https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=SehndeSehnde - Povijest promjena2026-08-07T13:26:59ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Sehnde&diff=754239&oldid=prevBot1: Automatski uvoz s hrwiki (kategorija: Gradovi u Njemačkoj)2026-04-15T10:47:17Z<p>Automatski uvoz s hrwiki (kategorija: Gradovi u Njemačkoj)</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div>{{Infookvir njemački grad|ime=Sehdne|slika=Flug-Hannover-Rom 2013 by-RaBoe 018.jpg|slika grba=DEU Sehnde COA.svg|širina-stupnjevi=52|širina-minute=18.58|širina-oznaka=N|dužina-stupnjevi=9|dužina-minute=57.51|dužina-oznaka=E|stanovništvo=24157|pokrajina=Donja Saska|površina=103,58|izvor popisa=<ref>https://www.statistik.niedersachsen.de/startseite/</ref>|godina popisa=2022.|poštanski broj=31319|stranica=[https://www.sehnde.de/&#124; Sehdne]}}<br />
<br />
'''Sehnde''' je [[grad]] i samostalna općina u [[Donja Saska|Donjoj Saskoj]] na jugoistočnome rubu Hanoverske regije. Sastoji se od 15 okruga s otprilike {{Broj|24500}} žitelja.<br />
<br />
== Geografija ==<br />
Sehnde graniči s, počevši od jugozapada u smjeru kazaljke na satu, s [[Laatzen|Laatzenom]], [[Hannover|Hannoverom]] i [[Lehrte|Lehrteom]] te [[Hohenhameln|Hohenhamelnom]] i [[Algermissen|Algermissenom]].<br />
<br />
== Povijest ==<br />
=== Rana povijest ===<br />
Područje današnjega grada Sehnde bilo je naseljeno već tijekom [[Željezno doba|željeznoga doba]] u [[1. tisućljeće pr. Kr.|prvom tisućljeću prije Krista]] do vremena [[Seoba naroda|Velike seobe naroda]] u [[5. stoljeće|petom]] ili [[6. stoljeće|šestom stoljeću]] poslije Krista pri čemu nije poznato je li se naseljenost nastavila.<ref>[https://www.hannover.de/Leben-in-der-Region-Hannover/Verwaltungen-Kommunen/Die-Verwaltung-der-Region-Hannover/Region-Hannover/Schon-in-der-Eisenzeit-war-das-Kleine-%C3%96hr-ein-%22Baugebiet%22 ''Schon in der Eisenzeit war das Kleine Öhr ein „Baugebiet“''], 25. listopada 2017.</ref><br />
<br />
Iz ovoga vremena potječu [[Arheološko nalazište|arheološki nalazi]] koji su otkriveni iskapanjima iz 2017. prilikom gradnje novoga područja otprilike jedan kilometar sjeverno od gradskog središta.<ref>[https://www.haz.de/Umland/Sehnde/Nachrichten/Bauarbeiter-finden-im-Neubaugebiet-Kleines-Oehr-in-Sehnde-Reste-von-Rennoefen-aus-Eisenzeit ''Baggerfahrer entdecken Rennofen aus Eisenzeit''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210113005934/https://www.haz.de/Umland/Sehnde/Nachrichten/Bauarbeiter-finden-im-Neubaugebiet-Kleines-Oehr-in-Sehnde-Reste-von-Rennoefen-aus-Eisenzeit |date=13. siječnja 2021. }} u [[Hannoversche Allgemeine Zeitung|''Hannoversche Allgemeine Zeitung'']], 4. svibnja 2017.</ref> To uključuje ostatke [[Zemunica|zemunicā]] i tragove iz manjih skladišnih zgrada, kao i ostatke [[Plitko ognjište|plitkih ognjišta]] i [[Troska|trosku]] od taljenja [[Željezo|željeza]].<ref>[https://www.sehnde.de/portal/meldungen/schon-in-der-eisenzeit-ein-baugebiet--915001514-22550.html?rubrik=915000004 ''Schon in der Eisenzeit ein „Baugebiet“'']</ref> [[Keramika|Keramičke]] krhotine pronađene u otpadnim jamama omogućile su datiranje razdoblja naseljavanja.<ref>[https://www.haz.de/Umland/Sehnde/Nachrichten/Archaeologin-stellt-eisenzeitliche-Funde-aus-Baugebiet-Kleines-Oehr-in-Sehnde-vor ''Kleines Öhr war schon in Eisenzeit besiedelt''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210113134145/https://www.haz.de/Umland/Sehnde/Nachrichten/Archaeologin-stellt-eisenzeitliche-Funde-aus-Baugebiet-Kleines-Oehr-in-Sehnde-vor |date=13. siječnja 2021. }} u ''Hannoversche Allgemeine Zeitung'', 26. listopada 2017.</ref><br />
<br />
=== Srednji vijek ===<br />
Oko 800. godine područje oko Sehndea naseljeno je franačkim vojnim kolonistima. Prvi dokumentirani spomen imena ''Sehnde'' potječe iz 1147. godine. Nakon više vojnih sukoba područje je podijeljeno između Welfā Braunschweig-Lüneburga i Hochstift Hildesheima. U ovo vrijeme deset okruga grada pripadalo je Velikoj slobodnoj regiji i time do 1885. i okrugu Burgdorf, dok je ostalih pet pripadalo okruzima Hannoveru i Hildesheimu.<br />
<br />
Zbog povijesne pripadnosti različitim područjima današnji gradski kotari bili su raspoređeni među trima upravnim okruzima Lüneburg, Hannover i Hildesheim sve do reforme Donje Saske 1970-ih. Do 31. prosinca 2004. Sehnde je pripadao tadašnjem upravnom okrugu Hannover koji je, kao i svi upravni okruzi Donje Saske, raspušten.<br />
<br />
{{Vidi još|Sörßen}}<br />
<br />
=== Nova općina Sehnde ===<br />
Reformom koja je stupila na snagu 1. ožujka 1974. nastala je nova općina iz 15 ranije samostalnih gradskih kotara Bilm, Bolzum, Dolgen, Evern, Gretenberg, Haimar, Höver, Ilten, Klein Lobke, Müllingen, Rethmar, Sehnde, Wassel, Wehmingen i Wirringen.<ref>{{Citiranje knjige|title=Historisches Gemeindeverzeichnis für die Bundesrepublik Deutschland: Namens-, Grenz- und Schlüsselnummernänderungen bei Gemeinden, Kreisen und Regierungsbezirken vom 27.5.1970 bis 31.12.1982|date=1983|publisher=Kohlhammer|isbn=978-3-17-003263-7|editor-last=Deutschland|series=Systematische Verzeichnisse|location=Stuttgart Mainz|editor-last2=Deutschland}}</ref><br />
<br />
=== Razvoj broja stanovnika ===<br />
* 1961. – {{Broj|18.223}}<br />
* 1970. – {{Broj|18.524}}<br />
* 1998. – {{Broj|19.787}}<br />
* 1999. – {{Broj|20.241}}<br />
* 2000. – {{Broj|20.759}}<br />
* 2001. – {{Broj|21.123}}<br />
* 2002. – {{Broj|21.543}}<br />
* 2003. – {{Broj|21.902}}<br />
* 2004. – {{Broj|22.198}}<br />
* 2005. – {{Broj|22.759}}<br />
* 2010. – {{Broj|23.497}}<br />
* 2014. – {{Broj|24.202}}<br />
* 2015. – {{Broj|23.489}}<br />
* 2016. – {{Broj|23.584}}<br />
* 2017. – {{Broj|23.505}}<br />
* 2022. – {{Broj|25.133}}<br />
* 2024. – {{Broj|24.522}}<br />
<br />
== Religija ==<br />
[[Luterani|Luteransko]]-[[Evangelička crkva|evangelička]] zajednica Sehndea pripada crkvenome okrugu Burgdorf. Njoj pripada i povijesna ''Kreuzkirche'' (crkva [[Sveti križ|Svetog križa]]) na južnom kraju nekadašnjega seoskog središta današnjeg Sehndea. Kuća Bonhoeffer s crkvenom dvoranom i društvenim prostorijama, izgrađena 1963. na Papenholzu, napuštena je 2012. i prodana gradu.<br />
<br />
[[Katolička Crkva|Katolička]] [[župa]] [[Marija (majka Isusova)|Svete Marije]] pripada hanoverskomu [[Dekanat|dekanatu]]. Ima istoimenu crkvu iz 1955. na Papenholzu.<br />
<br />
Zajednica Evangeličke slobodne Crkve Sehnde ima svoju zgradu na Steinwegu; do 2006. godine ovdje je bila smještena [[Novoapostolska crkva|novoapostolska]] zajednica Sehnde. Najbliža novoapostolska crkva sada je osam kilometara udaljena u Lehrteu. Biblijska zajednica Sehndea održava svoje službe u općinskom sastajalištu.<br />
<br />
[[Jehovini svjedoci]] također imaju zgradu za sastanke u Sehndeu. Postoje i druge crkve u drugim četvrtima.<br />
<br />
== Kultura ==<br />
U Rethmaru se nalazi ''Mjesni muzej Sehndea'', a vodi ga udruga ''Regional-Museum Sehnde''.<br />
<br />
U Wehmingenu se nalazi ''Hanoverski muzej tramvajā'' koji vodi istoimena udruga, a koji se nalazi na negdašnjem rudniku [[Kalijev karbonat|potaše]] Hohenfels. Kulturna udruga ''Sehnde'', koja postoji od 1979. godine, nudi mjesečna kulturna događanja između ostaloga u području [[Kazalište|kazališta]] i [[Književnost|književnosti]].<br />
<br />
Samo središte grada obilježeno je karakterističnim građevinama:<br />
<br />
* evangelička crkva Svetog križa (''Kreuzkirche'') s [[Romanika|romaničkim]] tornju i [[Barok|baroknim]] brodom<br />
* katolička župna crkva svete Marije iz 1955., jednostavna dvoranska crkva<br />
* gradska vijećnica iz 1976. sa zvonom<br />
* ''Kugelbake'' (kuglasti svjetionik), umanjena inačica onoga u [[Cuxhaven|Cuxhavenu]]<br />
* ''Kooperative Gesamtschule Sehnde'' (KGS Sehnde), kooperativna zajednička škola (u njoj se nalazi više smjerova poput [[Gimnazija|gimnazije]] ili [[Strukovna škola|strukovne škole]])<br />
<gallery style="text-align:center"><br />
Sehnde Rathaus.jpg|Gradska vijećnica<br />
Sehnde Kreuzung.jpg|Ssredišnje raskrižje<br />
Sehnde Kirche.jpg|''Kreuzkirche''<br />
St Maria Sehnde 1.JPG|katolička crkva svete Marije<br />
</gallery><br />
<gallery style="text-align:center"><br />
Datoteka:Sehnde KGS.jpg|KGS Sehnde<br />
Datoteka:Sehnde Am Mittellandkanal.jpg|Am [[Mittellandkanal]]<br />
</gallery><br />
<br />
== Ekonomija ==<br />
U Sehndeu je tvrtka ''Keramische Hütte'' proizvodila [[Opeka|opeke]] od oko 1900. godine do zatvaranja 1982. godine. Četvrti današnjeg grada Sehnde bile su [[Poljoprivreda|poljoprivredne]], a većina četvrti pretvorena je u stambena područja od 1970-ih. Godine 2004. otvoren je kazneno-popravni dom Sehnde što je dodatno povećalo broj stanovnika.<br />
<br />
Desetljećima je [[rudarstvo]] [[Kalijev karbonat|potaše]] bilo najvažnija industrija. Prvi rudnik potaše potopljen je 1896. u Wehmingenu na mjestu koje je danas poznato kao Hohenfels, a rudarenje je počelo 1902. godine. Financiranje je ovdje obustavljeno 1927. godine; u središtu grada i četvrti Ilten potaša se vadila za proizvodnju [[Gnojivo|gnojiva]] i soli za ceste do 1990-ih. Pripojena tvornica gnojiva i soli za ceste nastavlja s radom.<br />
<br />
=== Rudnici potaše ===<br />
[[Datoteka:Kaliwerk Hugo bei Sehnde.jpg|mini|Rudnik potaše ''Hugo'']]<br />
<br />
<br />
Rudnik Hohenfels prestao je s radom 1982. godine. Tuneli su punjeni [[Lužina|lužinom]] iz odlagališta Friedrichshall od 1984. do 1992. godine. Tvornica potaše Friedrichshall radila je od 1905. do 1981. godine. Njime je upravljao ''Kali Chemie AG'' do 1981., a zatim ga je preuzeo ''K+S AG'' i njime je nastavio upravljati do 1994. godine. Proizvodila su se isključivo gnojiva. Postrojenje za potašu ''Hugo'' u Iltenu bilo je dio zajedničkog rudnika ''Bergmannssegen-Hugo''. Nakon gašenja proizvodnje krajem 1994. godine tvornica je nastavila proizvoditi kalijevo gnojivo od dobavljenih sirovina. Jama je trenutačno potopljena salamurom i slatkom vodom.<br />
<br />
Uz ostala manja industrijska poduzeća u Sehndeu je do 1987. postojala tvornica šećera, a u Höveru i danas postoji tvornica [[Cement|cementa]].<br />
<br />
== Poznate ličnosti ==<br />
* [[Georg Wilhelm Friedrich Beneken]] (1765. – 1824.), [[svećenik]], [[filozof]] i [[Publicistika|publicist]]<br />
* [[Dieter Warnecke]] (1956. – 2019.), [[general pukovnik]] [[Bundeswehr|Bundeswehra]]<br />
* [[Thomas Sonar]] (1958. – ), [[matematičar]]<br />
* [[Birgit Honé]] (1960. – ), političarka ([[Socijaldemokratska stranka Njemačke|SPD]]) i državna [[Ministar|ministrica]], živi u Sehndeu<br />
* [[Gernot Marx]] (1966 – ), liječnik [[Intenzivna medicina|intenzivne medicine]] i [[Sveučilište|sveučilišni]] [[profesor]]<br />
* [[Heidi Köpp-Junk]] (prije 1970. – ), [[Egiptologija|egiptologinja]], [[Srednja škola|srednjoškolska]] [[Učitelj|nastavnica]], glazbena arheologinja i [[Pjevanje|pjevačica]]<br />
* [[Michael Thiede]] (1981. – ), [[Rukomet|rukometaš]], proveo djetinjstvo u Sehndeu<br />
* [[Gregor Rohmann]] (1970. – ), [[povjesničar]], proveo djetinjstvo i mladost u Sehndeu<br />
<br />
== Literatura ==<br />
* Adolf Meyer: ''Sehnde – Vom Bauerndorf zur Industriegemeinde.'' Hrsg. Gemeinde Sehnde, 1975.<br />
* Wolfgang Leonhardt, Ludwig Meyer: ''Ortssippenbuch Sehnde-Gretenberg 1585 – 1900.'' In: Dt. Ortssippenbücher, Reihe&nbsp;B, Bd.&nbsp;170. Hannover 1998.<br />
* Stadt Sehnde: ''Sehnde – ganz nah draußen.'' BVB-Verlagsgesellschaft mbH, Nordhorn 2003.<br />
* Werner Walkling: ''Sehnde, O.&nbsp;T. Rethmar: Familienbuch Rethmar, 1686–1908.'' Hannover 2006.<br />
* Werner Walkling: ''Sehnde, O.&nbsp;T. Haimar, Evern, Dolgen: Familienbuch Haimar, 1679–1915.'' Hannover 2014.<br />
<br />
== Izvori ==<br />
<references /><br />
[[Kategorija:Gradovi u Njemačkoj]]<br />
[[Kategorija:Donja Saska]]</div>Bot1