Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|commons(.)\=(.)↵}}↵' u ''

2026-03-19T20:52:52Z

Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*)↵\|commons(.*)\=(.*)↵}}↵' u ''

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2026. u 20:52
Redak 102:		Redak 102:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==

	~~{{WProjekti~~
	~~\|commonscathr= Sfinga~~
	}}
	* [http://www.theoi.com/Ther/Sphinx.html Sfinga u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng oznaka}}		* [http://www.theoi.com/Ther/Sphinx.html Sfinga u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng oznaka}}
	* [http://www.maicar.com/GML/Sphinx.html Sfinga u grčkoj mitologiji] {{eng oznaka}}		* [http://www.maicar.com/GML/Sphinx.html Sfinga u grčkoj mitologiji] {{eng oznaka}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

2026-03-13T21:23:50Z

Zamjena teksta - '\|' u '|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 21:23
Redak 103:		Redak 103:

	{{WProjekti		{{WProjekti
	\\|commonscathr= Sfinga		\|commonscathr= Sfinga
	}}		}}
	* [http://www.theoi.com/Ther/Sphinx.html Sfinga u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng oznaka}}		* [http://www.theoi.com/Ther/Sphinx.html Sfinga u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng oznaka}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonshr(.)\=(.)↵\|' u '\|'

2026-03-13T16:06:15Z

Zamjena teksta - '\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 16:06
Redak 103:		Redak 103:

	{{WProjekti		{{WProjekti
	~~\|commonshr=~~		\\|commonscathr= Sfinga
	\|commonscathr= Sfinga
	}}		}}
	* [http://www.theoi.com/Ther/Sphinx.html Sfinga u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng oznaka}}		* [http://www.theoi.com/Ther/Sphinx.html Sfinga u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng oznaka}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

2026-03-13T15:27:54Z

Zamjena teksta - '\|' u '|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 15:27
Redak 103:		Redak 103:

	{{WProjekti		{{WProjekti
	\\|commonshr=		\|commonshr=
	\\|commonscathr= Sfinga		\|commonscathr= Sfinga
	}}		}}
	* [http://www.theoi.com/Ther/Sphinx.html Sfinga u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng oznaka}}		* [http://www.theoi.com/Ther/Sphinx.html Sfinga u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng oznaka}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '\|'

2026-03-13T14:53:25Z

Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 14:53
Redak 103:		Redak 103:

	{{WProjekti		{{WProjekti
	~~\|commons=~~		\\|commonshr=
	\|commonshr=
	\\|commonscathr= Sfinga		\\|commonscathr= Sfinga
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonscat(.)\=(.)↵\|' u '\|'

2026-03-13T13:43:25Z

Zamjena teksta - '\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 13:43
Redak 105:		Redak 105:
	\|commons=		\|commons=
	\|commonshr=		\|commonshr=
	~~\|commonscat= Sphinxes~~		\\|commonscathr= Sfinga
	\|commonscathr= Sfinga
	}}		}}
	* [http://www.theoi.com/Ther/Sphinx.html Sfinga u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng oznaka}}		* [http://www.theoi.com/Ther/Sphinx.html Sfinga u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng oznaka}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-23T13:17:22Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Egypt.Giza.Sphinx.01.jpg|mini|200px|Velika sfinga u [[Giza|Gizi]], s [[Kefrenova piramida|Kefrenovom piramidom]]]]

'''Sfinga''' ([[grčki jezik|grč.]] '''{{polytonic|Σφίγξ}}''', ''Sphigx'') [[mitološka bića|biće]] je s [[lav]]ljim tijelom, a [[ovan|ovnovom]], [[sokol]]ovom, [[jastreb]]ovom ili [[čovjek|ljudskom]] glavom; postoji u [[egipatska mitologija|egipatskoj]] i [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]], a javlja se i u [[hinduizam|hinduizmu]].

[[Datoteka:Hatshepsut-CollosalGraniteSphinx02 MetropolitanMuseum.png|mini|[[Hatšepsut]]ina sfinga]]

== [[Etimologija]] ==

Sfingino [[ime]] dolazi od [[grčki jezik|grčke]] [[riječ]]i {{polytonic|Σφιγξ}}, ''Sphigx'', [Sphinx], izvedene od [[glagol]]a {{polytonic|σφιγγω}}, ''sphiggo'', [sphingo] = "zadaviti". Naime, u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] govori se da bi zadavila svakoga tko nije znao rješenje njezine [[zagonetka|zagonetke]].

== Karakteristike ==

Prvo se javlja u [[Egipćani|Egipćana]] u [[Egipat - Stara država|Staroj Državi]], a potom je preuzeta i u [[grčka mitologija|grčku mitologiju]]. [[Stara Grčka|Grci]] su je prikazivali na [[slika]]ma na [[vaza]]ma i [[reljef (umjetnost)|reljefima]] kako stoji, za razliku od ležeće [[Drevni Egipat|egipatske]] s različitim licima ili muškim licem, i to kao krilatog [[lav]]a sa [[žena|ženskom]] glavom ili pak kao ženu s lavljim šapama, pandžama i prsima, a [[zmija|zmijskim]] [[rep]]om i [[orao|orlovim]] krilima.

== Egipatska sfinga ==

[[Drevni Egipat|Egipatske]] su sfinge mitološka stvorenja smatrane čuvarima. Prikazivane su u trima oblicima:

* '''Androsfinga''' - [[lav]]lje tijelo, [[čovjek|ljudska]] glava
* '''Kriosfinga''' - lavlje tijelo, [[ovan|ovnova]] glava
* '''Hijerosfinga''' - lavlje tijelo, [[sokol]]ova ili [[jastreb]]ova glava.

[[Datoteka:Sphynxes.JPG|mini|Avenija [[ovan|ovnoglavih]] sfingi]]

Poznata je [[granit]]na sfinga koja ima glavu [[faraon|kraljice]] [[Hatšepsut]], a danas se čuva u [[Metropolitan Museum of Art|Metropolitanskom muzeju umjetnosti]] u [[New York]]u.

Također je poznata i [[alabaster]]na [[Memfis|memfiska]] sfinga te [[ovan|ovnoglave]] sfinge koje prikazuju [[bog]]a [[Amon]]a u [[Teba (Egipat)|Tebi]], a izvorno ih je bilo oko 900.

=== Velika sfinga u Gizi ===

Najpoznatija je [[Velika sfinga u Gizi]]. Nalazi se u [[Dolina Gize|Dolini Gize]] na [[zapad]]noj obali [[Nil]]a, a okrenuta je prema [[istok]]u, s malenim hramom među šapama. Vjeruje se da njezino lice prestavlja faraona [[Kefren]]a ([[egipatski jezik|egip.]] ''Khafra'') ili njegova sina Djedefrua, tako da bi datum gradnje mogao biti za vrijeme četvrte dinastije (2723. - 2563. pr. Kr.). Natpis na Velikoj sfingi daje tri [[Sunce|Sunčeva]] [[ime]]na: ''Kheperi - Re - Atum''.

== Grčka sfinga ==

[[Datoteka:IngresOdipusAndSphinx.jpg|mini|[[Jean Auguste Dominique Ingres]]: [[Edip]] i Sfinga, [[1808.]]]]

=== Podrijetlo ===
U [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] postojala je samo jedna sfinga, [[demon]] uništenja i nesreće. Prema [[Heziod]]u<ref>[[Heziod]]: ''[[Teogonija]]'' (326.)</ref> bila [[Ehidna|Ehidnina]] i [[Ort]]ova, prema [[Apolodoru]]<ref>[[Apolodor]]: ''[[Biblioteka (Apolodor)|Biblioteka]]''</ref> Ehidnina i [[Tifon]]ova kći, a prema [[Pauzanije|Pauzaniju]]<ref>[[Pauzanije]]: ''[[Opis Grčke]]'' (IX./26.2)</ref> [[Laj]]eva je kći.

[[Hera]] (ljuta na [[Antička Teba (Grčka)|Tebance]] jer nisu kaznili [[Laj]]a koji je oteo [[Hrizip]]a iz [[Pisa|Pise]]), [[Ares]] (zato što je [[Kadmej]] ubio njegova sina [[zmaj]]a<ref>[[Euripid]]: ''[[Feničanke (Euripid)|Feničanke]]''</ref>), [[Dioniz]]<ref>Skolastici: ''O [[Heziod]]u, "[[Teogonija]]"'' (326.)</ref> ili [[Had (bog)|Had]]<ref>[[Euripid]]: ''[[Feničanke (Euripid)|Feničanke]]'' (810.)</ref>, ovisno o izvorima, poslali su Sfingu iz njezine domovine [[Etiopija|Etiopije]]<ref>[[Apolodor]]: ''[[Biblioteka (Apolodor)]]'' (I. c.)</ref> (Grci su se sjećali Sfingina strana porijekla: Etiopija je bio naziv za daleke zemlje, pa se tako to odnosi i na [[Egipat]], gdje je Sfinga bila muško biće, prikaz faraona ili boga Sunca). u [[Teba (Egipat)|Tebu]]. Prema drugim izvorima<ref>Skolastici: ''O [[Euripid]]u, "[[Feničanke (Euripid)|Feničanke]]"'' (45.)</ref> bila je jedna od Kadmejovih kćeri koju su izludjeli i koja je pretvorena u čudovište.

=== [[Edip]] i zagonetka ===

U [[Antička Teba (Grčka)|Tebi]] je, prema [[Sofoklo|Sofoklu]]<ref>[[Sofoklo]]: ''[[Kralj Edip]]'')</ref>, [[Edip]]u zadala jednu od najpoznatijih [[zagonetka|zagonetaka]]:
<blockquote>''"Koje stvorenje ujutro hoda na četiri noge, u podne na dvije, a uvečer na tri?"''</blockquote>

Zadavila bi svakoga tko ne bi znao odgovoriti, a Edip joj je točno odgovorio da je to [[čovjek]] koji u djetinjstvu puže, kad odraste hoda na dvije noge, a u starosti si pomaže štapom. Stoga se Sfinga, napokon pobijeđena, bacila s visoke [[stijena|stijene]] i umrla<ref>[[Apolodor]]: ''[[Biblioteka (Apolodor)|Biblioteka]]'' (3.52-55) [[Diodor Sicilski]]: ''[[Biblioteka povijesti]]'' (IV./64.4)</ref>. Druga inačica govori da se proždrla.

Zagonetku je naučila ili od [[Muze|Muza]]<ref>[[Apolodor]]: ''[[Biblioteka (Apolodor)|Biblioteka]]'' (III./5.8)</ref> ili od [[Laj]]a koji ju je poučio [[Kadmej]]ovim zagonetkama i proročanstvima iz [[Delfi|Delfa]]<ref>[[Pauzanije]]: ''[[Opis Grčke]]'' (IX./26.2)</ref>. Gornja je zagonetka kasno postala stalnim dijelom predaje<ref>Lowell 1981.</ref>, a prema nekim rjeđim izvorima<ref>Pierre 1996:324.</ref>, postojala je i druga zagonetka:

<blockquote>''Dvije su sestre: jedna rađa drugu, a druga prvu.''</blockquote>

Odgovori su "dan" i "noć" (obje su riječi - {{polytonic|ἡμέρα}} i {{polytonic|νύξ}} - ženskoga roda u [[grčki jezik|grčkome jeziku]]).

== Azijske sfinge ==

=== [[Ime]] ===

Sfinga je poznata i u [[mitologija|mitologiji]] južne i jugoistočne [[Azija|Azije]]. Znana je kao ''purushamriga'' ([[sanskrt|skr.]] "ljudska zvijer"), ''purushamirukam'' ([[tamil]]ski "ljudska zvijer"), ''naravirala'' ([[sanskrt|skr.]] "čovjek mačka") u [[Indija|Indiji]] ili kao ''nara-simha'' ([[pali]] "čovjek lav") u [[Šri Lanka|Šri Lanki]], ''manusiha'' ili ''manuthiha'' ([[pali]] "čovjek lav") u [[Mjanma|Mjanmi]] te ''Nora Nair'' ili ''Thepnorasingh'' u [[Tajland]]u.

[[Datoteka:Purushamrigatribhuvanai01.JPG|mini|Indijska sfinga ''Purushamriga'', Tribhuvanai, [[Indija]]]]

=== Tradicija ===

Za razliku od sfinge u [[Egipat|Egiptu]], [[Mezopotamija|Mezopotamiji]] i [[Grčka|Grčkoj]] gdje je zaboravljena, tradicija [[Azija|azijske]] sfinge i dalje je prisutna. Najraniji umjetnički prikazi sfinge s južnoazijskog potkontintenta potječu iz razdoblja [[helenizam|helenističke]] umjetnosti. Sfinge iz [[Mathura|Mathure]], [[Kausambi]]ja i [[Sanchi]]ja, iz [[3. stoljeće pr. Kr.|3. stoljeća pr. Kr.]] do [[1. stoljeće|1. stoljeća]], izgledaju nehelenistički. Tako da je moguće da sfinga nije nastala stranim utjecajem.

=== Vrste ===

[[Datoteka:Purushamrigachidambaram01.JPG|mini|lijevo|''Purushamriga'', [[Chidambaram]], [[Indija]]]]

U južnoj [[Indija|Indiji]] sfinga je znana kao ''purushamriga'' ([[sanskrt]]) ili ''purushamirukam'' ([[tamil]]ski), što znači "ljudska zvijer". Pronađeni su prikazi i skulpture u hramovima gdje služi da bi istjerala zlo. Naime, prema vjerovanju, ona istjeruje [[grijeh]]e iz pobožnika koji ulazr u hram te općenito istjeruje zlo. Tako da je često postavljana na strateškim položajima na ulazu ili u njegovoj blizini. ''Purushamriga'' igra značajnu ulogu u ritualima [[Šiva|Šivinim]] hramovima. U okrugu [[Kanya Kumari]], na najjužnijem dijelu indijskog potkontinenta, tijekom Šivine noći pobožnici trče 75 [[kilometar]]a te posjećuju i štuju Šivu u 12 njegovih hramova. Ova se Šivina utrka (''Shiva ottam'') priređuje kao počast priči iz [[Mahabharata|Mahabharate]], u kojoj se Sfinga utrkivala s junakom Bhimom.

U [[Šri Lanka|Šri Lanki]] sfinga je znana kao ''narasimha'' ili "čovjek lav". Ima [[lav]]lje tijelo i [[čovjek|ljudsku]] glavu. Ne smije je se zamijeniti s [[Narasimha|Narasimhom]], četvrtom [[inkarnacija|inkarnacijom]] [[Mahavišnu|Mahavišnua]], prikazanim s ljudskim tijelom i lavljom glavom, dakle, obrnuto. Sfinga je dio [[budizam|budističke]] tradicije te služi kao čuvar.

U [[Mjanma|Mjanmi]] sfinga je znana kao ''manusiha'' ili ''manuthiha''. Prikazivana je na uglovima [[budizam|budističkih]] hramova, a [[legenda]] govori da su je stvorili budistički redovnici da bi zaštitili novorođeno kraljevsko dijete od [[ogr]]a.

Nora Nair i Thep Norasingh dva su [[ime]]na sfinge u [[Tajland]]u. Prikazane su kao uspravna i hodajuća bića, s donjim dijelom tijela [[lav]]a ili [[jelen]]a, a gornjim [[čovjek|ljudskim]]. Često se nalaze u [[muškarac|muško]]-[[žena|ženskim]] parovima. Služe kao zaštitnici.

== Maniristička i simbolistička sfinga ==

=== [[Manirizam]] ===

Novooživljena [[maniziram|maniristička]] sfinga iz [[16. stoljeće|16. stoljeća]] često se smatra [[Francuska|francuskom]] sfingom. Glava joj je podignuta i ima poprsje lijepe mlade [[žena|žene]], a često nosi nakit. Tijelo joj je pak u obliku ležećeg [[lav]]a.

[[Datoteka:Fernand Khnopff 002.jpg|mini|450px|[[Fernand Khnopff]]: Sfinga, [[simbolizam|simbolistička]] inačica, [[1896.]], [[Bruxelles]]]]

Takve su sfinge prikazivane kad su [[groteska|groteskne]] dekoracije [[Neron]]ove Zlatne kuće (''Domus Aurea'') bile u središtu pozornosti u kasnijim godinama [[15. stoljeće|15. stoljeća]] u [[Rim]]u. Potom je postala sastavnim dijelom [[arabeska|arabesknog]] dizajna koji se proširio [[Europa|Europom]] u [[gravura]]ma tijekom [[16. stoljeće|16.]] i [[17. stoljeće|17. stoljeća]]. Prvi se put pojavljuje u francuskoj umjetnosti škole Fontainebleau dvadesetih i tridesetih godina 15. stoljeća, a posljednji su prikazi u kasnom [[barok]]nom stilu [[Régence]] perioda ([[1715.]] – [[1723.]]).

=== [[Simbolizam]] ===

Sfinge su bile pretmurne za razdoblje [[rokoko]]a te su polako nestajale iz [[Europa|europskog]] dizajna, sve dok nisu opet oživljene u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] u [[romantizam|romantizmu]] i [[simbolizam|simbolizmu]]. Najčešće su aludirale na [[Stara Grčka|grčku]] sfingu, a rjeđe na [[Drevni Egipat|egipatsku]].

== Literatura ==

{{izvori}}

* Edmunds, Lowell (1981): ''The Sphinx in the Oedipus Legend''. Königstein im Taunus: Hain.
* Deekshitar, Raja (2004): ''Discovering the Anthropomorphic Lion in Indian Art''. A Magazine of the Arts 55/4: 34-41.
* Demisch, Heinz (1977): ''Die Sphinx. Geschichte ihrer Darstellung von den Anfangen bis zur Gegenwart'' Stuttgart: Urachhaus.
* Grimal, Pierre (1996): ''The Dictionary of Classical Mythology''. Oxford: Blackwell Publishing.

== Vanjske poveznice ==

{{WProjekti
|commons=
|commonshr=
|commonscat= Sphinxes
|commonscathr= Sfinga
}}
* [http://www.theoi.com/Ther/Sphinx.html Sfinga u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng oznaka}}
* [http://www.maicar.com/GML/Sphinx.html Sfinga u grčkoj mitologiji] {{eng oznaka}}
* [http://www.users.globalnet.co.uk/~loxias/sphinx.htm/ Edip i sfinga] {{eng oznaka}}

{{Egipatska božanstva}}
[[Kategorija:Grčka mitološka stvorenja]]
[[Kategorija:Egipatska mitologija]]



[[nl:Sfinx]]

Sfinga - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*)↵\|commons(.*)\=(.*)↵}}↵' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|commons(.)\=(.)↵}}↵' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonshr(.)\=(.)↵\|' u '\|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '\|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonscat(.)\=(.)↵\|' u '\|'