Senta - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{sr icon}}' u '{{srp oznaka}}'

2025-06-02T03:18:29Z

Zamjena teksta - '{{sr icon}}' u '{{srp oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 2. lipanj 2025. u 03:18
Redak 6:		Redak 6:

	== Povijest ==		== Povijest ==
	Senta je izrasla oko samostana. Prvi put se spominje [[1216.]] godine i razvija zahvaljujući pogodnom geografskom položaju, na važnom prijelazu preko rijeke Tise. Od 14. stoljeća posjed je budimskog nadbiskupa. Godine 1506. postala je slobodni kraljevski grad. U ratu između [[Austrija\|Austrije]] i [[Osmansko Carstvo\|Turske]], jedna od najvećih pobjeda Austrije bila je [[bitka kod Sente]] [[11. rujna]] [[1697.]] godine ("''Kod Sente je spašen Beč''"). Nakon što su se [[Srbi]] graničari iz Potisko-pomoriške granice [[1742.]] godine većinom iselili u [[Rusija\|Rusiju]] u XVIII. i XIX. stoljeću Sentu su naselili Mađari, Slovaci, Nijemci i Židovi. Veleposjednik iz obitelji [[Latinović]]a je u 18. stoljeću naselio skupinu [[Zaporoški kozaci\|Zaporoških kozaka]]<ref>{{~~sr icon~~}} [http://www.sluzba.vojvodina.gov.rs/SEKRETARIJATI-V/MANJINE/manjine-koliko-se-poznajemo/web-tekst/Brosura-ceo-tekst.htm AP Vojvodina] Koliko se poznajemo? </ref>. Između dva svjetska rata i poslije 1945. Sentu su naselili Srbi, [[Crnogorci]] i drugi narodi. Senćansko pristanište, udaljeno 124 km od ušća Tise u [[Dunav]], bilo je jedno od najvažnijih u prostoru dvorječja. Godine [[1769.]] Senta je izgorjela u velikom [[požar]]u.		Senta je izrasla oko samostana. Prvi put se spominje [[1216.]] godine i razvija zahvaljujući pogodnom geografskom položaju, na važnom prijelazu preko rijeke Tise. Od 14. stoljeća posjed je budimskog nadbiskupa. Godine 1506. postala je slobodni kraljevski grad. U ratu između [[Austrija\|Austrije]] i [[Osmansko Carstvo\|Turske]], jedna od najvećih pobjeda Austrije bila je [[bitka kod Sente]] [[11. rujna]] [[1697.]] godine ("''Kod Sente je spašen Beč''"). Nakon što su se [[Srbi]] graničari iz Potisko-pomoriške granice [[1742.]] godine većinom iselili u [[Rusija\|Rusiju]] u XVIII. i XIX. stoljeću Sentu su naselili Mađari, Slovaci, Nijemci i Židovi. Veleposjednik iz obitelji [[Latinović]]a je u 18. stoljeću naselio skupinu [[Zaporoški kozaci\|Zaporoških kozaka]]<ref>{{srp oznaka}} [http://www.sluzba.vojvodina.gov.rs/SEKRETARIJATI-V/MANJINE/manjine-koliko-se-poznajemo/web-tekst/Brosura-ceo-tekst.htm AP Vojvodina] Koliko se poznajemo? </ref>. Između dva svjetska rata i poslije 1945. Sentu su naselili Srbi, [[Crnogorci]] i drugi narodi. Senćansko pristanište, udaljeno 124 km od ušća Tise u [[Dunav]], bilo je jedno od najvažnijih u prostoru dvorječja. Godine [[1769.]] Senta je izgorjela u velikom [[požar]]u.

	30. rujna 2014. hrvatska tvrtka komunalne opreme [[RASCO]] iz Kalinovca, jedan je od vodećih europskih proizvođača komunalne opreme, otvorila je tvornicu u Senti. Novi pogon svečano je pustio u rad premijer Srbije Aleksandar Vučić, a otvaranju su nazočili vlasnici tvrtke Frane Franičević i Darko Paviša. <ref>[https://mvep.gov.hr/print.aspx?id=226598&url=print ''Gospodarska diplomacija — U Senti svečano otvoren proizvodni pogon hrvatske tvrtke Rasco d.o.o. '']. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH. 7. listopada 2014. Pristupljeno 16. prosinca 2023.</ref>		30. rujna 2014. hrvatska tvrtka komunalne opreme [[RASCO]] iz Kalinovca, jedan je od vodećih europskih proizvođača komunalne opreme, otvorila je tvornicu u Senti. Novi pogon svečano je pustio u rad premijer Srbije Aleksandar Vučić, a otvaranju su nazočili vlasnici tvrtke Frane Franičević i Darko Paviša. <ref>[https://mvep.gov.hr/print.aspx?id=226598&url=print ''Gospodarska diplomacija — U Senti svečano otvoren proizvodni pogon hrvatske tvrtke Rasco d.o.o. '']. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH. 7. listopada 2014. Pristupljeno 16. prosinca 2023.</ref>

Suradnik10 u (test) 22:45, 16. prosinac 2023.

2023-12-16T22:45:13Z

←Starija inačica		Inačica od 16. prosinac 2023. u 22:45
Redak 8:		Redak 8:
	Senta je izrasla oko samostana. Prvi put se spominje [[1216.]] godine i razvija zahvaljujući pogodnom geografskom položaju, na važnom prijelazu preko rijeke Tise. Od 14. stoljeća posjed je budimskog nadbiskupa. Godine 1506. postala je slobodni kraljevski grad. U ratu između [[Austrija\|Austrije]] i [[Osmansko Carstvo\|Turske]], jedna od najvećih pobjeda Austrije bila je [[bitka kod Sente]] [[11. rujna]] [[1697.]] godine ("''Kod Sente je spašen Beč''"). Nakon što su se [[Srbi]] graničari iz Potisko-pomoriške granice [[1742.]] godine većinom iselili u [[Rusija\|Rusiju]] u XVIII. i XIX. stoljeću Sentu su naselili Mađari, Slovaci, Nijemci i Židovi. Veleposjednik iz obitelji [[Latinović]]a je u 18. stoljeću naselio skupinu [[Zaporoški kozaci\|Zaporoških kozaka]]<ref>{{sr icon}} [http://www.sluzba.vojvodina.gov.rs/SEKRETARIJATI-V/MANJINE/manjine-koliko-se-poznajemo/web-tekst/Brosura-ceo-tekst.htm AP Vojvodina] Koliko se poznajemo? </ref>. Između dva svjetska rata i poslije 1945. Sentu su naselili Srbi, [[Crnogorci]] i drugi narodi. Senćansko pristanište, udaljeno 124 km od ušća Tise u [[Dunav]], bilo je jedno od najvažnijih u prostoru dvorječja. Godine [[1769.]] Senta je izgorjela u velikom [[požar]]u.		Senta je izrasla oko samostana. Prvi put se spominje [[1216.]] godine i razvija zahvaljujući pogodnom geografskom položaju, na važnom prijelazu preko rijeke Tise. Od 14. stoljeća posjed je budimskog nadbiskupa. Godine 1506. postala je slobodni kraljevski grad. U ratu između [[Austrija\|Austrije]] i [[Osmansko Carstvo\|Turske]], jedna od najvećih pobjeda Austrije bila je [[bitka kod Sente]] [[11. rujna]] [[1697.]] godine ("''Kod Sente je spašen Beč''"). Nakon što su se [[Srbi]] graničari iz Potisko-pomoriške granice [[1742.]] godine većinom iselili u [[Rusija\|Rusiju]] u XVIII. i XIX. stoljeću Sentu su naselili Mađari, Slovaci, Nijemci i Židovi. Veleposjednik iz obitelji [[Latinović]]a je u 18. stoljeću naselio skupinu [[Zaporoški kozaci\|Zaporoških kozaka]]<ref>{{sr icon}} [http://www.sluzba.vojvodina.gov.rs/SEKRETARIJATI-V/MANJINE/manjine-koliko-se-poznajemo/web-tekst/Brosura-ceo-tekst.htm AP Vojvodina] Koliko se poznajemo? </ref>. Između dva svjetska rata i poslije 1945. Sentu su naselili Srbi, [[Crnogorci]] i drugi narodi. Senćansko pristanište, udaljeno 124 km od ušća Tise u [[Dunav]], bilo je jedno od najvažnijih u prostoru dvorječja. Godine [[1769.]] Senta je izgorjela u velikom [[požar]]u.

	30. rujna 2014. hrvatska tvrtka komunalne opreme [[RASCO]] iz Kalinovca, jedan je od vodećih europskih proizvođača komunalne opreme, otvorila je tvornicu u Senti. Novi pogon svečano je pustio u rad premijer Srbije Aleksandar Vučić, a otvaranju su nazočili vlasnici tvrtke Frane Franičević i Darko ~~Pavičić~~. <ref>[https://mvep.gov.hr/print.aspx?id=226598&url=print ''Gospodarska diplomacija — U Senti svečano otvoren proizvodni pogon hrvatske tvrtke Rasco d.o.o. '']. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH. 7. listopada 2014. Pristupljeno 16. prosinca 2023.</ref>		30. rujna 2014. hrvatska tvrtka komunalne opreme [[RASCO]] iz Kalinovca, jedan je od vodećih europskih proizvođača komunalne opreme, otvorila je tvornicu u Senti. Novi pogon svečano je pustio u rad premijer Srbije Aleksandar Vučić, a otvaranju su nazočili vlasnici tvrtke Frane Franičević i Darko Paviša. <ref>[https://mvep.gov.hr/print.aspx?id=226598&url=print ''Gospodarska diplomacija — U Senti svečano otvoren proizvodni pogon hrvatske tvrtke Rasco d.o.o. '']. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH. 7. listopada 2014. Pristupljeno 16. prosinca 2023.</ref>

	== Stanovnici ==		== Stanovnici ==

Suradnik10: /* Povijest */

2023-12-16T22:36:01Z

Povijest

←Starija inačica		Inačica od 16. prosinac 2023. u 22:36
Redak 7:		Redak 7:
	== Povijest ==		== Povijest ==
	Senta je izrasla oko samostana. Prvi put se spominje [[1216.]] godine i razvija zahvaljujući pogodnom geografskom položaju, na važnom prijelazu preko rijeke Tise. Od 14. stoljeća posjed je budimskog nadbiskupa. Godine 1506. postala je slobodni kraljevski grad. U ratu između [[Austrija\|Austrije]] i [[Osmansko Carstvo\|Turske]], jedna od najvećih pobjeda Austrije bila je [[bitka kod Sente]] [[11. rujna]] [[1697.]] godine ("''Kod Sente je spašen Beč''"). Nakon što su se [[Srbi]] graničari iz Potisko-pomoriške granice [[1742.]] godine većinom iselili u [[Rusija\|Rusiju]] u XVIII. i XIX. stoljeću Sentu su naselili Mađari, Slovaci, Nijemci i Židovi. Veleposjednik iz obitelji [[Latinović]]a je u 18. stoljeću naselio skupinu [[Zaporoški kozaci\|Zaporoških kozaka]]<ref>{{sr icon}} [http://www.sluzba.vojvodina.gov.rs/SEKRETARIJATI-V/MANJINE/manjine-koliko-se-poznajemo/web-tekst/Brosura-ceo-tekst.htm AP Vojvodina] Koliko se poznajemo? </ref>. Između dva svjetska rata i poslije 1945. Sentu su naselili Srbi, [[Crnogorci]] i drugi narodi. Senćansko pristanište, udaljeno 124 km od ušća Tise u [[Dunav]], bilo je jedno od najvažnijih u prostoru dvorječja. Godine [[1769.]] Senta je izgorjela u velikom [[požar]]u.		Senta je izrasla oko samostana. Prvi put se spominje [[1216.]] godine i razvija zahvaljujući pogodnom geografskom položaju, na važnom prijelazu preko rijeke Tise. Od 14. stoljeća posjed je budimskog nadbiskupa. Godine 1506. postala je slobodni kraljevski grad. U ratu između [[Austrija\|Austrije]] i [[Osmansko Carstvo\|Turske]], jedna od najvećih pobjeda Austrije bila je [[bitka kod Sente]] [[11. rujna]] [[1697.]] godine ("''Kod Sente je spašen Beč''"). Nakon što su se [[Srbi]] graničari iz Potisko-pomoriške granice [[1742.]] godine većinom iselili u [[Rusija\|Rusiju]] u XVIII. i XIX. stoljeću Sentu su naselili Mađari, Slovaci, Nijemci i Židovi. Veleposjednik iz obitelji [[Latinović]]a je u 18. stoljeću naselio skupinu [[Zaporoški kozaci\|Zaporoških kozaka]]<ref>{{sr icon}} [http://www.sluzba.vojvodina.gov.rs/SEKRETARIJATI-V/MANJINE/manjine-koliko-se-poznajemo/web-tekst/Brosura-ceo-tekst.htm AP Vojvodina] Koliko se poznajemo? </ref>. Između dva svjetska rata i poslije 1945. Sentu su naselili Srbi, [[Crnogorci]] i drugi narodi. Senćansko pristanište, udaljeno 124 km od ušća Tise u [[Dunav]], bilo je jedno od najvažnijih u prostoru dvorječja. Godine [[1769.]] Senta je izgorjela u velikom [[požar]]u.

			30. rujna 2014. hrvatska tvrtka komunalne opreme [[RASCO]] iz Kalinovca, jedan je od vodećih europskih proizvođača komunalne opreme, otvorila je tvornicu u Senti. Novi pogon svečano je pustio u rad premijer Srbije Aleksandar Vučić, a otvaranju su nazočili vlasnici tvrtke Frane Franičević i Darko Pavičić. <ref>[https://mvep.gov.hr/print.aspx?id=226598&url=print ''Gospodarska diplomacija — U Senti svečano otvoren proizvodni pogon hrvatske tvrtke Rasco d.o.o. '']. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH. 7. listopada 2014. Pristupljeno 16. prosinca 2023.</ref>

	== Stanovnici ==		== Stanovnici ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-29T23:56:28Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 29. studeni 2021. u 23:56
Redak 23:		Redak 23:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat\|Senta}}~~
	*[http://www.zenta-senta.co.yu službena prezentacija grada]		*[http://www.zenta-senta.co.yu službena prezentacija grada]

	[[Kategorija:Naselja u Vojvodini]]		[[Kategorija:Naselja u Vojvodini]]
	[[Kategorija: Bačka]]		[[Kategorija: Bačka]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-15T08:44:39Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:City hall of senta.jpg|mini|desno|200px|Gradska vijećnica u Senti]]
'''Senta''' (mađ. ''Zenta'') je jedan od najstarijih gradova u [[Vojvodina|Vojvodini]] ([[Srbija]]).

== Zemljopis ==
Nalazi se u srednjem dijelu toka [[tisa|Tise]] kroz Srbiju, na samoj obali rijeke. Pored samog grada Sente, u općini Senta se nalaze i naselja: Gornji Breg, Tornjoš, Kevi i Bogaraš. Prema popisu iz 2002. godine, Senta ima 20.363, dok općina Senta 25.619 stanovnika.

== Povijest ==
Senta je izrasla oko samostana. Prvi put se spominje [[1216.]] godine i razvija zahvaljujući pogodnom geografskom položaju, na važnom prijelazu preko rijeke Tise. Od 14. stoljeća posjed je budimskog nadbiskupa. Godine 1506. postala je slobodni kraljevski grad. U ratu između [[Austrija|Austrije]] i [[Osmansko Carstvo|Turske]], jedna od najvećih pobjeda Austrije bila je [[bitka kod Sente]] [[11. rujna]] [[1697.]] godine ("''Kod Sente je spašen Beč''"). Nakon što su se [[Srbi]] graničari iz Potisko-pomoriške granice [[1742.]] godine većinom iselili u [[Rusija|Rusiju]] u XVIII. i XIX. stoljeću Sentu su naselili Mađari, Slovaci, Nijemci i Židovi. Veleposjednik iz obitelji [[Latinović]]a je u 18. stoljeću naselio skupinu [[Zaporoški kozaci|Zaporoških kozaka]]<ref>{{sr icon}} [http://www.sluzba.vojvodina.gov.rs/SEKRETARIJATI-V/MANJINE/manjine-koliko-se-poznajemo/web-tekst/Brosura-ceo-tekst.htm AP Vojvodina] Koliko se poznajemo? </ref>. Između dva svjetska rata i poslije 1945. Sentu su naselili Srbi, [[Crnogorci]] i drugi narodi. Senćansko pristanište, udaljeno 124 km od ušća Tise u [[Dunav]], bilo je jedno od najvažnijih u prostoru dvorječja. Godine [[1769.]] Senta je izgorjela u velikom [[požar]]u.

== Stanovnici ==
Na popisu 2002., većinu čine [[Mađari]], koji čine 78,12%, zatim [[Srbi]], koji čine 13,07%, [[Jugoslaveni]], koji čine 1,83%, [[Romi]], koji čine 1,15%, [[Crnogorci]], koji čine 0,58%, [[Hrvati]] čine 0,38% te ostali.

Od Hrvata u Senti žive [[Bunjevci]] (selo Mol <ref>Josip Andrić: Deset godina među narodnim pjevačima bačkih Hrvata 1948.-1958., Klasje naših ravni br. 1-2/2003., str. 43.</ref>) .

=== Poznate osobe ===
*[[Tamara Boroš]], hrvatska reprezentativka u stolnom tenisu
* [[Arpad Šterbik]], rukometni vratar [[Španjolska rukometna reprezentacija|španjolske rukometne reprezentacije]]
* [[Nemanja nikolić|Nemanja Nikolić]], [[Mađarska nogometna reprezentacija|mađarski nogometni reprezentativac]] i igrač [[Chicago fire|Chicago Firea]]
* [[Laslo đere|Laslo Đere]], srpski tenisač

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Senta}}
*[http://www.zenta-senta.co.yu službena prezentacija grada]

[[Kategorija:Naselja u Vojvodini]]
[[Kategorija: Bačka]]