WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-23T22:50:30Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Illustration of the phenomenon of seiches.png|mini|300px|desno|Prikaz nastajanja seša.]]

[[datoteka:Standing wave 2.gif|mini|300px|desno|[[Stojni val]] (crni) prikazan kao zbroj (superpozicija) dva pokretna [[val]]a koji se kreću u suprotnim smjerovima (plavi i crveni).]]

[[datoteka:LochNessSeiche.jpg|mini|300px|desno|Pojava seša ili bibavice na jezeru [[Loch Ness]].]]

[[datoteka:Lake Erie water level.gif|mini|300px|desno|Razlike u razini jezera uzrokovane sešom na [[Erie (jezero)|jezeru Erie]], snimljene između mjesta Buffalo, [[New York (savezna država)|New York]] (crveno) i [[Toledo, Ohio]] (plavo) za 14. prosinac 2003.]]

'''Seš''' ([[Francuski jezik|franc]]. ''seiches''), '''bibavica''', '''štiga''', '''šćiga''' je [[stojni val]] koji se javlja u [[jezero|jezerima]], [[zaljev]]ima, [[Kanal (građevina)|kanalima]], [[luka]]ma, [[more|zatvorenim morima]] ili njihovim dijelovima, a očituje se u [[oscilacije|oscilacijama]] [[Morska razina|razina vode]], te u [[period]]ičnim promjenama [[strujanje|strujanja]]. [[Period]] mu ovisi o obliku i izmjerama zahvaćenoga područja, a uz osnovno [[titranje]] pojavljuje se i titranje viših [[frekvencija]]. Seši mogu biti uzrokovani naglim promjenama [[tlak zraka|tlaka zraka]] i [[vjetar|vjetra]], poremećajima koji pristižu iz otvorenoga [[more|mora]] ili, iznimno, pomacima dna. Prvi su put opaženi u [[švicarska|švicarskim]] jezerima, a nakon toga i u drugim jezerima i morima. Seši su česti u [[Jadransko more|Jadranu]], a periodi im variraju od približno 21 [[sat]] (cijeli Jadran), više od 6 sati ([[Kvarnerski zaljev]]) i 1 sat ([[Kaštelanski zaljev]]), pa do 20 [[minuta]] i manje (na primjer [[Bakarski zaljev]]). Kada postignu velike amplitude, seši ugrožavaju [[plovidba|plovidbu]] i dovode do [[Poplava|poplavljivanja]]. <ref> '''seš''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=55562] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Stojni val ==
{{Glavni|Stojni val}}

'''Stojni val''', također i '''stacionarni val''', je val koji nastaje superpozicijom (zbrajanjem) dvaju valova jednake [[amplituda|amplitude]] i [[frekvencija|frekvencije]]. Opisuje ih [[jednadžba]]:

:<math> y = 2 \cdot A \cdot \cos \frac{2 \cdot \pi}{\lambda} x \cdot \cos \frac{2 \cdot \pi}{T} t,</math>

gdje su: ''A'' - [[amplituda]], ''λ'' - [[valna duljina]], ''T'' - [[period]] [[val]]a, ''t'' - [[Vrijeme (fizika)|vrijeme]]. Raspored [[Elongacija (razdvojba)|elongacija]] ''y'' je [[sinus]]oidni, no valne fronte ne putuju, tako da je amplituda pojedinih čestica različita i ovisna o mjestu ''x''. Na mjestima na kojima je amplituda jednaka nuli nalaze se čvorovi, a gdje je maksimalna trbusi.

Stojni valovi važni su u [[akustika|akustici]] ([[titranje]] žice, titranje stupa zraka u [[glazbala|glazbenom instrumentima]], prostorna akustika), gdje osim poželjnih mogu imati i neželjene posljedice, kao što je povećanje [[buka|buke]]. <ref> '''stojni valovi''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58219] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Slobodni valovi na moru ==
{{Glavni|More}}

'''Slobodni valovi''' pravilno su, [[period]]ično [[gibanje]] [[čestica]] vode u moru. Nastaju pod utjecajem vanjskih [[sila]], najčešće [[vjetar|vjetra]], a kako će se širiti ovisi o [[Gravitacija|sili teže]] i [[Coriolisov učinak|Coriolisovoj sili]]. Za kratkoperiodične [[val]]ove, s periodima kraćima od približno jednoga dana, dominantan je utjecaj sile teže, a za dugoperiodične valove važniji je utjecaj Coriolisove sile. Kratkoperiodični se valovi dijele na valove u dubokoj vodi i one u plitkoj vodi, a dugoperiodični valovi na težinsko-inercijalne i planetarne valove.

Kod valova u dubokoj vodi, [[valna duljina]] manja je od dvostruke dubine dna, čestice se gibaju kružnim [[putanja]]ma u okomitoj ravnini, a valni oblik putuje [[brzina|brzinom]] koja je razmjerna (proporcionalna) drugomu korijenu valne duljine. Takve valove najčešće uzrokuju vjetrovi povezani s [[Ciklona|ciklonalnim]] poremećajima u [[atmosfera|atmosferi]]. Oni se iz izvorišta šire na velike udaljenosti, gdje imaju pravilan oblik bez krijesta, srednje su visine, a nazivaju se mrtvo more. Stanje uzburkanosti morske površine utvrđuje se [[mjerenje]]m ili motrenjem (koristi se ljestvica od 0 do 9 stupnjeva, koji odgovaraju valnim visinama od 0 do više od 14 [[metar]]a). Valna duljina valova u plitkoj vodi višestruko je veća od dubine dna, čestice se gibaju [[elipsa|eliptičnim]] putanjama u okomitoj ravnini, a valni oblik putuje brzinom koja je razmjerna drugomu korijenu dubine dna. Valovi u plitkoj vodi nastali prilikom podmorskih [[potres]]a ili [[eksplozija]] podmorskih [[vulkan]]a nazivaju se [[cunami]] ili tsunami.

Poseban su slučaj težinsko-inercijalnih valova inercijalne [[oscilacije]]. Kod takvih se oscilacija čestice gibaju kružnim putanjama u vodoravnoj ravnini, u smjeru kazaljke na satu na [[Sjeverna polutka|sjevernoj polutki]], u suprotnom smjeru na južnoj polutki, a period njihova gibanja ovisi o [[zemljopisna širina|zemljopisnoj širini]], te iznosi od nekoliko dana u [[ekvator]]skim područjima do 12 sati u blizini [[Zemljopisni pol|polova]]. [[Tromost|Inercijalne]] oscilacije znatno utječu na promjenjivost (varijabilnost) [[Morska struja|struja]] u [[ocean]]ima i u manjim morima kao što je Jadran. Kod planetarnih valova najčešći su pomaci čestica u smjeru sjever–jug, te gibanje valnog oblika od istoka prema zapadu. Zbog svojih velikih perioda (mjesec i više dana), planetarni valovi mogu znatno utjecati na značajke opće cirkulacije u oceanima.

Osnovni oblici valova u moru mogu se preoblikovati. Ako valovi dolaze do strme obale pod kosim [[kut]]om, upadni i odbijeni valovi stvaraju vrlo nepravilno valno gibanje – križano more. Kada je smjer napredovanja valova okomit na strmu obalu, preklapanjem s odbijenim valovima nastaju [[stojni val]]ovi ili bibavica (seši). Pojavljuju se u [[zaljev]]ima i [[Kanal (građevina)|kanalima]], a pobude na [[titranje]] dolaze najčešće iz [[atmosfera|atmosfere]]: [[vjetar]] potiskuje vodu i gomila ju uz obalu, a njegovim naglim prestankom razina mora dolazi u [[Ravnoteža (mehanika)|ravnotežni]] položaj [[prigušenje|prigušenim]] titranjem.

Približavanjem plitkim obalama, fronte težinskih valova usporavaju se i zakreću u smjer usporedan s obalom, zapljuskuju i prelijevaju plaže, te nastaje mlat mora. Preoblikuju se porastom i slamanjem zbog nestabilnosti.

Kada se površinski valovi gibaju morem koje je [[Stratifikacija|stratificirano]], to jest u kojem postoje slojevi različite [[gustoća|gustoće]], [[temperatura|temperature]] ili [[salinitet]]a, a [[dubina]] kojih se naglo mijenja, nastaju unutarnji valovi, koji se očituju titranjima [[termoklina|termokline]] u rasponu od desetak metara.

Na otvorenom oceanu, procesom nestabilnosti od planetarnih se valova oblikuju [[Meandar|meandri]] i [[vrtlog|vrtlozi]], koji se mogu održati mjesecima, a prenose izvorne vodene mase na velike udaljenosti i tako utječu na biološke procese u moru. <ref> '''more''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=41900] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Titranja i valovi]]
[[Kategorija:Vodene mase]]

Seš - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica