WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-12T19:23:55Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 12. lipanj 2025. u 19:23
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Sedam mora'''-->~~[[Datoteka:Seven seas.png\|mini\|desno\|Povijesnih sedam mora]]		[[Datoteka:Seven seas.png\|mini\|desno\|Povijesnih sedam mora]]
	[[Srednji vijek\|Srednjovjekovni]] [[Europa\|europski]] i [[Arapi\|arapski]] tekstovi često spominju '''sedam mora'''. Pritom se ne misli uvijek na ista mora. "Sedam mora" je bio uvriježen izraz u mnogim drevnim pisanim spomenicima prije nego što su ga preuzeli [[Stara Grčka\|Grci]] i [[Rimski imperij\|Rimljani]] - na primjer, pojavljuje se u prijevodu jedne od [[Enheduana\|Enheudaninih]] himna [[Inana\|Inani]] (8. himna), napisanoj oko 2300. prije Krista u [[Sumer]]u (Meador, 2001). Broj [[sedam]] je u mnogim kulturama bio magičan broj, zbog čega su se mnoge stvari prikazivale u skupinama od sedam. "Sedam" se dugo koristio i kao neodređen broj, sinonim za "nekoliko", kao što je slučaj s grčkih "sedam mora" ([http://www.urantiabook.org/sources/hopkins_oer_xvii.htm Hopkins, 1923]). U grčkoj i zapadnjačkoj kulturi, sedam mora je ukazivalo na različite stvari, ovisno o zemlji i razdoblju. Ipak, obično se tih sedam uzimalo među ovih devet vodenih masa:		[[Srednji vijek\|Srednjovjekovni]] [[Europa\|europski]] i [[Arapi\|arapski]] tekstovi često spominju '''sedam mora'''. Pritom se ne misli uvijek na ista mora. "Sedam mora" je bio uvriježen izraz u mnogim drevnim pisanim spomenicima prije nego što su ga preuzeli [[Stara Grčka\|Grci]] i [[Rimski imperij\|Rimljani]] - na primjer, pojavljuje se u prijevodu jedne od [[Enheduana\|Enheudaninih]] himna [[Inana\|Inani]] (8. himna), napisanoj oko 2300. prije Krista u [[Sumer]]u (Meador, 2001). Broj [[sedam]] je u mnogim kulturama bio magičan broj, zbog čega su se mnoge stvari prikazivale u skupinama od sedam. "Sedam" se dugo koristio i kao neodređen broj, sinonim za "nekoliko", kao što je slučaj s grčkih "sedam mora" ([http://www.urantiabook.org/sources/hopkins_oer_xvii.htm Hopkins, 1923]). U grčkoj i zapadnjačkoj kulturi, sedam mora je ukazivalo na različite stvari, ovisno o zemlji i razdoblju. Ipak, obično se tih sedam uzimalo među ovih devet vodenih masa:

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-07T02:55:12Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Seven seas.png|mini|desno|Povijesnih sedam mora]]
[[Srednji vijek|Srednjovjekovni]] [[Europa|europski]] i [[Arapi|arapski]] tekstovi često spominju '''sedam mora'''. Pritom se ne misli uvijek na ista mora. "Sedam mora" je bio uvriježen izraz u mnogim drevnim pisanim spomenicima prije nego što su ga preuzeli [[Stara Grčka|Grci]] i [[Rimski imperij|Rimljani]] - na primjer, pojavljuje se u prijevodu jedne od [[Enheduana|Enheudaninih]] himna [[Inana|Inani]] (8. himna), napisanoj oko 2300. prije Krista u [[Sumer]]u (Meador, 2001). Broj [[sedam]] je u mnogim kulturama bio magičan broj, zbog čega su se mnoge stvari prikazivale u skupinama od sedam. "Sedam" se dugo koristio i kao neodređen broj, sinonim za "nekoliko", kao što je slučaj s grčkih "sedam mora" ([http://www.urantiabook.org/sources/hopkins_oer_xvii.htm Hopkins, 1923]). U grčkoj i zapadnjačkoj kulturi, sedam mora je ukazivalo na različite stvari, ovisno o zemlji i razdoblju. Ipak, obično se tih sedam uzimalo među ovih devet vodenih masa:

*[[Arapsko more]]
*[[Crno more]]
*[[Crveno more]]
*[[Egejsko more]]
*[[Indijski ocean]]
*[[Jadransko more]]
*[[Kaspijsko jezero]]
*[[Perzijski zaljev]]
*[[Sredozemno more]]

== Druge skupine mora ==
Stari Rimljani su imali i druga značenja za ''septem maria'' ([[latinski]]), koja danas zvuče neobično. Plovna mreža rukavaca u ušću rijeke [[Po]] koji su se izlijevali u slane močvare jadranske obale nazivala se "Sedam mora" u tom području. Rimski pisac [[Plinije Stariji]] spominjao je te lagune, razdvojene pješčanim sprudovima od otvorenog mora:
<blockquote>
"Sve te rječice i jarke nekad su napravili [[Etrurija|Etrurci]], pa se tijek rijeke izlijevao u močvare područja Atrijana koje se nazivaju ''Sedam mora'', sa slavnom lukom etrurskog grada po imenu Atria, po kojem je Jadran dobio ime." (''Historia Naturalis'', [http://penelope.uchicago.edu/holland/pliny3.html III 120][http://www.mysteriousetruscans.com/eng.html]).
</blockquote>
Tako danas u Muzeju Septem Maria možemo vidjeti kako se ta civilizacija vode razvijala od prapovijesti do danas. Muzej se nalazi u Adriji u Rovigu, nekadašnjoj Atriji [http://www.museionline.it/eng/cerca/museo.asp?id=8695].

[[John Lightfoot]], svećenik i učenjak iz 17. stoljeća, spominje sasvim drukčiji skup mora u svojem ''Komentaru Novog zavjeta''. Poglavlje ''Sedam mora prema talmudistima i četiri rijeke koje okružuju kopno'' sadrži "Veliko more" (Sredozemlje), "Tiberijadu" ([[Galilejsko more]]), "More Sodome" ([[Mrtvo more]]), "Jezero Samocho" i "Sibbichaean". [http://philologos.org/__eb-jl/cent01.htm#four]

Naposljetku, neke suvremene [[zemljopis]]ne [[klasifikacija|klasifikacije]] kažu da svijet ima sedam [[ocean]]a:

*Sjeverni [[Tihi ocean]]
*Južni Tihi ocean
*Sjeverni [[Atlantski ocean]]
*Južni Atlantski ocean
*[[Indijski ocean]]
*[[Južni ocean]]
*[[Arktički ocean]]

Djelomično standardizirana [[ikonografija]] [[četiri kontinenta]] i [[četiri rijeke]] svijeta, koju je zasnovala [[renesansa]], uspostavila je jasne slike u europskoj mašti, ali sedam mora se nije jasno razlikovalo - [[Posejdon|Neptun]] je vladao nad svima. [[Rudyard Kipling]] je jednu zbirku pjesama nazvao ''The Seven Seas'' (1896). [http://whitewolf.newcastle.edu.au/words/authors/K/KiplingRudyard/verse/SevenSeas/ (Kipling 1896)]

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.straightdope.com/mailbag/m7sea.html StraightDope.com]: Sedam mora
*[http://worldatlas.com/aatlas/infopage/sevensea.htm Atlas svijeta]: Sedam mora

== Natuknice ==
*[http://www.urantiabook.org/sources/hopkins_oer_xvii.htm E. Washburn Hopkins, "Origin and Evolution of Religion''], 1923.
*[http://whitewolf.newcastle.edu.au/words/authors/K/KiplingRudyard/verse/SevenSeas/ Kipling, Rudyard, '' 'The Seven Seas'', 1896.]: e-tekst
*[http://www.bartleby.com/59/15/sevenseas.html ''The New Dictionary of Cultural Literacy'', 3rd Edition. Houghton Mifflin, 2002.], samo kaže da je to "popularan izraz za sve svjetske oceane".
*Betty De Shong Meador, prevoditeljica i urednica, 2001., ''Inanna, Lady of Largest Heart : Poems of the Sumerian High'' University of Texas. {{ISBN|0292752423}}

[[Kategorija:Mora|*]]

Sedam mora - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica