Suradnik10: Zamjena teksta - '{{zh}}' u '{{kin oznaka}}'

2025-06-02T23:16:36Z

Zamjena teksta - '{{zh}}' u '{{kin oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 2. lipanj 2025. u 23:16
Redak 29:		Redak 29:
	\|slika2 = Sc2.GIF		\|slika2 = Sc2.GIF
	}}		}}
	'''Sečuan''' ([[kinesko pismo\|kineski]]: 四川, [[pinyin]]: ''Sìchuān''), na zapadu poznat i kao '''Szechwan''' ili '''Szechuan''', je [[kineske pokrajine\|pokrajina]] na jugozapadu [[Kina\|Kine]], čiji je glavni grad [[Chengdu]]. Sìchuān doslovno znači „četiri rijeke”, što je bio naziv za ovu pokrajinu još od vremena [[dinastija Sung\|dinastije Sung]]<ref>[http://www.people.com.cn/GB/shenghuo/1090/2435218.html Podrijetlo imena kineskih pokrajina] {{zh}} Preuzeto 25. srpnja 2013.</ref>.		'''Sečuan''' ([[kinesko pismo\|kineski]]: 四川, [[pinyin]]: ''Sìchuān''), na zapadu poznat i kao '''Szechwan''' ili '''Szechuan''', je [[kineske pokrajine\|pokrajina]] na jugozapadu [[Kina\|Kine]], čiji je glavni grad [[Chengdu]]. Sìchuān doslovno znači „četiri rijeke”, što je bio naziv za ovu pokrajinu još od vremena [[dinastija Sung\|dinastije Sung]]<ref>[http://www.people.com.cn/GB/shenghuo/1090/2435218.html Podrijetlo imena kineskih pokrajina] {{kin oznaka}} Preuzeto 25. srpnja 2013.</ref>.
	[[Datoteka:Panda3.jpg\|mini\|lijevo\|<center>[[Pande]] u [[Rezervati Velikog pande u Sečuanu\|RP Wolong]]]]		[[Datoteka:Panda3.jpg\|mini\|lijevo\|<center>[[Pande]] u [[Rezervati Velikog pande u Sečuanu\|RP Wolong]]]]
	== Zemljopis ==		== Zemljopis ==
Redak 60:		Redak 60:
	God. 1975., tajnik stranke u Sečuanu, [[Zhao Ziyang]], vodio je prve tržišne reforme u poljoprivredi.		God. 1975., tajnik stranke u Sečuanu, [[Zhao Ziyang]], vodio je prve tržišne reforme u poljoprivredi.

	[[Potres u Sečuanu 2008.]] godine, u 14:28:04 po lokalnom vremenu, imao je jačinu od 7,9, a epicentar je bio 90 km zapadno-sjeverozapadno od Chengdua. Potres je prouzrokovao smrt 16.200 ljudi, s tim da je samo u Chongqingu 5 učenika poginulo, a 20 ih je zakopano u ruševinamna, dok je više od 100 povrijeđeno kada se urušila jedna osnovna škola<ref>[http://news.hexun.com/2008-05-12/105904777.html] {{zh}} Preuzeto 25. srpnja 2013.</ref>.		[[Potres u Sečuanu 2008.]] godine, u 14:28:04 po lokalnom vremenu, imao je jačinu od 7,9, a epicentar je bio 90 km zapadno-sjeverozapadno od Chengdua. Potres je prouzrokovao smrt 16.200 ljudi, s tim da je samo u Chongqingu 5 učenika poginulo, a 20 ih je zakopano u ruševinamna, dok je više od 100 povrijeđeno kada se urušila jedna osnovna škola<ref>[http://news.hexun.com/2008-05-12/105904777.html] {{kin oznaka}} Preuzeto 25. srpnja 2013.</ref>.

	==Znamenitosti==		==Znamenitosti==
Redak 236:		Redak 236:
	== Vanjske veze ==		== Vanjske veze ==

	* [http://www.sichuan.gov.cn/ Službene stranice pokrajine Sečuan] {{zh}}		* [http://www.sichuan.gov.cn/ Službene stranice pokrajine Sečuan] {{kin oznaka}}
	* [http://www.muztagh.com/images/map/map-of-sichuan-large.jpg Velika karta Sečuana]		* [http://www.muztagh.com/images/map/map-of-sichuan-large.jpg Velika karta Sečuana]
	* [http://www.chinaculture.org/gb/en_museum/2003-09/24/content_30239.htm Li Bai Museum], Zhongba {{eng oznaka}}		* [http://www.chinaculture.org/gb/en_museum/2003-09/24/content_30239.htm Li Bai Museum], Zhongba {{eng oznaka}}

WikiSysop: file->datoteka

2022-05-08T05:20:27Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 8. svibanj 2022. u 05:20
Redak 88:		Redak 88:
	! Stanovništvo ([[2010.]])		! Stanovništvo ([[2010.]])
	\|-		\|-
	\|rowspan=25\|[[~~File~~:Sichuan prfc map.png\|450px]]		\|rowspan=25\|[[Datoteka:Sichuan prfc map.png\|450px]]
	\|- style="background:lightblue;"		\|- style="background:lightblue;"
	\| colspan="6" style="text-align:center;"\|'''— Podpokrajinski grad —'''		\| colspan="6" style="text-align:center;"\|'''— Podpokrajinski grad —'''

WikiSysop: no summary specified

2021-11-03T07:32:40Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 3. studeni 2021. u 07:32
Redak 228:		Redak 228:

	==Izvori==		==Izvori==
	~~{{commonscat\|Sichuan}}~~
	{{izvori}}		{{izvori}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-27T04:49:12Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir kineske pokrajine
|ime = Sečuan
|izvorno ime = 四川省
|pinyin = ''Sìchuān''
|ime_genitiv = Sečuana
|slika = Sichuan_in_China_(%2Ball_claims_hatched).svg
|vrsta uprave = [[Pokrajine Kine|Pokrajina]]
|sjedište = [[Chengdu]]
|najveći grad = Chengdu
|partijski sekretar = [[Wang Dongming]]
|guverner = [[Wei Hong]]
|površina = 485.000
|površ_br = 5
|stanovnika = 80.418.200
|god_popisa = 2010.
|stan_br= 4
|gust_naseljen = 165
|gust_br = 22
|službeni jezici i dijalekti = [[Mandarinski jezik|sečuanski mandarinski]]
|HDI = 0,763
|HDI_godina = 2008.
|HDI_rang = 24.
|narodi = [[Han Kinezi]] (95%) [[Yi]] (2,6%) [[Tibetanci]] (1,5%) [[Qiang (narod)|Qiang]] (0,4%)
|broj prefektura = 21
|broj županija = 181
|broj gradova = 5.011
|ISO = CN-51
|web stranica = [http://www.sichuan.gov.cn/10462/wza2012/english/english.shtml www.sichuan.gov.cn]
|slika2 = Sc2.GIF
}}
'''Sečuan''' ([[kinesko pismo|kineski]]: 四川, [[pinyin]]: ''Sìchuān''), na zapadu poznat i kao '''Szechwan''' ili '''Szechuan''', je [[kineske pokrajine|pokrajina]] na jugozapadu [[Kina|Kine]], čiji je glavni grad [[Chengdu]]. Sìchuān doslovno znači „četiri rijeke”, što je bio naziv za ovu pokrajinu još od vremena [[dinastija Sung|dinastije Sung]]<ref>[http://www.people.com.cn/GB/shenghuo/1090/2435218.html Podrijetlo imena kineskih pokrajina] {{zh}} Preuzeto 25. srpnja 2013.</ref>.
[[Datoteka:Panda3.jpg|mini|lijevo|<center>[[Pande]] u [[Rezervati Velikog pande u Sečuanu|RP Wolong]]]]
== Zemljopis ==
[[Datoteka:%E4%B9%9D%E5%AF%A8%E6%B2%9F%E4%BA%94%E8%8A%B1%E6%B5%B7.jpg|mini|lijevo|<center>Pandino jezero (熊猫海, Xióngmāo Hǎi) u [[Jiuzhaigou]]]]
Sečuan ima površinu od 485.000 [[km²]] i 87.250.000 stanovnika (po podatcima iz [[2010.]]). Pokrajina leži istočno od [[Tibet]]anskog platoa, u gornjem toku rijeke [[Jangce]]. Središte mu je Sečuanski bazen, plodna dolina (nadmorske visine od 700 m na sjeveru do 300 m na jugu) okružena planinama među kojima dominira zapadno gorje [[Daxue Shan]] (大雪山 ''Daxue Shān''), sa 7.556 m visokim vrhom [[Gongga Shan]] ([[tibetanski]] ''Minya Konka''). Na sjeveru je gorje [[Qinling]] (秦岭山 / 秦山) s vrhovima preko 4.000 m, dok jug i jugoistok zatvara gorje [[Dalou]] (大娄山 / 大娄山) s vrhovima oko 2.000 m visine. Ostale značajne planine su Erlang Shan Erlang Shan (二郎山; 3.437 m), [[Emei Shan]] (峨眉山; 3.099 m) i Siguniang Shan (四姑娘山; 6.254 m).

Rijeka Jangce je najveća i najduža u Sečuanu, gdje ima četiri pritoke po kojima je Sečuan dobio ime: [[Min Jiang]] (岷江), [[Tuo Jiang]] (沱江), [[Jialing Jiang]] (嘉陵江) i [[Wu Jiang]] (乌江).

Kako se Sečuan nalazi na srazu indijske i euroazijske tektonske ploče, ovdje se događaju česti [[potres]]i. [[Glavni grad]] pokrajine je [[Chengdu]], a susjedne kineske pokrajine su: [[Tibet]], [[Qinghai]], [[Gansu]], [[Shaanxi]], [[Chongqing]], [[Guizhou]] i [[Yunnan]].

===Prirodoslovne odlike===
[[Datoteka:1_huanglong_pools_aerial_2011.jpg|mini|lijevo|<center>Kalcitne terase [[Huanglong]]a]]
[[Datoteka:Leshan_Buddha_Statue_View.JPG|mini|lijevo|<center>[[Veliki Buda u Leshanu]]]]
[[Datoteka:Mount_Emei_pic_1.jpg|mini|lijevo|<center>[[Emei Shan]]]]
Raznovrsna [[geomorfologija]] i [[klima]] stvorile su uvjete za rast bogatog biljnog svijeta. Pokrajina Sečuan ima više od 7,46 milijuna [[hektar]]a [[šuma]]. Jedna petina takozvanih „živih fosila“ Kine žive u Sečuanu kao [[endem]]ske vrste. [[Veliki panda]], nacionalni simbol Kine, potječe upravo s planinskih predjela Sečuana. Najpoznatije zaštićeno prirodno područje je [[rezervat prirode]] [[Wolong]].

==Povijest==

Od dinastije [[Shang]] postojala su u Sečuanu naselja (poput arheološkog nalazišta Sanxingdui, 三星堆) koja od 9. stoljeća prije Krista čine [[Shu (država)|kraljevstva Shu]] (蜀) i [[Ba (država)|Ba]] (巴), a koja su 316. godine prije Krista pripojena [[Kinesko Carstvo|Kineskom Carstvu]] [[Dinastija Qin|dinastije Qin]]. Arheološko za Kraljevstvo Shu u selu Sanxingdui (三星堆).
U 3. stoljeće prije Krista, uspostavom [[Dujiangyan sustav za navodnjavanje|sustava za navodnjavanje u Dujiangyanu]] nastao je važan temelj za poljoprivredno bogatstvo pokrajine.

Nestankom središnje vlasti kineskih dinastija, stanovnici Sečuana su uvijek bili među prvima koji su koristiti kaos kako bi uspostavili samostalno kraljevstvo. Tako je [[Gongsun Shu]] proglasio Kraljevstvo Shu tijekom ustanka Crvene obrve ([[Chimei]]) 24. god. Njegova vladavina trajala je do 36. god. kad ju je uništio [[Car Guangwu od Hana]].
[[Ustanak Žutih turbana]] označio je kraj [[dinastija Han|dinastije Han]] i [[Zhang Lu]] (张鲁 / 张鲁) je od 186.-216. god. u Sečuanu i [[Shaanxi]]ju osnovao južnu [[taoizam|taoističku]] [[teokracija|teokraciju]] utemeljenu na učenjima njegovog djeda [[Zhang Daoling|Zhanga Daolinga]] (张道陵 / 张道陵). Raspadom carstva Han [[Liu Bei]] (刘备 / 刘备) je 221. god. osnovao [[Shu Han]] (蜀汉 / 蜀汉), jedno od [[Tri kraljevstva]], po kojima je nazvano sljedeće razdoblje.

U ranim 1930-im sjeverni dio Sečuana su kontrolirali komunisti. God. 1935. [[dugi marš]] je vodio kroz Sečuan, a juriš na most Luding je bila jedna od najsmjelijih akcija. God.
1936. Sečuan je iskusio ekstremne suše nakon kojih su uslijedile godine gladi.

Nakon što su [[Wuhan]] osvojili [[Japanci]], [[Kuomintang]] pod [[Čang Kai-šek]]om je preselio svoje sjedište u [[Chongqing]] 1938. god. Godine 1949., osnovan je Jugozapadni ured pod vodstvom [[Deng Šaoping]]a, rođenim Sečuancom, za konsolidaciju vladavine [[Komunistička stranka Kine|KPK-a]] u ovoj regiji nakon proglašenja [[Kina|Narodne Republike Kine]]. U prosincu 1949. god. komunisti su osvojili Chongqing, zajedno s ostatkom kopnenih područja Kuomintanga.

God. 1975., tajnik stranke u Sečuanu, [[Zhao Ziyang]], vodio je prve tržišne reforme u poljoprivredi.

[[Potres u Sečuanu 2008.]] godine, u 14:28:04 po lokalnom vremenu, imao je jačinu od 7,9, a epicentar je bio 90 km zapadno-sjeverozapadno od Chengdua. Potres je prouzrokovao smrt 16.200 ljudi, s tim da je samo u Chongqingu 5 učenika poginulo, a 20 ih je zakopano u ruševinamna, dok je više od 100 povrijeđeno kada se urušila jedna osnovna škola<ref>[http://news.hexun.com/2008-05-12/105904777.html] {{zh}} Preuzeto 25. srpnja 2013.</ref>.

==Znamenitosti==

[[Datoteka:QinChengHouShan_WuLongGou.jpg|mini|<center>Slap na planini [[Qingcheng Shan]]]]
[[Datoteka:Jingjiang.JPEG|mini|<center>Pogled sa rijeke [[Jingidang]] na most Anshun i gradske zgrade [[Chengdu]]a]]
[[Datoteka:Kangding-c01-f.jpg|mini|<center>Grad Kangding u Sečuanu]]
Sečuan ima najviše [[UNESCO]]-vih [[svjetska baština|svjetskih baština]] od bilo koje druge kineske pokrajine:
* ''[[Jiuzhaigou]]'' (九寨溝, [[tibetanski]]: ''Zitsa Degu''; što znači "Dolina devet sela") je [[nacionalni park]] smješten u istoimenoj županiji [[autonomne prefekture Kine|autonomne prefekture]] [[Ngawa]], na sjeveru Sečuana. Jiuzhaigou je najpoznatiji po svojim višekatnim [[slap]]ovima i šarenim [[jezero|jezerima]] zbog čega je u V. kategoriji zaštite u sustavu [[IUCN]]-a, ali i upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] od 1992. godine<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/637 Slikovito i povijesno područje doline Jiuzhaigou] na UNESCO-vim službenim stranicama {{eng oznaka}} Preuzeto 25. srpnja 2013.</ref>.
* ''[[Rezervati Velikog pande u Sečuanu]]'' ([[kineski]]: 四川大熊貓棲息地, [[pinyin]]: ''Sìchuān Dàxióngmāo Qīxīdì'') su skupina sedam [[rezervat prirode|rezervata prirode]] i devet [[park prirode|parkova prirode]] na 9245 km² planina [[Qionglai]] i [[Jiajin]], u kojima živi i razmnožava se više od 30% svjetske populacije jako ugroženih [[Veliki panda|Velikih pandi]].
* ''[[Huanglong]]'' (黃龍, što znači „Žuti zmaj”) u županiji Songpan, [[krajolik]] koji se proteže južnim dijelom gorja [[Minshan]], kuda rijeka [[Fujiang]] prolazi kroz [[klanac]] Danyun, 150 km sjeverozapadno od glavnog grada pokrajine, [[Chengdu]]a. Ovo slikovito područje je najpoznatije po šarenim bazenima ''Huanglonggoua'' („Jaruga žutog zmaja”) koji su nastali naslagama [[kalcit]]a, ali i po raznolikom [[šuma|šumskom]] [[ekosustav]]u, sniježnim vrhovima, kao što je ''Xuebaoding'' („Sniježni planinski vrh”) koji je najistočniji sniježni vrh u Kini; te [[slap]]ovima i [[Termalni izvor|termalnim izvorima]]<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/638 Slikovito i povijesno područje uanglonga] na UNESCO-vim službenim stranicama {{eng oznaka}} Preuzeto 7. rujna 2011.</ref>.
* ''[[Emei Shan]]'' (峨嵋山, što znači „Uzvišeno čelo”) je [[planina]] u južnom dijelu Sečuana koja se uzdiže 2.800 m iznad zapadnog kraja Sečuanske kotline. Sa svojih 3.099 metara visine, planina Emei je najviša od četiri [[budizam|budističke]] [[svete planine Kine]]<ref>Holly Hayes, [http://www.sacred-destinations.com/china/emei-shan Emei Shan], Sacred Destinations 2009. {{eng oznaka}} Preuzeto 25. srpnja 2013.</ref>
* ''[[Veliki Buda u Leshanu]]'' (乐山大佛 / 乐山大佛) je isklesan od 719.-803. god. na liticama rijeke Min. Isklesana tijekom vladavine dinastije [[Tang]] (618.–907.), ona je sa svojih 71 metara visine, najveća pred-moderna [[skulptura]] na svijetu.
* ''[[Planina Qingcheng]]'' (青城山, ''Qīngchéng Shān'') je [[planina]] kod grada [[Dujiangyan]]a koja je jedno od najstvetijih mjesta [[taoizam|taoizma]] u Kini, i jedna od [[Svete planine Kine|Svetih planina Kine]]. Prema [[kineska mitologija|kineskoj mitologiji]], [[Žuti Car]] (Huangdi) je ovdje naukovao, zajedno s Ningom Fengzhijem. Zbog toga je širom planine izgrađeno mnogo taoističkih hramova. Planina Qincheng je, zajedno s [[Dujiangyan sustav za navodnjavanje|Dujiangyan sustavom za navodnjavanje]], upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]], 2000. godine<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/1001 Planina Qingcheng i Dujiangyan sustav za navodnjavanje] na UNESCO-vim službenim stranicama {{eng oznaka}} Preuzeto 1. rujna 2011.</ref> kao "mjesta gdje je taoizam nastao, a što se slavi u njegovim brojnim hramovima".

==Upravna podjela==

Sečuan je podijeljen na 18 gradskih prefektura i tri autonomne prefekture:

{| class="wikitable" style="font-size:90%; margin:auto;"
|-
! Zemljovid
! #
! Naziv
! Upravno sjedište
! [[Kinesko pismo]] [[Pinyin]]
! Stanovništvo ([[2010.]])
|-
|rowspan=25|[[File:Sichuan prfc map.png|450px]]
|- style="background:lightblue;"
| colspan="6" style="text-align:center;"|'''— Podpokrajinski grad —'''
|-
|9.
|'''[[Chengdu]]'''
|[[Qingyang (distrikt)]]
|成都市 Chéngdū Shì
|14.047.625
|- style="background:lightblue;"
| colspan="6" style="text-align:center;"|'''— Gradske prefekture —'''
|-
|3.
|[[Mianyang]]
|[[Fucheng (distrikt)]]
|绵阳市 Miányáng Shì
|4.613.862
|-
|4.
|[[Guangyuan]]
|[[Lizhou (distrikt)]]
|广元市 Gǔangyúan Shì
|2.484.125
|-
|5.
|[[Nanchong]]
|[[Shunqing (distrikt)]]
|南充市 Nánchōng Shì
|6.278.622
|-
|6.
|[[Bazhong]]
|[[Bazhou (distrikt)]]
|巴中市 Bāzhōng Shì
|3.283.771
|-
|7.
|[[Dazhou]]
|[[Tongchuan (distrikt)]]
|达州市 Dázhōu Shì
|5.468.092
|-
|8.
|[[Ya'an]]
|[[Yucheng (distrikt)]]
|雅安市 Yǎ'ān Shì
|1.507.264
|-
|10.
|[[Deyang]]
|[[Jingyang (distrikt)]]
|德阳市 Déyáng Shì
|3.615.759
|-
|11.
|[[Suining]]
|[[Chuanshan (distrikt)]]
|遂宁市 Sùiníng Shì
|3.252.551
|-
|12.
|[[Guang'an]]
|[[Guang'an (distrikt)]]
|广安市 Guǎng'ān Shì
|3.205.476
|-
|13.
|[[Meishan]]
|[[Dongpo (distrikt)]]
|眉山市 Méishān Shì
|2.950.548
|-
|14.
|[[Ziyang]]
|[[Yanjiang (distrikt)]]
|资阳市 Zīyáng Shì
|3.665.064
|-
|15.
|[[Leshan]]
|[[Shizhong (distrikt)]]
|乐山市 Lèshān Shì
|3.235.756
|-
|16.
|[[Neijiang]]
|[[Shizhong (distrikt)]]
|内江市 Nèijiāng Shì
|3.702.847
|-
|17.
|[[Zigong]]
|[[Ziliujing (distrikt)]]
|自贡市 Zìgòng Shì
|2.678.898
|-
|18.
|[[Yibin]]
|[[Cuiping (distrikt)]]
|宜宾市 Yíbīn Shì
|4.472.001
|-
|19.
|[[Luzhou]]
|[[Jiangyang (distrikt)]]
|泸州市 Lúzhōu Shì
|4.218.426
|-
|21.
|[[Panzhihua]]
|[[Dongqu (distrikt)]]
|攀枝花市 Pānzhīhūa Shì
|1.214.121
|- style="background:lightblue;"
| colspan="6" style="text-align:center;"|'''— Autonomne prefekture —'''
|-
|1.
|[[Garzê]] (za [[Tibetanci|Tibetance]])
|[[Kangding]]
|甘孜藏族自治州 Gānzī Zàngzú Zìzhìzhōu
|1.091.872
|-
|2.
|[[Ngawa]] (za [[Tibetanci|Tibetance]] i [[Qiang (narod)|Qiange]])
|[[Barkam]]
|阿坝藏族羌族自治州 Ābà Zàngzú Qiāngzú Zìzhìzhōu
|898.713
|-
|20.
|[[Liangshan]] (za [[Yi (narod)|narod Yi]])
|[[Xichang]]
|凉山彝族自治州 Liángshān Yízú Zìzhìzhōu
|4.532.809
|}

==Gospodarstvo==

Sečuan je tijekom kineske povijesti bio poznat kao „pokrajina obilja“. Proizvodnja [[pšenica|pšenice]] i [[riža|riže]] u Sečuanu je i danas vodeća u Kini. Uzgajaju se još i [[krumpir]], [[breskve]], [[šećerna trska]] i [[agrumi]]. Prema podatcima iz 1999. god. Sečuan je prvi u Kini po proizvodnji svinjskog mesa, a drugi po proizvodnji svilenih čahura. Od ruda, najvažnije su: [[željezo]], [[vanadij]], [[titanij]], [[litij]] i [[kobalt]].

==Izvori==
{{commonscat|Sichuan}}
{{izvori}}

==Poveznice==
* [[Potres u Sečuanu 2008.]]

== Vanjske veze ==

* [http://www.sichuan.gov.cn/ Službene stranice pokrajine Sečuan] {{zh}}
* [http://www.muztagh.com/images/map/map-of-sichuan-large.jpg Velika karta Sečuana]
* [http://www.chinaculture.org/gb/en_museum/2003-09/24/content_30239.htm Li Bai Museum], Zhongba {{eng oznaka}}

{{Administrativna podjela NR Kine}}

[[Kategorija:Sečuan| ]]

Sečuan - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{zh}}' u '{{kin oznaka}}'

WikiSysop: file->datoteka

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica