Sestrunj - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Portal Hrvatska}}' u ''

2026-01-14T00:23:16Z

Zamjena teksta - '{{Portal Hrvatska}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 14. siječanj 2026. u 00:23
Redak 168:		Redak 168:
	{{Infookvir naseljeni otoci u Hrvatskoj}}		{{Infookvir naseljeni otoci u Hrvatskoj}}
	{{Preko}}		{{Preko}}
	~~{{Portal Hrvatska}}~~

	[[Kategorija:Sjevernodalmatinski otoci]]		[[Kategorija:Sjevernodalmatinski otoci]]

Suradnik10 u (test) 03:10, 13. rujan 2025.

2025-09-13T03:10:29Z

←Starija inačica		Inačica od 13. rujan 2025. u 03:10
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Sestrunj'''-->~~{{ Infookvir otok \|		{{ Infookvir otok \|
	\|Ime = Sestrunj		\|Ime = Sestrunj
	\|zemljovid = [[Datoteka:Croatia_-_Sestrunj.PNG\|250px\|]]		\|zemljovid = [[Datoteka:Croatia_-_Sestrunj.PNG\|250px\|]]
Redak 19:		Redak 19:
	Neposredno je okružen „kanalima“ i to [[Sestrunjski kanal\|Sestrunjskim]] na jugoistoku, [[Rivanjski kanal\|Rivanjskim]] sa sjeverozapada i [[Srednji kanal\|Srednjim]] s juga. Kako je središnje položen i visinom istaknut, s njega se pruža izvanredan pogled na dio zadarskog priobalja i otočja.		Neposredno je okružen „kanalima“ i to [[Sestrunjski kanal\|Sestrunjskim]] na jugoistoku, [[Rivanjski kanal\|Rivanjskim]] sa sjeverozapada i [[Srednji kanal\|Srednjim]] s juga. Kako je središnje položen i visinom istaknut, s njega se pruža izvanredan pogled na dio zadarskog priobalja i otočja.

	Od Zadra je udaljen 15 km zračne linije, a udaljenost između [[Zadar\|Zadra]] i luke Kavlin na južnom dijelu otoka je 12 milja.		Od Zadra je udaljen 15 km zračne linije, a udaljenost između [[Zadar\|Zadra]] i luke [[Kavlin]] na južnom dijelu otoka je 12 milja.

	Dosadašnji pokušaji da ga se svrsta u neku od skupina otoka zadarskog ~~arhipelaga~~, najčešće su završavali izdvajanjem tzv. sestrunjske otočne skupine kojoj se priključuju Rivanj i Žverinac sa pripadajućim otocima.		Dosadašnji pokušaji da ga se svrsta u neku od skupina otoka zadarskog otočja, najčešće su završavali izdvajanjem tzv. ''sestrunjske otočne skupine'' kojoj se priključuju [[Rivanj]] i [[Žverinac]] s pripadajućim otocima.
	Otok spada u male otoke ~~naše~~ obale, te sa površinom od 15,12 km² tek je deseti u zadarskom ~~arhipelagu~~ i trideseti u RH.		Otok spada u male otoke hrvatske obale, te s površinom od 15,12 km² tek je deseti u zadarskom otočju i trideseti u RH.

	Za život stanovnika od presudne je važnosti njegov položaj i veličina. Relativno slaba povezanost sa Zadrom, što se u zadnje vrijeme nastoji popraviti, te slaba povezanost s drugim mjestima na obližnjim otocima, uvjetuju da Sestrunj ima malo značenje među otocima.		Za život stanovnika od presudne je važnosti njegov položaj i veličina. Relativno slaba povezanost sa Zadrom, što se u zadnje vrijeme nastoji popraviti, te slaba povezanost s drugim mjestima na obližnjim otocima, uvjetuju da Sestrunj ima malo značenje među otocima.
	Iako to nije nikad bilo ekstremno istaknuto, u ~~periodima~~ povijesno-~~geografskog~~ razvoja, Sestrunj razvija aktivnosti koje se nadopunjuju s aktivnostima susjednih otoka i pruža mu kontinuitet naseljenosti i zadržavanje stanovništva od pretpovijesti do danas.		Iako to nije nikad bilo ekstremno istaknuto, u razdobljima povijesno-zemljopisnog razvoja, Sestrunj razvija aktivnosti koje se nadopunjuju s aktivnostima susjednih otoka i pruža mu kontinuitet naseljenosti i zadržavanje stanovništva od pretpovijesti do danas.

			== Povijest ==

			Na Sestrunju se 1943. dogodio zločin koji je bio motivom za dramu [[Slavko Govorčin\|Slavka Govorčina]] ''Mariju''. Počinile su ga antikomunističke bande pod talijanskim zapovjedništvom [[MVAC]] (Bande V.A.C.). Uhoda je dojavila Talijanima da je izvjesni Marin glavni pomagač partizana, ali mu nije zapamtio prezime. Talijani su našli trojicu imenjaka i da ne bi pogriješili, dali su strijeljati svu trojicu. Govorčin je dramu napisao na sestrunjskoj čakavici. Drama nije dočekala uprizorenje u kazalištu, dijelom zbog opstrukcije i zavisti vojnih vlasti prema svom pripadniku Govorčinu.<ref name=mirovini>PSD. Razgovarao Mišel Kalajžić: [https://zadarski.slobodnadalmacija.hr/zadar/4-kantuna/pjesnik-slavko-govorcin-u-mirovini-je-vec-60-godina-primam-penziju-od-1956-ali-ne-mogu-se-pomiriti-da-netko-danas-ima-26-iljada-kuna-zato-smo-i-propali-435068 '' PJESNIK SLAVKO GOVORČIN U MIROVINI JE VEĆ 60 GODINA "Primam penziju od 1956., ali ne mogu se pomiriti da netko danas ima 26 iljada kuna! Zato smo i propali"'']. Zadarski. 14. veljače 2015. Prisutpljeno 13. rujna 2025.</ref>

	== Stanovništvo ==		== Stanovništvo ==

Suradnik10: Zamjena teksta - 'class="prettytable"' u 'class="wikitable"'

2025-06-09T01:45:14Z

Zamjena teksta - 'class="prettytable"' u 'class="wikitable"'

←Starija inačica		Inačica od 9. lipanj 2025. u 01:45
Redak 29:		Redak 29:
	== Stanovništvo ==		== Stanovništvo ==

	{\| align="left" class="~~prettytable~~"		{\| align="left" class="wikitable"
	\| Natalitet		\| Natalitet
	\| 27		\| 27
Redak 92:		Redak 92:
	Godine 1971. popisom je ustanovljeno svega 18 poljoprivrednika (5,1 %) što je u odnosu na druge izvore prihoda (npr. rad u inozemstvu) bilo zanemarujuće, mada se obrada maslina, loza i povrće vodila kao usputna djelatnost za „krpanje kraja s krajem“.		Godine 1971. popisom je ustanovljeno svega 18 poljoprivrednika (5,1 %) što je u odnosu na druge izvore prihoda (npr. rad u inozemstvu) bilo zanemarujuće, mada se obrada maslina, loza i povrće vodila kao usputna djelatnost za „krpanje kraja s krajem“.

	{\| align="center" class="~~prettytable~~"		{\| align="center" class="wikitable"
	\|-		\|-
	!		!

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-29T23:58:02Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 29. studeni 2021. u 23:58
Redak 157:		Redak 157:
	* [http://www.sestrunj.tk www.sestrunj.tk]		* [http://www.sestrunj.tk www.sestrunj.tk]
	* [http://www.sestrunj.com www.sestrunj.com]		* [http://www.sestrunj.com www.sestrunj.com]
	~~{{Commonscat\|Sestrunj}}~~
	== Izvori ==		== Izvori ==
	{{izvori}}		{{izvori}}

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-12T06:06:23Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 12. studeni 2021. u 06:06
Redak 162:		Redak 162:

	{{Mrva-otok}}		{{Mrva-otok}}
	{{~~Naseljeni~~ otoci u Hrvatskoj}}		{{Infookvir naseljeni otoci u Hrvatskoj}}
	{{Preko}}		{{Preko}}
	{{Portal Hrvatska}}		{{Portal Hrvatska}}

	[[Kategorija:Sjevernodalmatinski otoci]]		[[Kategorija:Sjevernodalmatinski otoci]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-09T07:20:01Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{ Infookvir otok |
|Ime = Sestrunj
|zemljovid = [[Datoteka:Croatia_-_Sestrunj.PNG|250px|]]
|smještaj = Jadransko more
|otočje =
|koordinate = 14° 56´ 43˝ - 15° 02´ 23˝ i. z. d. ; 44° 07´ 31˝ - 44° 12´ 14˝ sj. z. š..
|država = Hrvatska
|gl.naselje = Sestrunj
|površina = 15,12<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic">[http://hrcak.srce.hr/file/14783/ Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): ''Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000'', Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.]</ref>
|obalna crta = 29,345<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic"/>
|stanovništvo = 48
|slika = [[Datoteka:Sestrunj.JPG|250px]]
}}
[[Datoteka:Sestrunj satelite.gif|mini|desno|250px|desno|Sestrunj, satelitska snimka]]

'''Sestrunj''' je otok u [[Jadransko more|Jadranskom moru]], na [[Hrvatska|hrvatskom]] dijelu Jadrana.

Otok Sestrunj spada među manje otoke zadarskog otočja.
Neposredno je okružen „kanalima“ i to [[Sestrunjski kanal|Sestrunjskim]] na jugoistoku, [[Rivanjski kanal|Rivanjskim]] sa sjeverozapada i [[Srednji kanal|Srednjim]] s juga. Kako je središnje položen i visinom istaknut, s njega se pruža izvanredan pogled na dio zadarskog priobalja i otočja.

Od Zadra je udaljen 15 km zračne linije, a udaljenost između [[Zadar|Zadra]] i luke Kavlin na južnom dijelu otoka je 12 milja.

Dosadašnji pokušaji da ga se svrsta u neku od skupina otoka zadarskog arhipelaga, najčešće su završavali izdvajanjem tzv. sestrunjske otočne skupine kojoj se priključuju Rivanj i Žverinac sa pripadajućim otocima.
Otok spada u male otoke naše obale, te sa površinom od 15,12 km² tek je deseti u zadarskom arhipelagu i trideseti u RH.

Za život stanovnika od presudne je važnosti njegov položaj i veličina. Relativno slaba povezanost sa Zadrom, što se u zadnje vrijeme nastoji popraviti, te slaba povezanost s drugim mjestima na obližnjim otocima, uvjetuju da Sestrunj ima malo značenje među otocima.
Iako to nije nikad bilo ekstremno istaknuto, u periodima povijesno-geografskog razvoja, Sestrunj razvija aktivnosti koje se nadopunjuju s aktivnostima susjednih otoka i pruža mu kontinuitet naseljenosti i zadržavanje stanovništva od pretpovijesti do danas.

== Stanovništvo ==

{| align="left" class="prettytable"
| Natalitet
| 27
|-
| n (%)
| 4,2
|-
| Mortalitet
| 79
|-
| m (%)
| 12,3
|-
| Prirodni pad
| - 52
|-
| p (%)
| - 8,1
|}

[[Datoteka:Sestrunj_graf_1.JPG|desno|mini|250px]]

S obzirom na malu površinu i na skućene mogućnosti agrarne valorizacije, Sestrunj je oduvijek bio jedan od populacijsko najmanjih naselja na zadarskim otocima. Kako je s otokom Rivnjom predstavljao jedinstvenu crkvenu župu, često se u povijesnim podacima tretiraju i kao jedinstveno naselje.

Drugi svjetski rat na otoku je uvjetovao značajan pad stanovnika, a smatra se da je otok prije toga dosegnuo svoj populacijski maksimum. Svi sljedeći popisi utvrdili su pad stanovnika, osim popisa [[1971.]] godine.

Sestrunj potvrđuje znanstvenu činjenicu da se društveno-ekonomske prilike manjih otoka više odražavaju na stanovništvo nego na velikim otocima, što dovodi do znatnijih demografskih oscilacija i populacijskih stresova.

Izrazito visoke stope smanjenja stanovništva na otoku iza 1948. godine u neposrednoj su vezi s negativnim prirodnim priraštajem i mehaničkim kretanjem stanovnika na otoku.

Znatno izraženija stopa mortaliteta od stope nataliteta rezultira negativnom stopom prirodnog kretanja.

Koliko su god one posljedica izrazito loše dobne strukture, a s time u vezi i smanjenog vitaliteta i fertiliteta pučanstva, toliko se ujedno pojavljuju i kao uzrok atrofiranja dobne strukture.

Također je i emigracija, kao posljedica i kao uzrok mijenjanja demografskih struktura otoka lako uočljiva i izrazito negativnog migracijskog salda u promatranom periodu.

Kao i na susjednim otocima zadarskog arhipelaga, ovakvo stanje ukazuje na stanovništvo koje se našlo u nezaustavljivom procesu prirodnog odumiranja i u kojem nema više vlastite prirodne snage za opstanak.

=== Dobno-spolna struktura ===

[[Datoteka:DSPsestrunj81.JPG|mini|lijevo|Piramida dobnog i spolnog sastava stanovništva otoka Sestrunja 1981. godine]]
[[Datoteka:DSPsestrunj01.JPG|mini|lijevo|Piramida dobnog i spolnog sastava stanovništva otoka Sestrunja 2001. godine]]

Struktura prema dobi govori o poražavajućoj demografskoj situaciji na otoku. Brojčano su opale sve dobne skupine, ponajviše mlada i zrela.

Mlado stanovništvo na otoku 1981. godine predstavlja svega 9,4 % stanovništva, što je ispod svakog minimuma, zrelo 31,3 % što je izrazito malo, a staro sa udjelom od čak 59,3 % najočitije predstavlja ostarjelu, nereproducirajuću demografsku masu.

Pojava da uopće nema muške djece do 10 godina starosti, da nedostaje ženska populacija između 20 i 40 godina i da, brojčano slabije, hipertrofiraju dobne skupine iznad 65 godina, govore da je vitalitet stanovništva drastično smanjen, fertilitet praktično ne postoji, a mortalitet, uz iseljavanje postaje glavni i najutjecajniji činilac promjene stanovnika.

Na dobno spolnoj piramidi iz 1981.godine uočljiva je još nekakva raspodjela muško – ženskih omjera i relativna raspodjela stanovništva karakteristična za etapu laganog odumiranja stanovnika na otoku. Na otoku je bilo 46 muškaraca ili 47,9 % ukupnog stanovništva i 50 žena ili 52,1 % ukupnog stanovništva popisanog te godine.

Na popisu 2001. godine dobno spolna piramida pokazuje drastičnu promjenu u izgledu same piramide. Prvih 40 godina kod žena nema mlađeg stanovništva, a kod muškaraca je postotak vrlo mali pretežno radi poticaja koji pokušavaju mlade zadržat ili vratit na otoke.

Osim tog iz slike se može ustanovit da je prevladalo staro stanovništvo i da nema sumnje da stanovništvo odumire. Popisano je 28 muškaraca (58,33 %) i 20 žena (41.67 %), tj. 48 stanovnika na cijelom otoku. Rezultat ovih brojeva je da se stanovništvu na otoku u 20 godina smanjilo za cca. 50 %.

=== Ekonomska struktura ===

Otok obilježavaju tijekom 20. stoljeća veoma nagle i gotovo predvidive izmjene u ekonomskoj strukturi stanovništva. Od prostora čije je pučanstvo sve do početka 20-tog stoljeća bilo usmjereno najvećim dijelom na rad u poljoprivredi, Sestrunj se transformirao u otok sa relativno malo aktivnog stanovništva.

Poljoprivredno stanovništvo sačinjavalo ja glavninu stanovništva otoka sve do iza II svjetskog rata. Još je 1953.g. na otoku bilo 52,2 % ili 196 stanovnika vezano za poljoprivredu. Već od 1961.g. broj naglo pada na 68 što je bilo samo 21,1 % ukupnog stanovništva.

Godine 1971. popisom je ustanovljeno svega 18 poljoprivrednika (5,1 %) što je u odnosu na druge izvore prihoda (npr. rad u inozemstvu) bilo zanemarujuće, mada se obrada maslina, loza i povrće vodila kao usputna djelatnost za „krpanje kraja s krajem“.

{| align="center" class="prettytable"
|-
!
! colspan ="2" | 1953.
! colspan ="2" | 1961.
! colspan ="2" | 1971.
! colspan ="2" | 1981.
! colspan ="2" | 2001.
|-
! style="text-align:Center;" | Djelatnost
| uk. || % || uk. || % || uk. || % || uk. || % || uk. || %
|-
! style="text-align:Center;" | Poljoprivreda i ribarstvo
| 100 || 67,6 || 25 || 30,9 || 2 || 2,1 || 5 || 26,3 || 4 || 40,0
|-
! style="text-align:Center;" | Industrija i građevinarstvo
| 2 || 1,4 || 0 || 0,0 || 0 || 0,0 || 0 || 0,0 || 0 || 0,0
|-
! style="text-align:Center;" | Promet
| 27 || 18,2 || 47 || 58,0 || 12 || 12,2 || 1 || 5,2 || 0 || 0,0
|-
! style="text-align:Center;" | Trgovina i ugostiteljstvo
| 2 || 1,4 || 2 || 2,5 || 15 || 15,3 || 0 || 0,0 || 3 || 30,0
|-
! style="text-align:Center;" | Zanatstvo
| 3 || 2 || 0 || 0,0 || 1 || 1,0 || 0 || 0,0 || 0 || 0,0
|-
! style="text-align:Center;" | Kultura, prosvjeta, upravljanje
| 3 || 2 || 2 || 2,5 || 2 || 2,0 || 0 || 0,0 || 0 || 0,0
|-
! style="text-align:Center;" | Ostalo
| 0 || 0 || 3 || 3,7 || 1 || 1,0 || 6 || 31,6 || 2 || 20,0
|-
! style="text-align:Center;" | Van djelatnosti ili nepoznato
| 11 || 7,4 || 2 || 2,4 || 3 || 3,1 || 1 || 5,3 || 0 || 0,0
|-
! style="text-align:Center;" | Na pri. radu u inozemstvu
| 0 || 0 || 0 || 0,0 || 62 || 63,3 || 6 || 31,6 || 1 || 10,0
|-
! style="text-align:Center;" | Ukupno
| 148 || 100 || 81 || 100,0 || 98 || 100,0 || 19 || 100,0 || 10 || 100,0
|-
! style="text-align:Center;" | Udio u ukupnom stan.
| || 39,7 || || 25,2 || || 27,7 || || 20,0 || || 20,8
|}

Godine 1981. broj aktivnog stanovništva naglo pada što je posljedica izrazite emigracije i traženja posla u Zadru. Većina se obitelji premješta u Zadar i tamo gradi novi život, a na otoku ostaje samo staro stanovništvo i nešto aktivnog stanovništva u srednjim dobnim skupinama.

2001.godine stopa aktivnog stanovništva je ista, međutim na otoku je upola manje stanovnika i više nema izražene ijedne gospodarske aktivnosti. Broj aktivnog stanovništva je 10 jer se poticajima pokušava vratit i zadržat mlade na otoku te se iz priloženog vidi da se potakao opet razvoj trgovine i ugostiteljstva.

Demografsku sliku Sestrunja koju je probudilo novorođeno dijete dokumentirala je [[Ljiljana Bunjevac Filipović]] u dokumentarnom filmu '''Ima jedan otok...'' (2008.), čija je scenaristica i redateljica.<ref name="mojtv">[http://mojtv.hr/film/39603/ima-jedan-otok.aspx MojTV] ''Ima jedan otok...'' (pristupljeno 9. listopada 2016.)</ref>

== Literatura ==

* Fatović, Ive; Agrarno stanovništvo otoka Sestrunja, Sveučilište u Zadru, Odjel za geografiju, Zadar, 2005.
* Magaš, D. , Filipi, A. R.; Otok Sestrunj u zadarskom arhipelagu, Zadar, 1983.
* Elaborat za izradu N.E. Vir; Općinski zavod za društveno planiranje i statistiku Zadar, interni popis 1977.godine, Zadar, 1977.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.dzs.hr '''Državni zavod za statistiku - CROSTAT''']
* [http://www.sestrunj.tk www.sestrunj.tk]
* [http://www.sestrunj.com www.sestrunj.com]
{{Commonscat|Sestrunj}}
== Izvori ==
{{izvori}}

{{Mrva-otok}}
{{Naseljeni otoci u Hrvatskoj}}
{{Preko}}
{{Portal Hrvatska}}

[[Kategorija:Sjevernodalmatinski otoci]]