amp;lt;ref name=&amp;quot;SciELO &amp;quot;&amp;gt;[https://new.scielo.br/j/rod/a/DZTZGpJxYRPSCJvnrcKqBYv/?ilang=en&amp;amp;lang=en Flora of the Reserva Ducke, Amazonas, Brazil: Simaroubaceae], pristupljeno 5. studenog 2026.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Rasprostranjenost i stanište ==&lt;br /&gt;
Vrsta je prirodno rasprostranjena u tropskim područjima [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. Prema bazi Plants of the World Online raste u [[Bolivija|Boliviji]], [[Brazil]]u, [[Kolumbija|Kolumbiji]], [[Ekvador]]u, [[Francuska Gijana|Francuskoj Gijani]], [[Gvajana|Gvajani]], [[Surinam]]u i [[Venezuela|Venezueli]].&amp;lt;ref name=&amp;quot;Kew &amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U Brazilu je prisutna u sjevernom i sjeveroistočnom dijelu zemlje, osobito u Amazonskom bazenu. Floristički nalazi uključuju savezne države [[Amazonas (brazilska savezna država)|Amazonas]], [[Amapá (brazilska savezna država)|Amapá]], [[Bahia]], [[Maranhão]], [[Pará]] i [[Piauí]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nastanjuje pretežno vlažne tropske šume, osobito njihov podrast i rubove, ali se pojavljuje i u prijelaznim vegetacijskim zajednicama te uz šumske putove i vodotoke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U području [[Serra dos Carajás]] u brazilskoj saveznoj državi Pará zabilježena je na prijelazu između vegetacije na željezom bogatim stjenovitim tlima i okolnih šuma na čvrstom kopnu, poznatih kao terra firme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na području šumskog rezervata [[Adolpho Ducke]], blizu [[Manaus]]a, vrsta je zabilježena na temelju malog broja herbarijskih nalaza. Ondje raste kao grm ili manje stablo u šumskom podrastu.&amp;lt;ref name=&amp;quot;SciELO &amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Sistematika i povijest ==&lt;br /&gt;
Vrstu je prvi opisao francuski botaničar [[Jean Baptiste Christophore Fusée Aublet|Jean Baptiste Christophe Fusée Aublet]] 1775. godine u djelu Histoire des Plantes de la Guiane Françoise, svezak 1, stranica 400, uz ilustraciju na tabli 153 trećeg sveska.&amp;lt;ref name=&amp;quot;IPNI &amp;quot;&amp;gt;[https://www.ipni.org/n/814098-1 IPNI], pristupljeno 5. studenog 2026.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rod &amp;#039;&amp;#039;Simaba&amp;#039;&amp;#039; također je uspostavio Aublet [[1775.]] godine. U kasnijim botaničkim obradama vrsta je premještana ili opisivana pod različitim imenima, osobito u rodovima [[Quassia]], &amp;#039;&amp;#039;Aruba&amp;#039;&amp;#039; i &amp;#039;&amp;#039;Zwingera&amp;#039;&amp;#039;.&amp;lt;ref name=&amp;quot;Kew &amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U suvremenoj klasifikaciji Plants of the World Online prihvaćeno je ime &amp;#039;&amp;#039;Simaba guianensis&amp;#039;&amp;#039; &amp;lt;small&amp;gt;Aubl.&amp;lt;/small&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Niže svojte ==&lt;br /&gt;
Prema bazi Plants of the World Online za vrstu su navedene sljedeće prihvaćene niže svojte:&amp;lt;ref name=&amp;quot;Kew &amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
# &amp;#039;&amp;#039;[[Simaba guianensis var. ecaudata]]&amp;#039;&amp;#039; &amp;lt;small&amp;gt;Cronquist.&amp;lt;/small&amp;gt;&lt;br /&gt;
# &amp;#039;&amp;#039;Simaba guianensis subsp. guianensis&amp;#039;&amp;#039;.&lt;br /&gt;
# &amp;#039;&amp;#039;[[Simaba guianensis subsp. huberi]]&amp;#039;&amp;#039; &amp;lt;small&amp;gt;Franceschin. &amp;amp; W.W.Thomas&amp;lt;/small&amp;gt;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Takav prikaz uključuje različite taksonomske rangove, varijetet i podvrste. Njihov međusobni odnos nije dovoljno jasno prikazan u samom popisu, pa ga ne treba tumačiti kao jednostavnu podjelu vrste na tri međusobno ravnopravne podvrste.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Taksonomska promjenjivost ==&lt;br /&gt;
Vrsta &amp;#039;&amp;#039;Simaba guianensis&amp;#039;&amp;#039; pripada morfološki promjenjivoj skupini amazonskih predstavnika roda &amp;#039;&amp;#039;[[Simaba]]&amp;#039;&amp;#039;. U starijim florističkim obradama razlikovano je više oblika i nižih svojti, osobito prema veličini i obliku listova, broju liski, građi cvatova i obilježjima plodova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Engler je tu skupinu proučavao već u 19. stoljeću, dok je [[William Wayt Thomas]] &amp;lt;small&amp;gt;1985.&amp;lt;/small&amp;gt; ponovno razmotrio njezinu taksonomiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novija istraživanja upućuju na znatnu morfološku raznolikost, zbog čega nije uvijek jednostavno odrediti granice pojedinih populacija i nižih taksona.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U florističkoj obradi rezervata Ducke iz [[2022.]] autori posebno naglašavaju potrebu za daljnjim istraživanjima kako bi se razjasnio opseg vrste i njezinih mogućih nižih svojti.&amp;lt;ref name=&amp;quot;SciELO &amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Ekologija i uporaba ==&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;Simaba guianensis&amp;#039;&amp;#039; sastavnica je podrasta i rubova amazonskih šuma. Njegovi cvjetovi razvijaju se u kratkim razgranatim cvatovima, dok zreli plodovi imaju mesnato usplođe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U etnobotaničkoj literaturi zabilježeno je lokalno sakupljanje njezinih plodova radi prehrane, kao i tradicionalna uporaba kore i plodova u biljnim pripravcima.&amp;lt;ref name=&amp;quot;Useful &amp;quot;&amp;gt;[https://tropical.theferns.info/viewtropical.php?id=Simaba+guianensis Useful Tropical Plants], pristupljeno 5. studenog 2026.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U pojedinim zapisima kora se navodi kao sastojak pripravaka protiv crijevnih nametnika. Takva uporaba predstavlja povijesni i etnobotanički podatak te ne dokazuje medicinsku djelotvornost ni sigurnost biljnih pripravaka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za razliku od gospodarski važnih predstavnika rodova &amp;#039;&amp;#039;[[Simarouba]]&amp;#039;&amp;#039; i &amp;#039;&amp;#039;[[Quassia]]&amp;#039;&amp;#039;, ova vrsta nema široko dokumentiranu komercijalnu uporabu.&amp;lt;ref name=&amp;quot;SciELO &amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Sinonimi ==&lt;br /&gt;
Prema Kewu među sinonimima vrste nalaze se:&amp;lt;ref name=&amp;quot;Kew &amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
* &amp;#039;&amp;#039;Aruba guianensis&amp;#039;&amp;#039; &amp;lt;small&amp;gt;(Aubl.) Kuntze&amp;lt;/small&amp;gt; (1891.) — nelegitimni kasniji homonim.&lt;br /&gt;
* &amp;#039;&amp;#039;Quassia crocea&amp;#039;&amp;#039; &amp;lt;small&amp;gt;Vahl&amp;lt;/small&amp;gt; (1807.) — nelegitimno suvišno ime.&lt;br /&gt;
* &amp;#039;&amp;#039;Quassia guianensis&amp;#039;&amp;#039; &amp;lt;small&amp;gt;(Aubl.) D.Dietr.&amp;lt;/small&amp;gt; (1840.) — homotipski sinonim.&lt;br /&gt;
* &amp;#039;&amp;#039;Simaba guianensis var. typica&amp;#039;&amp;#039; &amp;lt;small&amp;gt;Cronquist&amp;lt;/small&amp;gt; (1944.) — nevaljano objavljen naziv.&lt;br /&gt;
* &amp;#039;&amp;#039;Zwingera amara&amp;#039;&amp;#039; &amp;lt;small&amp;gt;Willd.&amp;lt;/small&amp;gt; (1799.) — nelegitimno suvišno ime.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U literaturi se pojavljuje i kombinacija &amp;#039;&amp;#039;Simaba guianensis&amp;#039;&amp;#039; &amp;lt;small&amp;gt;(Aubl.) Engl.&amp;lt;/small&amp;gt; iz 1874., koju Kew vodi kao nelegitimni kasniji homonim. &amp;lt;ref name=&amp;quot;Kew &amp;quot;&amp;gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:814098-1 Kew], pristupljeno 5. studenog 2026.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
== Literatura ==&lt;br /&gt;
* Aublet, J. B. C. F. (1775). Histoire des Plantes de la Guiane Françoise, 1: 400; 3: tab. 153.&lt;br /&gt;
* Thomas, W. W. (1985). A new combination in Simaba (Simaroubaceae). Acta Amazonica, 15: 75–79.&lt;br /&gt;
* Devecchi, M. F., Thomas, W. W. i Pirani, J. R. (2022). Flora of the Reserva Ducke, Amazonas, Brazil: Simaroubaceae. Rodriguésia, 73.&lt;br /&gt;
* Plants of the World Online. Simaba guianensis Aubl. Royal Botanic Gardens, Kew.&lt;br /&gt;
* International Plant Names Index. Simaba guianensis Aubl.&lt;br /&gt;
* Fern, K. Useful Tropical Plants: Simaba guianensis.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Simaba]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Bot1</name></author>
	</entry>
</feed>