WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-18T03:15:08Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 03:15
Redak 19:		Redak 19:

	Ovaj tradicionalni pogled na semantiku, kao konačno značenje inherentno [[leksička jedinka\|leksičkoj jedinki]] koje može biti sastavljeno u tvorbi značenja većih diskursnih konstrukata, predmet je žestoke diskusije u ničućoj domeni [[kognitivna lingvistika\|kognitivne lingvistike]]<ref name=Langacker:1999>		Ovaj tradicionalni pogled na semantiku, kao konačno značenje inherentno [[leksička jedinka\|leksičkoj jedinki]] koje može biti sastavljeno u tvorbi značenja većih diskursnih konstrukata, predmet je žestoke diskusije u ničućoj domeni [[kognitivna lingvistika\|kognitivne lingvistike]]<ref name=Langacker:1999>
	{{~~cite book~~		{{Citiranje knjige
	\| author=Ronald W. Langacker		\| author=Ronald W. Langacker
	\| title=Grammar and Conceptualization		\| title=Grammar and Conceptualization
Redak 28:		Redak 28:
	te također u ne-[[Jerry Fodor\|fodorskom]] kampu u [[Filozofija jezika\|filozofiji jezika]]<ref		te također u ne-[[Jerry Fodor\|fodorskom]] kampu u [[Filozofija jezika\|filozofiji jezika]]<ref
	name=Peregrin:2003>		name=Peregrin:2003>
	{{~~cite book~~		{{Citiranje knjige
	\| author = Jaroslav Peregrin		\| author = Jaroslav Peregrin
	\| year = 2003		\| year = 2003
Redak 40:		Redak 40:

	Konkretan primjer prethodnog fenomena jest semantička [[podspecifikacija]] - značenja nisu potpuna bez nekih elemenata konteksta. Uzimajući na primjer jednu riječ, "crvena", njeno značenje u frazi poput ''crvena knjiga'' slično je u mnogim drugim uporabama i može se shvatiti kao gradivno<ref name=Gardenfors:2000>		Konkretan primjer prethodnog fenomena jest semantička [[podspecifikacija]] - značenja nisu potpuna bez nekih elemenata konteksta. Uzimajući na primjer jednu riječ, "crvena", njeno značenje u frazi poput ''crvena knjiga'' slično je u mnogim drugim uporabama i može se shvatiti kao gradivno<ref name=Gardenfors:2000>
	{{~~cite book~~\|		{{Citiranje knjige\|
	author = P. G\"ardenfors \|		author = P. G\"ardenfors \|
	title = Conceptual Spaces \|		title = Conceptual Spaces \|
Redak 48:		Redak 48:

	:Svaki skup sinonima poput ''redouter'' ('strepitii'), ''craindre'' ('strahovati'), ''avoir peur'' ('bojati se') ima pojedinačnu vrijednost samo zato što stoje u međusobnom sučeljavanju. Nijedna riječ nema značenje koje se može identificirati neovisno od onoga u blizini.<ref>		:Svaki skup sinonima poput ''redouter'' ('strepitii'), ''craindre'' ('strahovati'), ''avoir peur'' ('bojati se') ima pojedinačnu vrijednost samo zato što stoje u međusobnom sučeljavanju. Nijedna riječ nema značenje koje se može identificirati neovisno od onoga u blizini.<ref>
	{{~~cite book~~		{{Citiranje knjige
	\|author = Ferdinand de Saussure		\|author = Ferdinand de Saussure
	\| title = The Course of General Linguistics (Cours de linguistique générale)		\| title = The Course of General Linguistics (Cours de linguistique générale)
Redak 61:		Redak 61:

	Sustav kategorije nije objektivno "tamo negdje" u svijetu", već je ukorijenjen u iskustvima ljudi. Ove kategorije evoluiraju kao [[teorija učenja (obrazovanje)\|učeni]] koncepti svijeta - značenje nije objektivna istina već subjektivan konstrukt, naučen iz iskustva, a jezik izniče iz "uzemljenja naših konceptualnih sustava u dijeljenom tjelesnom i utjelovljenosnom iskustvu<ref>		Sustav kategorije nije objektivno "tamo negdje" u svijetu", već je ukorijenjen u iskustvima ljudi. Ove kategorije evoluiraju kao [[teorija učenja (obrazovanje)\|učeni]] koncepti svijeta - značenje nije objektivna istina već subjektivan konstrukt, naučen iz iskustva, a jezik izniče iz "uzemljenja naših konceptualnih sustava u dijeljenom tjelesnom i utjelovljenosnom iskustvu<ref>
	{{~~cite book~~\|		{{Citiranje knjige\|
	author = George Lakoff and Mark Johnson\|		author = George Lakoff and Mark Johnson\|
	title = Philosophy in the Flesh: The embodied mind and its challenge to Western thought. Chapter 1. \|		title = Philosophy in the Flesh: The embodied mind and its challenge to Western thought. Chapter 1. \|

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-21T09:15:44Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Semantički odnos}}
{{Jezikoslovlje}}
'''''Semantika''''' ([[Starogrčki jezik|grčki]] ''semantikos'', koji daje znakove, značajan, simptomatičan, od ''sema'', [[znak]]) se odnosi na aspekte [[značenje (jezikoslovlje)|značenja]] koji su izraženi u [[jezik]]u, [[kod]]u ili nekom drugom obliku predstavljanja. Semantika se kontrastira drugim dvama aspektima smislenog izraza, napose ''[[sintaksa|sintaksom]]'', konstrukcijom složenih znakova iz jednostavnijih, te ''[[pragmatika|pragmatikom]]'', praktičnoj uporabi znakova od strane agenata ili [[zajednica]] u svrhu interpretacije pojedinih okolnosti ili konteksta. Po uobičajenoj konvenciji po kojoj se proučavanje ili teorija slovi imenom subjekta koji se proučava, '''''semantika''''' također može označavati teoretsko proučavanje značenja u sistemima ili znakovima.

Iako terminologija varira, pisci na području značenja općenito prihvaćaju dvije vrste značenja koje izraz može sadržavati: (1) relaciju koju znak ima objektima i objektnim situacijama, stvarnim ili mogućim, te (2) relaciju koju znak ima u odnosu na druge znakove, napose vrstu mentalnih znakova koji se shvaćaju kao ''[[koncept]]i''

Većina teoretičara referira na relaciju između znaka i njegovih objekata, koji uvijek uključuje neki način objektivne reference, kao na njegovu ''[[denotacija|denotaciju]]''. Neki teoretičari referiraju na relaciju između znakova koji služe u praktičnoj interpretaciji kao na njegovu ''[[konotacija|konotaciju]]'', iako postoje mnoga razilaženja u mišljenjima i razlike u teorijama u ovom slučaju. Mnogi teoretičari, potogovo u polju [[formalna semantika|formalne semantike]], [[pragmatika|pragmatskih]] i [[semiotika|semiotičkih]] tradicija, ograničavaju primjenu ''semantike'' na [[denotativni aspekt]], koristeći druge nazive ili potpuno ignorirajući [[konotativni aspekt]].

== Etimologija ==
Riječ semantika (od [[Francuski jezik|francuskog]] ''sémantique'') je izmislio [[Michel Bréal]] u 19. stoljeću.

== Jezikoslovlje ==

U [[lingvistika|lingvistici]], '''semantika''' je potpolje posvećeno proučavanju značenja, zasnovano na sintaksnim razinama riječi, fraza, rečenica i ponekad većih jedinica [[diskurs]]a, koje se općenito referira kao na "tekstove". Kao i bilo koja druga [[empirizam|empirijska znanost]], semantika involvira međuigru konkretnih podataka sa teoretskim konceptima. Tradicionalno, semantika uključuje proučavanje konotativnih značenja riječi i denotativnih referenci, istinitosnih uvjeta, struktura argumenata, tematskih uloga, analize diskursa te vezu svih ovih i sintakse.

Dekompozicijska perspektiva ka značenju implicira da značenje riječi može biti analizirano definiranjem atoma ili primitva koji sačinjavaju '''jezik misli'''. Područje pručavanja je značenje sastavnica, drugo je proučavanje relacija među različitim lingvističkim izrazima ([[homonim]]ija, [[sinonim]]ija, [[antonim]]ija, [[polisemija]], [[paronim]]i, [[hipernim]]ija, [[hiponim]]ija, [[meronim]]ija, [[metonim]]ija, [[holonim]]ija, [[egzocentričan]] i [[endocentričan]]).

=== Dinamički obrat u semantici ===

Ovaj tradicionalni pogled na semantiku, kao konačno značenje inherentno [[leksička jedinka|leksičkoj jedinki]] koje može biti sastavljeno u tvorbi značenja većih diskursnih konstrukata, predmet je žestoke diskusije u ničućoj domeni [[kognitivna lingvistika|kognitivne lingvistike]]<ref name=Langacker:1999>
{{cite book
| author=Ronald W. Langacker
| title=Grammar and Conceptualization
| year=1999
|location=Berlin/New York| publisher=Mouton de Gruyer
| isbn = ISBN 3110166038
}}</ref>,
te također u ne-[[Jerry Fodor|fodorskom]] kampu u [[Filozofija jezika|filozofiji jezika]]<ref
name=Peregrin:2003>
{{cite book
| author = Jaroslav Peregrin
| year = 2003
| title = Meaning: The Dynamic Turn. Current Research in the Semantics/Pragmatics Interface
| publisher = Elsevier
| location = London
}}</ref>.
Izazov je motiviran:
* Unutarnjim faktorima jezika, kao što je problem razrješavanja [[indeksikalitet]]a ili [[anafora|anafore]] (npr. ''ovaj X'', ''njemu'', ''prošli tjedan''). U ovim situacijama "konteksti" služe kao ulaz, ali interpretirani izraz također modificira značenje, te je također izlaz. Stoga je interpretiranje nužno dinamičke prirode i na značenje rečenica se gleda kao na mogućnost promjene konteksta mjesto [[propozicija|propozicije]].
* Vanjskim faktorima jezika, tj. jezik nije skup oznaka koje su pridjeljene stvarima, već "skup alata, važnost čijih elemenata leži više u načinu njihova funkcioniranja, nego u njihovoj povezanošću sa stvarima."<ref name=Peregrin:2003/> Ovaj pogled odražava kasniju poziciju [[Ludwig Wittgenstein|Wittgenstein]]a i njegovog poznatog primjera ''igre'', i vezan je na pozicije [[Willard Van Orman Quine|Quine]]a. [[Donald Davidson|Davidson]]a i drugih.

Konkretan primjer prethodnog fenomena jest semantička [[podspecifikacija]] - značenja nisu potpuna bez nekih elemenata konteksta. Uzimajući na primjer jednu riječ, "crvena", njeno značenje u frazi poput ''crvena knjiga'' slično je u mnogim drugim uporabama i može se shvatiti kao gradivno<ref name=Gardenfors:2000>
{{cite book|
author = P. G\"ardenfors |
title = Conceptual Spaces |
publisher = MIT Press/Bradford Books |
location = Cambridge, MA |
year = 2000 }}</ref>. S druge strane, boje implicirane u frazama poput "crveno vino" (jako tamna) i "crvena kosa" (bakrenasta) ili "crvena zemlja" ili "crvena koža" - su vrlo različite. Zaista, ove boje izvorni govornici ne bi nazvali "crvenima". Ove instance nisu u sukobu, tako da je "crveno vino" tako nazvano samo u usporedbi sa drugim vrstama vina (koje također nije "bijelo" iz istog razloga). Ovo gledište vuče korijene još od [[Ferdinand de Saussure|de Saussurea]]:

:Svaki skup sinonima poput ''redouter'' ('strepitii'), ''craindre'' ('strahovati'), ''avoir peur'' ('bojati se') ima pojedinačnu vrijednost samo zato što stoje u međusobnom sučeljavanju. Nijedna riječ nema značenje koje se može identificirati neovisno od onoga u blizini.<ref>
{{cite book
|author = Ferdinand de Saussure
| title = The Course of General Linguistics (Cours de linguistique générale)
| year = 1916}}</ref>
i može ići sve do ranijih [[Indija|indijskih]] pogleda na jezik, napose [[Nyaya]] pogleda na riječi kao [[semantički indikator|indikatora]] a ne nositelja značenja.

Pokušaj branjenja sustava zasnovanog na propozicijskom značenju semantičke podspecifikacije se može pronaći u modelu [[generativni leksikon|generativnog leksikona]] [[James Pustejovsky|Jamesa Pustejovskyja]], koji proširuje kontekstualne operacije (zasnovane na posmicanju tipova) u leksikon. Stoga su značenja generirana u letu ovisno o konačnom kontekstu.

=== Teorija prototipova ===

Drugi skup koncepata vezan za neizrazitost semantike je zasnovan na [[Teorija prototipova|prototipovima]]. Rad [[Eleanor Rosch]] i [[George Lakoff|Georgea Lakoffa]] 1970-ih je vodio ka pogledu da prirodne kategorije nisu opisive u terminima nužnosti i dovoljnosti, već su stupnjevane (neizrazite na granicama) i nekonzistentne u odnosu na svoje konstituente.

Sustav kategorije nije objektivno "tamo negdje" u svijetu", već je ukorijenjen u iskustvima ljudi. Ove kategorije evoluiraju kao [[teorija učenja (obrazovanje)|učeni]] koncepti svijeta - značenje nije objektivna istina već subjektivan konstrukt, naučen iz iskustva, a jezik izniče iz "uzemljenja naših konceptualnih sustava u dijeljenom tjelesnom i utjelovljenosnom iskustvu<ref>
{{cite book|
author = George Lakoff and Mark Johnson|
title = Philosophy in the Flesh: The embodied mind and its challenge to Western thought. Chapter 1. |
publisher = Basic Books. |
location = New York|
year = 1999}}</ref>.
Nužna posljedica ovoga jest da konceptualne kategorije (tj. leksikon) nisu identične za sve kulture, ili za individuum svake pojedine kulture. Ovo vodi do debata kao što su [[Sapir–Whorf hipoteza]] ili [[eskimska riječ za snijeg]].

== Logika i matematika ==

Velik je broj formalnih pristupa semantici u [[matematička logika|matematičkoj logici]] i [[računarstvo|računarstvu]] potekao iz proučavanja [[filozofija jezika|filozofije jezika]]. U početku je najutjecajnija semantička teorija bila ona [[Gottlob Frege|Gottloba Fregea]] i [[Bertrand Russell|Bertranda Russella]]. Frege i Russel se shvaćaju kao začetnici tradicije [[analitička filozofija|analitičke filozofije]] da objasni značenje sintaksom i matematičkom funkcionalnošću. [[Ludwig Wittgenstein]], negdašnji Russellov student, se također smatra jednom od plodonosnih pojava u analitičkoj tradiciji. Svo troje ovih ranih filozofa jezika se bavilo time kako rečenice mogu izraziti informaciju u obliku [[propozicija]] i ima li istintosna vrijednost ili [[istinitosni uvjet]] dane rečenice osobinu propozicije koju izražava.

== Računarstvo ==

U [[računarstvo|računarstvu]], djelimice smatrana primjenom [[matematička logika|matematičke logike]], semantika odražava značenje programa ili funkcija.

== Psihologija ==

U [[psihologija|psihologiji]], '''[[semantička memorija]]''' je memorija za značenje. Drugim riječima, dio memorije koja čuva samo ''suštinu'', opću važnost zapamćenih iskustava, dok [[epizodna memorija]] čuva samo beznačajne detalje, pojedinačne osobine ili jedinstvene partikularije iskustva.

==Semasiologija ==

U Međunarodnom znanstvenom vokabularu se semantika zove još i ''semasiologija''

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vidi još ==
=== Značajniji filozofi i teoretičari ===
{{col-begin}}
{{col-break}}

* [[Gottlob Frege]]
* [[Bertrand Russell]]
* [[Ludwig Wittgenstein]]
* [[Alfred Tarski]]
* [[Rudolf Carnap]]
* [[P.F. Strawson]]
* [[H.P. Grice]]
* [[J.L. Austin]]
* [[Keith Donnellan]]
{{col-break}}
* [[Willard Van Orman Quine|W.V.O Quine]]
* [[Jerry Fodor]]
* [[Saul Kripke]]
* [[John Perry]]
* [[Nathan Salmon]]
* [[Scott Soames]]
* [[David Kaplan]]
* [[Donald Davidson]]
* [[Mark Balaguer]]
{{col-break}}
* [[Cliff Goddard]]
* [[Nelson Goodman]]
* [[Jürgen Habermas]]
* [[Ray Jackendoff]]
* [[John Lyons]]
{{col-break}}
* [[Charles Sanders Peirce]]
* [[C.K. Ogden]]
* [[I.A. Richards]]
* [[Ferdinand de Saussure]]
* [[Anna Wierzbicka]]
* [[S. I. Hayakawa]]
* [[Alfred Korzybski]]
{{col-end}}

=== Jezikoslovlje i semiotika ===
{{col-begin}}
{{col-break}}
* [[Bezbojne zelene ideje bijesno spavaju]]
* [[Teorija predstavljanja diskursa]]
* [[Opća semantika]]
* [[Metajezik prirodne semantike]]
* [[Pragmatička maksima]]
* [[Pragmaticizam]]
* [[Pragmatizam]]
* [[Semantička promjena]]
* [[Semantički razred]]
{{col-break}}
* [[Semantička osobina]]
* [[Semantičko polje]]
* [[Semantički leksikon]]
* [[Semantičko napredovanje]]
* [[Semantičko svojstvo]]
* [[Semeiotičnost]]
* [[Semem]]
* [[Semioza]]
* [[Semiotika]]
{{col-end}}

=== Logika i matematika ===
{{col-begin}}
{{col-break}}
* [[Formalna logika]]
* [[Semantika igara]]
* [[Teorija modela]]
* [[Mogući svijeti]]
{{col-break}}
* [[Dokazno-teoretska semantika]]
* [[Semantika logike]]
* [[Semantika teorije istine]]
* [[Istinitosno-vrijednosna semantika]]
{{col-end}}

=== Računarstvo===
{{col-begin}}
{{col-break}}
* [[Aksiomatska semantika]]
* [[Denotacijska semantika]]
* [[Formalna semantika programskih jezika]]
* [[Semantika nasljeđivanja]]
* [[Obrada prirodnog jezika]]
* [[Operacijska semantika]]
{{col-break}}
* [[Semantička integracija]]
* [[Semantička veza]]
* [[Semantička mreža]]
* [[Semantička servisno orijentirana arhitektura]]
* [[Semantički spektar]]
* [[Semantički web]]
{{col-end}}

{{Riječ}}

[[Kategorija:Gramatika]]
[[Kategorija:Semantika| ]]

Semantika - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica