WikiSysop: bnz

2022-03-24T17:12:59Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 24. ožujak 2022. u 17:12
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Secessio plebis'''-->'''~~Secessio plebis''' je pokušaj odvajanja [[plebejac\|plebejaca]] od [[patricij\|patricija]] u starom [[Rim]]u zbog nezadovoljstva svojim lošim položajem u gradu koji je bio apsolutno pod vlašću patricija i gdje plebejci nisu imali nikakva prava.		Secessio plebis''' je pokušaj odvajanja [[plebejac\|plebejaca]] od [[patricij\|patricija]] u starom [[Rim]]u zbog nezadovoljstva svojim lošim položajem u gradu koji je bio apsolutno pod vlašću patricija i gdje plebejci nisu imali nikakva prava.

	Poznat je '''prvi''' ([[494. pr. Kr.]]) i '''drugi''' ([[450. pr. Kr.]]) pokušaj izdvajanja i napuštanja grada od strane plebejaca.		Poznat je '''prvi''' ([[494. pr. Kr.]]) i '''drugi''' ([[450. pr. Kr.]]) pokušaj izdvajanja i napuštanja grada od strane plebejaca.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T06:23:17Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Secessio plebis''' je pokušaj odvajanja [[plebejac|plebejaca]] od [[patricij|patricija]] u starom [[Rim]]u zbog nezadovoljstva svojim lošim položajem u gradu koji je bio apsolutno pod vlašću patricija i gdje plebejci nisu imali nikakva prava.

Poznat je '''prvi''' ([[494. pr. Kr.]]) i '''drugi''' ([[450. pr. Kr.]]) pokušaj izdvajanja i napuštanja grada od strane plebejaca.

[[Rimska Republika]] je bila aristokratska država i u njoj su nastavljene borbe između plebejaca i patricija koje su počele još u [[Rimsko Kraljevstvo|rimskom Kraljevstvu]]. Borba plebejaca i patricija započela je, po predaji, početkom 5. stoljeća i trajala je oko 200 godina, tj. do kraja 4. stoljeća pr. Kr.

Bilo je više razloga zbog kojih su plebejci bili nezadovoljni svojim gospodarskim i političkim položajem u državi, u kojoj je sva vlast pripadala patricijima.
Mnogi plebejci su se obogatili trgovinom, pa su na osnovu toga tražili da se i politički izjednače s patricijima kako bi i oni mogli sudjelovati u vlasti. Siromašni plebejci su bili najnezadovoljniji jer, i pored službe u vojsci, nisu dobivali dio ratnog plijena, niti im je bila dodjeljivana zemlja oduzeta od pobijeđenih - "'''državna zemlja'''" ([[latinski jezik|lat]]. ''ager publicus''). Osim toga, plebejci su teško podnosili [[dužničko ropstvo]] i sve učestalije slučajeve proganjanja i prodavanja u ropstvo zbog neisplaćenog duga.
Zbog toga, nastojanje plebejaca da se izjednače s patricijama uzrokovala su dugotrajnu političku borbu koja je imala četiri faze.

* U prvoj fazi borbe, započetoj 494 pr. Kr., plebejci su odlučili da se isele iz Rima i stvore novo naselje. ('''prvi secessio plebis'''). Uplašeni patriciji bili su primorani da popuste - odvratili su plebejce od iseljenja iz Rima, a najsiromašniji među plebejcima su bili oslobođeni duga. Zatim, plebejcima je priznato pravo održavanja svojih skupština i biranja naročitih zaštitnika – pučkih [[tribun]]a i [[edil]]a - neprikosnovenih ličnosti, koje su izgovarajući riječ '''veto''' (zabranjujem) mogli da obustave svaku odluku [[konzul]]a, [[Rimski Senat|senat]]a i drugih organa ako nije bila u skladu s interesima plebejaca.

* U drugoj fazi borbe plebejci su zahtijevali da se ukine dotadašnji način suđenja na osnovu običaja ('''drugi secessio plebis'''), od čega su oni imali mnogo štete, i da se obznane pisani zakoni. Patriciji su se tome dugo odupirali, ali su na kraju osnovali komisiju na čelu sa [[Decemviri]]om koja je 450 pr. Kr. na [[Rimski forum|Rimskom Forumu]] obznanila pisane zakone na [[Zakon dvanaest tablica|12 brončanih tablica]]. Ovi zakoni su postali osnova za tzv. [[rimsko pravo]]. Objavljivanjem zakona plebejci su bili oslobođeni patricijske samovolje i proizvoljnosti u suđenju. Međutim, ropstvo zbog duga je i dalje ostalo.

* U trećoj fazi borbe plebejci su težili poboljšanju svog gospodarskog položaja i izjednačenju u političkim pravima s patricijima. To su postigli [[366. pr. Kr.]] donošenjem zakona da nitko ne može posjedovati više od 500 ''jugera'' (125 hektara) državne zemlje i prvim izborom jednog plebejca za [[cenzor]]a ([[351. pr. Kr.]]).

* U posljednjoj fazi borbe (okončanoj oko [[300. pr. Kr.]]) plebejci su potpuno izjednačeni u pravima s patricijima: mogli su biti birani na sve položaje u vlasti, plebejac je mogao postati svećenikom ('''Lex Ogulnia'''), ukinuto je dužničko ropstvo i dopušten brak između patricija i plebejaca.

Ipak, od plebejske pobjede najviše su se okoristili bogati plebejci. Oni su se na razne načine povezivali i zbližavali s patricijima. Na kraju su se potpuno objedinili i postali vladajući sloj nove aristokracije, tzv. ''nobili'' (plemeniti) ili [[optimat]]i (najbolji). Siromašniji plebejci i dalje nisu mogli sudjelovati u vlasti, jer je državna služba u Rimu vršena besplatno, iz časti.

[[Kategorija:Rimska politika]]

Secessio plebis - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica