WikiSysop: bnz

2022-03-24T17:58:29Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 24. ožujak 2022. u 17:58
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Shasta'''-->'''~~Shasta''' (Chasta, Chastays, Saste, Sasti, Shaste, Shasteeca, Shasti, Shastika, Shastl, Shasto, Shasty, Tchasta, Tcheste), pleme američkih Indijanaca iz sjeverne [[Kalifornija\|Kalifornije]] (okrug Siskiyou) i južnog [[Oregon]]a (okruzi Jackson i Klamath) nastanjeno od Klamath Hot Springsa do [[Happy Camp]]a, sjevernu polovicu doline Shasta, cijelu dolinu rijeke Scott i jednom dijelu rijeke Salmon. Shaste zajedno sa plemenima [[Konomihu]], [[Okwanuchu]] i [[Tlohomtahhoi\|New River]] jezično čine porodicu [[Sastean]]. Danas njihovi potomci žive na rezervatima Quartz Valley Reservation u Kaliforniji, nešto u gradu [[Yreka, Kalifornija\|Yreka]] i u Oregonu. Od nekadašnjih 3,000 preostalo ih je 2000 oko 500. Porodic Sastean i Palaihnihan zajedno su nazivane [[Shastan]].		Shasta''' (Chasta, Chastays, Saste, Sasti, Shaste, Shasteeca, Shasti, Shastika, Shastl, Shasto, Shasty, Tchasta, Tcheste), pleme američkih Indijanaca iz sjeverne [[Kalifornija\|Kalifornije]] (okrug Siskiyou) i južnog [[Oregon]]a (okruzi Jackson i Klamath) nastanjeno od Klamath Hot Springsa do [[Happy Camp]]a, sjevernu polovicu doline Shasta, cijelu dolinu rijeke Scott i jednom dijelu rijeke Salmon. Shaste zajedno sa plemenima [[Konomihu]], [[Okwanuchu]] i [[Tlohomtahhoi\|New River]] jezično čine porodicu [[Sastean]]. Danas njihovi potomci žive na rezervatima Quartz Valley Reservation u Kaliforniji, nešto u gradu [[Yreka, Kalifornija\|Yreka]] i u Oregonu. Od nekadašnjih 3,000 preostalo ih je 2000 oko 500. Porodic Sastean i Palaihnihan zajedno su nazivane [[Shastan]].

	== Podjela ==		== Podjela ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-24T06:02:31Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Shasta''' (Chasta, Chastays, Saste, Sasti, Shaste, Shasteeca, Shasti, Shastika, Shastl, Shasto, Shasty, Tchasta, Tcheste), pleme američkih Indijanaca iz sjeverne [[Kalifornija|Kalifornije]] (okrug Siskiyou) i južnog [[Oregon]]a (okruzi Jackson i Klamath) nastanjeno od Klamath Hot Springsa do [[Happy Camp]]a, sjevernu polovicu doline Shasta, cijelu dolinu rijeke Scott i jednom dijelu rijeke Salmon. Shaste zajedno sa plemenima [[Konomihu]], [[Okwanuchu]] i [[Tlohomtahhoi|New River]] jezično čine porodicu [[Sastean]]. Danas njihovi potomci žive na rezervatima Quartz Valley Reservation u Kaliforniji, nešto u gradu [[Yreka, Kalifornija|Yreka]] i u Oregonu. Od nekadašnjih 3,000 preostalo ih je 2000 oko 500. Porodic Sastean i Palaihnihan zajedno su nazivane [[Shastan]].

== Podjela ==

Pleme Shasta, u pravom smislu, sastoje se od skupina ([[John Reed Swanton]]):
*[[Ahotireitsu]] u dolini Shasta sa četiri sela;
*[[Haldokehewuk]] ili Cecilville Indijanaca oko Cecilvillea (jedno selo), koji su jezično najrazličitiji;
*[[Iruaitsu]] ili Iruwaitsu, u dolini Scott Valley s dva sela,
*[[Kahosadi]] u Oregonu sa dva sela; i
*[[Kammatwa]] ili Wiruhikwairuk'a, sa osamnaest sela.

Edward S. Curtis dijeli ih na [[Katiru]] iz doline Klamatha od Seiad Valleya do Happy Campa; Kammatwa; Iruwaitsu; i [[Kikatsik]].

== Ime ==
Ime Shasta prema Hodgeu dolazi ''Sǔsti'ka'', ali značenje nije poznato. Swanton kaže dolazi od ''Sasti'', možda imena poglavice. Ostali nazivi bili su ''Ekpimi'', kod [[Ilmawi]] Indijanaca. Pleme [[Takelma]] nazivalo ih je ''neprijateljima'' (=enemies) odnosno Wulx u njihovom jeziku, a [[Karok]]i ''Mashukhara''.

== Lokacija ==
Shasta-teritorij uključuje južne dijelove okruga Jackson u Oregonu gdje su poznati kao Rogue River Shasta ili Kahosadi ,a naseljavali su kraj uz rijeku Rogue. Grupa sa rijeke Klamath poznata je kao Kammatwa ili Wiruhikwairuk'a. U dolini rijeke Scott živi pleme Iruaitsu i oni u dolini rijeke Shasta su poznati kao Ahotireitsu

== Sela ==
Swanton od njihovih sela spominje sljedeća: Ahawaiwig, Asta, Ihiweah, Ikahig i Kusta kod skupine Ahotiretsu. Druga skupina Iruaitsu imala je sela Itayah i Crowichaira. Grupa Kammatwa sa rijeke Klamath: Chitatowoki, Ututsu, Asouru, Sumai, Arahi, Harokwi, Kwasuk, Aika, Umtahawa, Itiwukha, Ishui, Awa, Waukaiwa, Opshiruk, Ishumpi, Okwayig, Eras, Asurahawa, Kutsastsus. Kroeber je kalkulirajući brojem sela (za koje kaže da ih je bilo 50), izračunao da ih je (1770) moglo biti oko 2,000, uzimajući brojku 40 kao prosječan broj stanovnika šasta-sela.

== Jezik ==
Jezik shasta i njihovih ostalih srodnika Okwanuchu, Konomihu i New River Shasta, članovi su porodice [[Sastean]], koju sa jezicima [[Palaihnihan]] Indijanaca (achomawi i atsugewi) nazivaju Shastan i vode kao dio Velike Porodice [[Hokan]]. Klasifikaciji ovih jewzika posvetili su svoj rad [[Rolad Dixon]] i [[Alfred Kroeber]] (1913), koji su u porodicu Hokan uključili brojne jezike na principu brojke '''2''', po čemu porodica [[Hokan]] i dobiva ime, a to su [[Quoratean|Karok]], [[Sastean]], [[Chimarikan|Chimariko]], [[Palaihnihan]], [[Yanan|Yana]], [[Kulanapan|Pomoan]], [[Esselenian|Esselen]], [[Salinan]] i [[Yuman]]. Jezici Shasta i Palaihnihana najstariji su u sjevernoj Kaliforniji, a danas imaju tek nekoliko govornika.

== Povijest ==
Šaste svoj prvi kontakt sa bijelim traperima imaju [[1821.]], a sredinom 19. stoljeća (1851) stotinjak ih je namjerno potrovan u [[Ft. Jones, Kalifornija|Ft. Jones]]u. Nekoliko godine kasnije (1855) učestvuju u ratu na Rogue Riveru u [[Oregon]]u, nakon čega su preživjeli [[1856.]] sješteni na rezervate Grande Ronde i Siletz.

== Etnografija ==
Pleme Shasta pripada kalifornijskom kulturnom području, a to znači da su sakupljači [[žir]]a, osnovne sirovine za izradu pogačica i ribari. Tijekom [[zima|zime]] žene, djeca i starci okupljeni su u svojim kućama (umma), raspoređenih oko središnje kuće okwa-umma, dok muškarci odlaze u planine zbog kolektivnog lova na [[jelen]]a, kojega nastoje natjerati u pripremljenu klopku, a služe se i strijelama sa vršcima od [[opsidijan]]a. U lovu na [[divlja guska|divlje guske]] Šaste se služe štapovima za bacanje. U rano proljeće Indijanci podižu nove kolibe od granja na ušćima potoka u rijeke a muškarci u to vrijeme odlaze hvatati [[losos]]e i u lov na jelene. Žene i djeca zaokupljeni su sakupljanjem školjkaka a dolaskom ljetnih mjeseci idu u potragu za bobicama. U mjesecu [[kolovoz]]u opet počinje lov na lososa nakon čega slijedi sakupljanje žira.
Šaste na svom području imaju nalazišta veoma traženog opsidijana i soli koji su im osnovna roba za [[trgovina|trgovinu]] sa susjednim plemenima. Osim njih trguju i kožama mesom jelena za dentalije, tubularne morske školjke koje Indijanci koriste za izradu dekorativnih predmeta.
Umma-kuće Šasta građene su po zimskim stalnim naseljima, ukopane do tri stope u tlo, vweličine 16-20 stopa (5 sa 6 metara), konstruirane od drveta i zemlje, sa kosim krovom na dvije vode i središnjom rupom za vatru. Okwa-umma, je nešto veća, 20 sa 27 topa (6 puta osam metara), u vlasništvu je glavnog vođe sela, i središnje je mjesto za okupljanje, a služi i za primanje gostiju (Winthrop).

Posebna vrsta kuće namijenjena muškarcima je parna kupelj-wukwu, gardi se tek po većim selima duž rijeke Klamath i dolinama donjeg Scotta i Shaste. Wukwu može primiti 15 do 20 muškaraca, i ženama je unutra pristup strogo zabranjen. Uz wukwu Shaste imaju i privatna obiteljska parna kupatila kojima se mogu služiti i muškarci i žene, a žene napose nakon menstruacije, poroda ili u vrijeme žalovanja.
Wapsahuumma je posebna menstrualna kućica za žene, izgrađena je na zapadnoj strani sela, a koristi se, prema Silveru, i za porode.

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.hiddenhistory.com/page3/swsts/calif-1.HTM#Shasta Swanton]
*[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/shastan/shastaindiantribe.htm Shasta Indian Tribe History]
*[http://www.fourdir.com/shasta.htm Shasta]
*[http://www.siskiyous.edu/shasta/nat/sha.htm Shasta Indians]

[[Kategorija:Shasta| ]]
[[Kategorija:Sastean]]
[[Kategorija:Indijanci, Kalifornija]]
[[Kategorija:Kalifornijski Indijanci]]
[[Kategorija:indijanska plemena]]

Shasta - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica