WikiSysop: bny

2022-04-14T01:42:05Z

bny

←Starija inačica		Inačica od 14. travanj 2022. u 01:42
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Sidon'''-->~~[[Datoteka:SidonViewOfOldCity.jpg\|mini\|250px\|desno\|Sidon danas]]		[[Datoteka:SidonViewOfOldCity.jpg\|mini\|250px\|desno\|Sidon danas]]
	'''Sidon''' ([[hebrejski jezik\|hebr.]] '''צִידוֹן'''; današnji [[arapski jezik\|arapski]] naziv: '''صيدا''' ''Saida'') je grad u drevnoj [[Fenicija\|Feniciji]], smješten sjeverno od [[Tir]]a.		'''Sidon''' ([[hebrejski jezik\|hebr.]] '''צִידוֹן'''; današnji [[arapski jezik\|arapski]] naziv: '''صيدا''' ''Saida'') je grad u drevnoj [[Fenicija\|Feniciji]], smješten sjeverno od [[Tir]]a.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-19T11:21:59Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:SidonViewOfOldCity.jpg|mini|250px|desno|Sidon danas]]
'''Sidon''' ([[hebrejski jezik|hebr.]] '''צִידוֹן'''; današnji [[arapski jezik|arapski]] naziv: '''صيدا''' ''Saida'') je grad u drevnoj [[Fenicija|Feniciji]], smješten sjeverno od [[Tir]]a.

== Zemljopis ==

Koordinate: 33°32' [[zemljopisna širina|s.z.š.]]; 35°22' [[zemljopisna dužina|i.z.d.]].

Sidon se nalazi oko 40 km južno od [[Beirut]]a, uz obalu [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]] u današnjem [[Libanon]]u.

== Povijest ==

=== Drevna Fenicija ===

Grčki povjesničar [[Strabon]] navodi Sidon kao jedan od najstarijih feničkih gradova.

Grad se spominje zajedno s [[Tir]]om u [[ugarit]]skom [[ep]]u o Kirti, koji je vjerojatno nekoliko stoljeća stariji od teksta iz 1345. pr. Kr. koji je stigao do nas. [[Hetiti|Hetitski]] magijaski tekstovi iz ranog 14. stoljeća pr. Kr. spominju Sidon prije Tira na svome popisu regija. U spisima iz [[Amarna|Amarne]] Sidon se više puta navodi kao predvodnik antiegipatskog saveza gradova-država.

Čini se da je [[faraon]] [[Tutmozis IV.]] posjetio ovaj grad. Satiričko egipatsko pismo iz razdoblja 19. dinastije, poznato kao ''Papirus Anastasi I.'', spominje Sidon na putu od sjevera prema jugu, koji još uključuje i [[Beirut]], [[Serapta|Seraptu]] i Tir. U doba 21. dinastije (oko 1090.-1080. pr. Kr.) Sidon je imao oko 50 brodova koji su trgovali s [[drevni Egipat|Egiptom]].

Značajniji rast grada započeo je invazijom [[Narodi s mora|Naroda s mora]], jer se ovaj grad, čini se, uspio oporaviti prije svojih susjeda, a osobito prije Tira. Tako da će Sidonci zapravo ponovno utemeljiti Tir, što se vidi i iz kovanica što su ih, mnogo kasnije, u doba [[helenizam|helenizma]], izdavali [[Seleukovići]].

Sidon će stoga postati [[sinonim]] za čitavu Feniciju, a fenički će kralj biti nazivan »sidonskim kraljem.«

=== Asirska vlast ===

[[Datoteka:Sarcophagus_in_the_Istanbul_Archaeological_Museum.jpg|mini|200px|desno|Sarkofag sidonskoga kralja iz 4. st. (danas u [[Istanbul]]u]]
Za vrijeme svoga pohoda prema zapadu 701. pr. Kr., [[asirija|asirski]] kralj [[Sanherib]] svrgnuo je sidonskog kralja Lulija, koji je bio pristupio protuasriskom savezu. Na njegovo je mjesto postavljen Ittobaal, a njegov nasljednik, Abdimilkutti, ponovno će se pobuniti protiv Asirije. Asirski kralj [[Asarhadon]], 677. pr. Kr., guši pobunu, a grad je tom prilikom srušen do temelja i njegov kralj pogubljen. Novi, asirski grad, pod imenom ''Kar-Asarhadon'' (Asarhadonova luka) postat će središtem asirske uprave u tom području.

=== Perzijska vlast ===

Nakon dolaska [[Babilonija|Babilonaca]] i kralja [[Nabukodonosor II.|Nabukodonosora II.]], sudbina grada nije sasvim jasna. U [[Ahemenidsko Carstvo|perzijskom razdoblju]], Sidon je ostao važno upravno središte, kao glavni grad Pete [[satrapija|satrapije]], koja je obuhvaćala [[Sirija|Siriju]], [[Palestina|Palestinu]] i [[Cipar]], a njegova je [[flota]] imala osobitu važnost u [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskim ratovima]] protiv [[stara Grčka|Grčke]]. Uspjesi sidonske mornarice u ratovima s Egipćanima i Grcima donijeli su Sidoncima djelomičnu samostalnost. Usto, grad je bio poznat po [[staklarstvo|staklarstvu]] i [[brodogradnja|brodogradnji]]. Nadgrobni natpisi sidonskih kraljeva iz [Ahemenidsko Carstvo|perzijskoga] razdoblja otkriveni su početkom [[19. stoljeće|19. stoljeća]], te omogućuju gotovo sigurnu rekonstrukciju niza vladara i vremena njihove vladavine. Sredinom [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeća pr. Kr.]] Sidon se pod vodstvom kralja [[Tenej]]a pobunio protiv perzijskog velikog kralja [[Artakserkso III.|Artakserksa III.]] koji je pobunu ugušio, a nedugo poslije je u gradu izbio požar koji je odnio gotovo 40.000 života.

=== Grci, Rimljani i Bizant ===

Tako oslabljen, Sidon je [[333. pr. Kr.]] postao lakim plijenom [[Aleksandar Makedonski|Aleksandra Makedonskog]], te mu se bez borbe predao. U to doba, te u vrijeme vlasti [[Seleukovići|Seleukovića]] i [[Ptolemejevići|Ptolemejevića]], grad obnavlja djelomičnu autonomiju, a slično i u [[Rimsko Carstvo|Rimskom Carstvu]], nakon što su ga [[64. pr. Kr.]] Rimljani osvojili. [[Oktavijan August]] ukinut će tu samostalnost i grad izravno podrediti Rimu.

Pod [[Bizant]]om Sidon je polako gubio na važnosti, no ipak je postao sjedištem [[biskupija|biskupije]]. Nakon potresa iz [[551.]] koji je pogodio istočnu sredozemnu obalu, u ovaj je grad preseljena glasovita bejrutska pravna škola.

Arheološka istraživanja [[antika|antičkog]] Sidona i njegove okolice poduzimana su u više navrata, a u drugoj polovici 20. stoljeća zaustavio ih je urbani razvoj modernoga grada.

=== Arapska vlast i Križarsko razdoblje ===
[[Datoteka:SidonSeaCastleFromBridge.jpg|mini|250px|desno|Sidon: Morska utvrda iz križarskoga doba ([[1228.]])]]
[[667.]] Sidon osvajaju [[Arapi]], a u doba [[Omejidi|omejidske]] vlasti on i dalje ostaje prilično beznačajan, ali bogat grad administrativno podređen [[Damask]]u.

[[4. prosinca]] [[1110.]] u vrijeme [[Prvi križarski rat|Prvog križarskog rata]], Sidon su, nakon 47 dana opsade, osvojili [[križari]] na čelu s [[Baldvin I.|Baldvinom I.]], a grad će postati pod njihovom vlašću središte [[Sidonsko kneževstvo|Sidonskog kneževstva]], jednog od četiri vodeća kneževstva križarskoga [[Jeruzalemsko Kraljevstvo|Latinskog kraljevstva Jeruzalema]]. Sidon je u križarsko doba doživio više razaranja, osobito ono [[1187.]] što ga je izvela [[Saladin]]ova vojska, a konačno su ga [[1249.]] osvojili i razorili [[Saraceni]]. Nakon obnove, ponovno su ga [[1260.]] razrušili [[Mongoli]]. [[Mameluci]] ga osvajaju [[1291.]], što označava kraj križarske prisutnosti.

=== Od 15. stoljeća ===

Sidon će u svojoj povijesti doživjeti još dva kratka uspona. Najprije u 15. st. kad je postao trgobačka luka Damaska, a potom u 17. st. kad je u njemu libanonski [[emir]] [[Fakhredin]] naselio [[Francuska|francuske]] trgovce. To je razdoblje okončano [[1791.]] kad su [[Osmansko Carstvo|osmanski]] Turci otjerali Francuze, a ulogu trgovačkog središta konačno preuzima Bejrut.

Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], grad postaje dijelom [[Francuski mandat u Libanonu|Francuskog mandata u Libanonu]], da bi ga u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] zauzela [[Velika Britanija]]. Nakon ovoga rata, Sidon postaje dijelom neovisnoga [[Libanon]]a.

== Današnji grad ==

Prema podacima iz [[2000.]], Sidon ima oko 200.000 stanovnika ([[1900.]] imao ih je oko 10.000), te je treći grad po veličini u Libanonu. Većinom su to [[suniti|sunitski]] i [[šijiti|šijitski]] [[muslimani]]. Drevna luka danas se koristi samo za male brodice, a stanovništvo se bavi ribolovom, poljoprivredom, osobito voćarstvom, na okolnim, ne pretjerano prostranim poljima, te radom u rafineriji nafte.

[[Kategorija:Gradovi u Libanonu]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Libanonu]]
[[Kategorija:Fenicija]]
[[Kategorija:Fenički gradovi]]
[[Kategorija:Rimski gradovi]]
[[Kategorija:Rimski arheološki lokaliteti]]

Sidon - Povijest promjena

WikiSysop: bny

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica