<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Semi-Thue_sustav</id>
	<title>Semi-Thue sustav - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Semi-Thue_sustav"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Semi-Thue_sustav&amp;action=history"/>
	<updated>2026-07-19T00:03:55Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Semi-Thue_sustav&amp;diff=51142&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Semi-Thue_sustav&amp;diff=51142&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-08-23T06:48:58Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Semi-Thue sustav&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;U [[računarstvo|računarstvu]] i [[matematika|matematici]], &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Semi-Thue sustav&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je sustav [[prepisivanje stringa|prepisivanja stringa]]. Imenovan je po norveškom matematičaru [[Axel Thue|Axelu Thueu]], koji je bio pionir u bavljenju sustavima prepisivanja stringa u ranom 20. stoljeću.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Definicija ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Neka je &amp;lt;math&amp;gt;\Sigma&amp;lt;/math&amp;gt; konačna [[abeceda (računarstvo)|abeceda]] i &amp;lt;math&amp;gt;\Sigma^*&amp;lt;/math&amp;gt; [[Kleeneova zatvorenost]] nad &amp;lt;math&amp;gt;\Sigma&amp;lt;/math&amp;gt;. Tada je &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Semi-Thue sustav&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; [[n-torka]]  &amp;lt;math&amp;gt;T:=(\Sigma, R)&amp;lt;/math&amp;gt; sa&lt;br /&gt;
:&amp;lt;math&amp;gt;R \subseteq \Sigma^* \times \Sigma^*.&amp;lt;/math&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Elementi od R se zovu &amp;#039;&amp;#039;produkcije&amp;#039;&amp;#039; ili &amp;#039;&amp;#039;pravila (prepisivanja)&amp;#039;&amp;#039;, i obično se pišu kao pravila &amp;lt;math&amp;gt;u \rightarrow v&amp;lt;/math&amp;gt;.  Valja uočiti da R može biti beskonačan. Ako je semi-Thue sustav simetričan (tj. &amp;lt;math&amp;gt;R^{-1}=R&amp;lt;/math&amp;gt;), tada se također zove &amp;#039;&amp;#039;Thue sustav&amp;#039;&amp;#039;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Povijest i važnost ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Semi-Thue sustavi su razvijeni kao dio programa koji bi dodao dodatne konstrukte u [[logika|logiku]], te stvorio sustave kao što je [[propozicijska logika]], koji bi omogućili izražavanje općenitih matematičkih teorema u [[formalni jezik|formalnom jeziku]], te da tako budu dokazani i verificirani na automatski, mehanički način. Nada je ležala u tome da bi čin [[dokazivanje teorema|dokazivanja teorema]] tad mogao biti sveden na skup definiranih manipulacija nad skupom stringova. Naknadno se shvatilo da su semi-Thue sustavi izomorfni [[gramatika neograničenih produkcija|gramatikama neograničenih produkcija]], za koje se zna da su izomorfne [[Turingov stroj|Turingovim strojevima]]. Pa iako je ovaj istraživački program uspio u smislu da računala mogu biti korištena za verificiranje dokaza teorema, nije uspio na spektaluran način: računalo ne može razlikovati između zanimljivog teorema, i onog dozlaboga dosadnog.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na prijedlog [[Alonzo Church|Alonza Churcha]], [[Emil Post]] je u radu objavljenom [[1947.]] prvi dokazao nerješivost &amp;quot;određenog problema Thuea&amp;quot;, što [[Martin Davis]] iskazuje kao &amp;quot;...prvi dokaz nerješivosti za problem klasične matematike - u ovom slučaju problem riječi za polugrupe.&amp;quot; (&amp;#039;&amp;#039;Undecidable&amp;#039;&amp;#039;, str. 292)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Davis tvrdi da je dokaz nezaivsno izveo A. A. Markov (C. R. (Doklady) Acad. Sci. U.S.S.R. (n.s.) 55(1947), str. 583-586.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Problem riječi za semi-Thue sustave ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Problem riječi za semi-Thue sustave se može iskazati na sljedeći način: Za dani semi-Thue sustav &amp;lt;math&amp;gt;T:=(\Sigma, R)&amp;lt;/math&amp;gt; i dvije riječi &amp;lt;math&amp;gt;u, v \in \Sigma^*&amp;lt;/math&amp;gt;, može li &amp;lt;math&amp;gt;u&amp;lt;/math&amp;gt; biti transformiran u &amp;lt;math&amp;gt;v&amp;lt;/math&amp;gt; primjenom pravila iz &amp;lt;math&amp;gt;R&amp;lt;/math&amp;gt;? Ovaj je problem [[neodlučiv]], tj. ne postoji općenit algoritam za rješavanje ovog problema. Ovo vrijedi čak i ako se ograniči ulaz konačnih sustava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Martin Davis nudi laičkom čitatelju dvostrani dokaz u svom članku &amp;#039;&amp;#039;What is a Computation?&amp;quot;&amp;#039;&amp;#039; str. 258-259 sa komentarom na str. 257. Davis dokaz izvodi na ovaj način: &amp;quot;izmisli [problem riječi] čije bi rješenje vodilo ka rješenju [[problem zaustavljanja|problema zaustavljanja]].&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vidjeti također ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* [[Gramatika neograničenih produkcija]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* [[Martin Davis]] ed. (1965), &amp;#039;&amp;#039;The Undecidable: Basic Papers on Undecidable Propositions, Unsolvable Problems and Computable Functions&amp;#039;&amp;#039;, Raven Press, New York.&lt;br /&gt;
* [[Emil Post]] (1947), &amp;#039;&amp;#039;Recursive Unsolvability of a Problem of Thue,&amp;#039;&amp;#039; pretisak u &amp;#039;&amp;#039;The Undecidable&amp;#039;&amp;#039; str. 293 u &amp;#039;&amp;#039;The Journal of Symbolic Logic&amp;#039;&amp;#039;, vol. 12 (1947) str. 1-11.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{mrva-rač}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Formalni jezici]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Teorija računanja]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>