WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-12T19:22:01Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 12. lipanj 2025. u 19:22
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Secesija'''-->~~{{dz\|[[Odcjepljenje]]\|politički termin}}		{{dz\|[[Odcjepljenje]]\|politički termin}}
	{{Vslika		{{Vslika
	\| ime = art nouveau		\| ime = art nouveau

Suradnik10: Zamjena teksta - 'Drezden' u 'Dresden'

2025-05-11T04:16:48Z

Zamjena teksta - 'Drezden' u 'Dresden'

←Starija inačica		Inačica od 11. svibanj 2025. u 04:16
Redak 22:		Redak 22:
	Mnoge tvrtke kao [[WMF]] su surađivale u izvozu te umjetnosti i [[dizajn]]a te tako učinile stil poznatim diljem svijeta; kombinirajući dekorativne motive kao ženske figure (obično prezentirane isprepletene u dugu kosu i mekanim haljinama) te razne štrkljaste geometrijske oblike.		Mnoge tvrtke kao [[WMF]] su surađivale u izvozu te umjetnosti i [[dizajn]]a te tako učinile stil poznatim diljem svijeta; kombinirajući dekorativne motive kao ženske figure (obično prezentirane isprepletene u dugu kosu i mekanim haljinama) te razne štrkljaste geometrijske oblike.

	U arhitekturi su nastale zgrade u [[Darmstadt]]u, [[~~Drezden~~]]u, [[München]]u i [[Frankfurt na Majni\|Frankfurt]]u; djela mnogih velikih arhitekata: [[Auguste Perret]], [[Henri Clemens Van de Velde]], [[Josef Maria Olbrich]], [[Peter Behrens]].		U arhitekturi su nastale zgrade u [[Darmstadt]]u, [[Dresden]]u, [[München]]u i [[Frankfurt na Majni\|Frankfurt]]u; djela mnogih velikih arhitekata: [[Auguste Perret]], [[Henri Clemens Van de Velde]], [[Josef Maria Olbrich]], [[Peter Behrens]].
	Mnogi drugi umjetnici i dizajneri su također pridonijeli razvoju stila kao: [[Hugo Leven]] i [[Friedrich Adler (dizajner)\|Friedrich Adler]].		Mnogi drugi umjetnici i dizajneri su također pridonijeli razvoju stila kao: [[Hugo Leven]] i [[Friedrich Adler (dizajner)\|Friedrich Adler]].

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2022-01-02T16:33:48Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 16:33
Redak 59:		Redak 59:

	==Poveznice==		==Poveznice==
	~~{{Commonscat\|Art Nouveau}}~~
	* [[arhitektura industrijske revolucije]]		* [[arhitektura industrijske revolucije]]
	* [[arhitektura 20. stoljeća]]		* [[arhitektura 20. stoljeća]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-16T10:52:52Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz|[[Odcjepljenje]]|politički termin}}
{{Vslika
| ime = art nouveau
| izvorno_ime =
| slika_panorama = Tassel House stairway.JPG
| veličina_slike =250px
| opis_slike = [[Victor Horta]], Stubište [[Hotel Tassel|Hotela Tassel]] u [[Bruxelles]]u iz 1892.-93.
}}
'''Secesija''' (od [[njemački|njem.]] ''Sezession'') ili ''' art nouveau''' ([[francuski]]: „nova umjetnost”) je stilski pravac u umjetnosti koji se javio kao reakcija na [[akademizam]] i [[eklekticizam]] zadnjih desetljeća 19. stoljeća ([[francuski]]: ''[[Fin de siècle|fin-de-siècle]]''). Inspiriran prirodom, u [[Arhitektura|arhitekturu]], [[Primijenjene umjetnosti|primijenjenu umjetnost]], [[slikarstvo]] i [[kiparstvo]] unosi elegantnu profinjenost zakrivljenih i ornamentalnost plošnih [[linija (likovna umjetnost)]]. On je želio „uljepšati industrijsku proizvodnju, spojiti umjetnost i obrt, ukrasiti bezlične fasade zgrada”.

U pojedinim zemljama secesija se različito nazivala: u Francuskoj i Belgiji ''Art Nouveau'', u [[Njemačka|Njemačkoj]] se zove ''Jugendstil'', u [[Italija|Italiji]] ''Floreale'' ili ''Liberty'' (nazvan po londonskom dućanu koji je prodavao modernu dizajnerski robu proisteklu iz pokreta "[[Arts and Crafts]]"), u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] ''Modern Style'', u [[Španjolska|Španjolskoj]] ''Modernismo'', u [[Belgija|Belgiji]] stil ''Coup de fuet'' ili ''Velde stil'', u [[SAD]]-u je prihvaćena kasnija inačica - ''[[Art deco]]'', a kod nas je poznatija pod [[Austrija|Austrijskim]] nazivom – „secesija” (odcjepljenje, osamostaljenje).
[[Datoteka:Urania Cinema, Osijek.jpg|mini|200px|lijevo|<center>[[Vladoje Aksmanović|Viktor Axmann]] ([[Nizozemska]] Jugendstil tvrtka [[Urania]]), [[Kino Urania u Osijeku]] iz 1912.]][[Datoteka:Palau_de_la_M%C3%BAsica_-_Interior_general_(2).JPG|mini|<center>[[Palau de la Música Catalana]] u [[Barcelona|Barceloni]], 1905.-'08.]]

==Art nouveau u Francuskoj i Belgiji==
[[Datoteka:Woluwe-St-Pierre_-_Hoffmann_050917_(1).jpg|mini|200px|<center>''[[Palača Stoclet]]'' Josefa Hoffmanna u [[Bruxelles]]u.]]
Pod nazivom ''art nouveau'' secesija se javila u Francuskoj oko [[1880.]] i doživjela vrhunac početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]], točnije od [[1892.]] do [[1902.]] Naziv dolazi od dućana ''Maison de l'Art Nouveau'' ([[francuski|fra.]]: Dom nove umjetnosti) u [[Pariz]]u vlasnika Samuela (Siegfrida) Binga, sa stvarima dizajniranima u tom novom stilu. U [[Bruxelles]]u u [[Belgija|Belgiji]] stil su dodatno obogatili i razvili arhitekti i dizajneri [[Victor Horta]] i [[Henry van de Velde]].<ref>Sterner (1982), str. 38. - 42.</ref> Art Nouveau dizajneri u Belgiji, Švicarskoj i Francuskoj uključuju umjetnike kao što su: [[Theophile Alexandre Steinlen]], [[Alphonse Mucha]], [[Hector Guimard]] i [[Émile Gallé]].

== Jugendstil ==
[[Datoteka:Karlsruhe Moninger Jugendstil.jpg|mini|lijevo|200px|<center>Natpis iznad vrata pivnice u Karlsruheu s tipografskim slovima ''Jugend'' stila iz 1896. koji je ukrašen art nouveau motivima.]][[Datoteka:Secession_Vienna_June_2006_017.jpg|mini|200px|<center>[[Zgrada bečke secesije]] je izložbeni [[paviljon]], ali i arhitektonski [[manifest]] secesije, koji je 1897. godine u [[Beč]]u izgradio [[arhitekt]] [[Joseph Maria Olbrich]]]]
Godine [[1892.]] u Münchenu, kulturni časopis ''“Die Jugend”'' (Mladost) kreatora G. Hirtha je aktivno promovirao ''Jugendstil'' ([[njemački]]: mladenački stil) u umjetnosti i mnogi su lokalni umjetnici sudjelovali u njegovoj borbi sa tradicijom. Taj "novi stil" je postao suvremenikom art nouveau stila u Francuskoj i sličnima koji su nicali posvuda u Europi.

Mnoge tvrtke kao [[WMF]] su surađivale u izvozu te umjetnosti i [[dizajn]]a te tako učinile stil poznatim diljem svijeta; kombinirajući dekorativne motive kao ženske figure (obično prezentirane isprepletene u dugu kosu i mekanim haljinama) te razne štrkljaste geometrijske oblike.

U arhitekturi su nastale zgrade u [[Darmstadt]]u, [[Drezden]]u, [[München]]u i [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]]u; djela mnogih velikih arhitekata: [[Auguste Perret]], [[Henri Clemens Van de Velde]], [[Josef Maria Olbrich]], [[Peter Behrens]].
Mnogi drugi umjetnici i dizajneri su također pridonijeli razvoju stila kao: [[Hugo Leven]] i [[Friedrich Adler (dizajner)|Friedrich Adler]].

Jugendstil je jako utjecao na susjedne zemlje pa tako je u [[Nizozemska|Nizozemskoj]], djelovala tipična jugendstil kompanija, ''Urania''.

U Austro-Ugarskoj monarhiji, jugendstil se razvijao na nekoliko načina, većinom pod utjecajem bečke secesije i ''Werkstatte''.
== Secesija ==
{{glavni|Bečka secesija}}
[[Datoteka:The Kiss - Gustav Klimt - Google Cultural Institute.jpg|mini|200px|lijevo|<center>[[Gustav Klimt]], ''[[Poljubac]]'', [[1908.]], ulje i pozlata na platnu, 180 × 180 cm, Österreichische Galerie, [[Beč]].]]
[[Datoteka:Kuca Kallina Zagreb 5 01052012 roberta f.jpg|mini|200px|<center>[[Kuća Kallina u Zagrebu|Kuća Kallina]] u [[Zagreb]]u obložena višebojnim keramičkim pločicama i cvjetnim motivima]][[Datoteka:Kalemegdan 2.jpg|mini|200px|lijevo|<center>[[Ivan Meštrović]], [[Pobjednik (kip)|Pobjednik]], [[1912.]], [[Beograd]], [[Srbija]]]][[Datoteka:Oktogon Palaca prve hrvatske stedionice 3 01052012 roberta f.jpg|mini|200px|<center>[[Oktogon (Zagreb)|Kupola prolaza Oktogon]] u Zagrebu ukrašena zlatnim laticama i cvjetnim višebojnim motivima.]]
Lokalni nazivi za ovaj samosvjesni, radikalni i reformistički stil koji je prethodio [[Modernizam|modernizmu]] u Beču je bio [[w:de:Secession|secesija]] ([[latinski]]: odcjepljenje, osamostaljenje). Mnogi dalekovidni umjetnici i dizajneri pobjegli su iz kolotečine salonskih izložbenih prostora i počeli izlagati samostalno u konegenijalnijim okruženjima.

Jedna od najvažnijih karakteristika ovog stila je dinamična, valovita linija sinkopiranog ritma, dekorativnost i asimetričnost. Oblici izgledaju kao da će oživjeti i „rastu” u forme poput biljaka.

Glavni predstavnici su: slikari [[F. Von Stuck]], [[M. Liebermann]], [[Gustav Klimt]], švicarac [[Ferdinand Holder]] i arhitekti [[Otto Wagner]] i [[Josef Hoffmann]].

[[Otto Wagner]] ([[1841.]] – [[1918.]]) je najjači i najistaknutiji predstavnik bečke secesije. Nakon gradnje mnogih pseudoklasicističkih i historicističkih objekata hrabro je kročio u [[20. stoljeće]] ukrasivši pročelje jednostavne armirano betonske građevine keramičkim pločicama s cvjetnim motivima (npr. ''[[Majolika]]'', [[1889.]], [[Beč]]). Taj način ukrašavanja (ornamentalni i dekorativni), koji je proizašao iz prirodnih oblika (u prvom redu iz cvijeća) stiliziranih u duhu vremena i stila, obilježio je secesiju.

Recimo i to da je učenik Otta Wagnera bio [[Josef Hoffman]] koji se ubraja u preteče moderne arhitekture, a njegovi učenici su osnovali poznatu „Zagrebačku školu arhitekture” koja promicala načela moderne arhitekture.

Općenito, umjetnički pokret secesije u Hrvatskoj paralelan je s bečkim; već [[1897.]] godine, iste godine kada se secesija javila u Beču, grupa umjetnika istupila je iz ''Društva umjetnosti'' i osnovala ''[[Društvo hrvatskih umjetnika]]''. U našoj sredini secesija će stvoriti temelje naglog i svjetski relevantnog razvitka hrvatske umjetnosti tijekom dvadesetog stoljeća.

Od hrvatske secesije treba istaknuti djela slikara [[Vlaho Bukovac|Vlaha Bukovca]], [[Bela Čikoš Sesija|Bele Čikoša Sesije]], [[Mirko Rački|Mirka Račkog]], [[Tomislav Krizman|Tomislava Krizmana]] te [[Robert Auer|Roberta Auera]], kipara [[Robert Frangeš-Mihanović|Roberta Frangeša Mihanovića]], [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]], arhitekata [[Rudolf Lubynski|Rudolfa Lubynskog]], [[Aladar Baranyai|Aladara Baranyaija]], [[Ignjat Fischer|Ignjata Fischera]], [[Dionis Sunko|Dionisa Sunka]], [[Viktor Kovačić|Viktora Kovačića]], [[Kamilo Tončić-Sorinj|Kamila Tončić-Sorinja]]
i drugih.

== Art deco ==
{{glavni|Art deco}}
[[Slika:Chrysler Building 2005 3.jpg|mini|200px|<center>Vjerojatno najslavnije djelo Art Deco arhitekture je vrh [[Chrysler neboder]]a u [[New York]]u od emejlirane opeke.]]
''Art deco'' je kratica francuskog izraza ''art dècoratif'' („dekorativna umjetnost”), pojam nastao na izložbi dekorativne umjetnosti u [[Pariz]]u [[1925.]] godine. Od [[1920.]] – [[1930.]] javio se kao stil u modernoj umjetnosti u [[Europa|Europi]] i [[SAD]]-u vezan za ''secesiju (art nouveau)'' i ''Wiener Werkstätte''. Bio je prisutan u svim područjima umjetničkog oblikovanja života. Posebna pozornost pridaje se unutarnjem uređenju prostora, [[plakat]]ima, opremi knjiga, a slikarstvo često poprima i dekorativnu funkciju ([[Tamara de Lempicka]]).

U Hrvatskoj je Art Deco prisutan od [[1920-ih]] na svim područjima oblikovanja: [[Keramika|keramike]], plakata, sitne plastike, [[Scenografija|scenografije]] itd. U arhitekturi je uočljiv na više javnih objekata (npr. [[hotel Dubrovnik]] i pročelje [[NAMA|Name]] u [[Zagreb]]u).

==Bilješke==

{{izvori}}

==Poveznice==
{{Commonscat|Art Nouveau}}
* [[arhitektura industrijske revolucije]]
* [[arhitektura 20. stoljeća]]
* [[moderna crkva]]
* [[majolika]]

== Vanjske poveznice ==

* [http://lartnouveau.com/ lartnouveau.com] (francuski-engleski -njemački)
* [http://www.artnouveau-net.eu Réseau Art Nouveau Network]
* [http://www.achome.co.uk/artnouveau/index.php?page=home Art Nouveau]
* [http://www.inyourpocket.com/poland/krakow/en/feature?id=4246 Secesija u Poljskoj]
* [http://www.csetnekicsipke.hu/ Mađarska Csetneki čipka]
* [https://www.scribd.com/doc/49143981/KRONOLOGIJA-umjetnosti-prve-tre%C4%87ine-20-st-za-ispit-kod-prof-Makovi%C4%87a Kronologija likovne umjetnosti prve trećine 20. st.]

{{Zapadnaumjetnost}}
[[Kategorija: Secesija| ]]

Secesija - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - 'Drezden' u 'Dresden'

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica