WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-30T11:37:54Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Schmallkalden.jpg|mini|200px|poster saveza]]
'''Schmalkaldski savez''' ([[njemački]]: ''Schmalkaldischer Bund'') je bio obrambeni savez [[Luterani|luteranskih]] knezova u Svetom Rimskom Carstvu tijekom sredine [[16. stoljeće|16. stoljeća]]. Iako je izvorno započet zbog vjerskih motiva ubrzo nakon početka protestantske reformacije, na kraju je postao pokret namijenjen zamijeni Svetog Rimskog Carstva kao izvor političke lojalnosti.<ref>Merriman, str. 110.</ref> Iako nije bio prvi savez svoje vrste, za razliku od prethodnih formacija, kao što su savez Torgau, Schmalkaldski savez je imao značajnu vojsku za obranu svojih političkih i vjerskih interesa. Dobio je svoje ime po gradu Schmalkaldenu, u njemačkoj pokrajini [[Tiringija|Tiringiji]].

==Počeci i članovi==
[[Datoteka:Wartburg-Philipp.von.Hessen.JPG|mini|200px|Filip, zemaljski grof od [[Hessen]]a]]
Savez je službeno je osnovao [[27. veljače]] [[1531.]]<ref> http://en.wikisource.org/wiki/Catholic_Encyclopedia_%281913%29/Smalkaldic_League</ref> , Filip I., pokrajinski grof Hessena, i Ivan Fridrik I. Izborni knez Saske, dva najjača protestantska vladara tog vremena. <ref>Kagan. The Western Heritage, p. 360 </ref> Nastao je kao obrambeni vjerski savez, s članovima obećavajući obranu jedni drugima ako trebaju na njihovom teritoriju te da ne će biti napadnuti od strane Karla V, cara Svetog Rimskog Carstva.
[[Datoteka:Lucas Cranach d.J. - Kurfürst Johann Friedrich der Großmütige von Sachsen (1578).jpg|mini|200px|Ivan Frederik, saski izborni knez Saske]]

Savez je ubrzo postao više od teritorijalno-politički pokret, jer je prekid sa Katoličkom crkvom nudio značajne ekonomske prednosti. U prosincu 1535, savez je primao svakog tko bi se pretplatio na ''Augsburšku ispovijed'' te su se stoga Anhalt, [[Württemberg]], Pomorje, kao i slobodni carski gradove Augsburg, Hannover, Frankfurtu na Majni, i Kemptenu pridružili savezu.<ref> Acton, et al. The Cambridge Modern History, str. 233. </ref>
Godine 1535 [[Franjo I., francuski kralj|Franjo I. Francuski]] pridružio se savezu protiv Habsburgovaca, ali se kasnije povukao zbog vjerskih sukoba iznutra. [[Sulejman Veličanstveni]] je intervenirao diplomatski u korist približavanja, a poznato je da je poslao barem jedno pismo protestantskim knezovima Njemačke potičući ih na povežu s Franjom I. protiv cara Karla V.

Godine 1538., Schmalkaldski savez se udružio s nedavno reformiranom Danskom. Godine 1539. savez je stekao Brandenburg, koji je bio pod vodstvom Joachima II Hectora.<ref>Smith, Henry Preserved. The Age of the Reformation. p. 119. </ref> Godine 1545 savez je stekao savezništvo od izbornog Palatinata, pod nadzorom izbornog kneza Fridrika III.<ref name="smith-121">Smith, Henry Preserved. The Age of the Reformation. pp. 120–121. </ref>Godine 1544. Danska i Sveto Rimsko Carstvo su potpisali Sporazum iz Speyera, koji je definirao da će za vrijeme vladavine Kristijana III Danska će održati mirnu vanjsku politiku prema Svetom Rimskom Carstvu.
==Djelatnost==
Članovi saveza su se dogovorili da će osigurati 10.000 pješaka i 2.000 konjanika <ref>Wilde, Robert.[http://europeanhistory.about.com/library/weekly/aa051101a.htm The Schmalkaldic League, Part 1: Introduction and Creation ]</ref>za svoju međusobnu zaštitu. Oni su rijetko izazivali Karla izravno, ali su oduzeli Crkvi zemlju, prognali biskupa i katoličke knezove, i pomogali širenju luteranizma ucijeloj sjevernoj Njemačkoj. Martin Luther je planira predstaviti savezu Schmalkaldske članke, strožu protestantsku ispovijest, tijekom sastanka godine1537.<ref name="Smith-121">Smith, Henry Preserved. The Age of the Reformation. p. 121. </ref> Luther je nazočio kritičnim sastancima godine 1537, ali je proveo većinu svog vremena pateći od bubrežnih kamenaca.Vladari i knezovi čak su sastali u domu gdje Luther je bio boravio. Iako je Luther bio zamoljen pripremiti članke vjere koji će postati poznati kao Schmalkaldski članci, oni nisu bili formalno usvojeni u vrijeme sastanka iako su kasnije uključeni u Luteransku Ispovijed, u knjizi Saveza ,iz1580 , na njemačkom jeziku, te u latinskom prijevodu, u službeni latinski izdanje knjige Saveza, izdanja u Leipzigu iz 1584.
Za petnaest godina savez bio u mogućnosti postojanja bez oporbe, jer je Karlo bio zauzet u borbi s Francuskom i Osmanskim Carstvom.Osmansko-habsburški ratova su trajala od 1526 do 1571. Godine 1535 Karlo je vodio uspješan pohod kampanju protiv Tunisa. Franjo I. Francuski, u nastojanju da ograniči moć Habsburgovaca, u savezu sa Sulejmanom Veličanstvenim , formiranje francusko-osmanski savez. Talijanski rat u razdoblju od 1535-1538, između Francuske i Svetog Rimskog Carstva, koja je završio 1538 s primirjem iz Nice. Posljednji rat u tom razdoblju Karlo je vodio protiv Francuske, talijanski rat od 1542-1546, koja je završio s neuvjerljivim ishodom i Sporazumom iz Crépyja. <ref name="smith-121"/>

==Schmalkaldski rat==
{{glavni|Schmalkaldski rat}}
[[Datoteka:Charles V enthroned over his defeated enemies Giulio Clovio mid 16th century.jpg|mini|200px|[[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo V.]] ustoličen pred svojim potučenim neprijateljima:(s lijeva): [[Sulejman Veličanstveni|Sulejmanom Veličanstvenim]], papom [[Klement VII.|Klementom VII.]] , Franjom I., vojvodom od Clevesa, saskim vojvodom i grofom od Hessena, slika [[Julije Klović|Julija Klovića]] iz 16. stoljeća]]

Nakon što je Karlo sklopio mir s Franjom, usmjerio se na suzbijanje protestantskog otpora unutar svoga carstva. Od [[1546.]] do [[1547.]] , u onom što je poznato kao [[Schmalkaldski rat]], Karlo i njegovi saveznici su se sa savezom oko teritorija Ernestine Albertine u Saskoj. Iako su vojne snage saveza bile vjerojatno nadmoćne, njezini čelnici su bili nesposobni i nisu se mogli dogovoriti o bilo kojem planu borbe. <ref>Smith, Henry Preserved. The Age of the Reformation. str. 127. </ref> Dana [[24. travnja]] [[1547.]] , carske snage okupljene od strane Karla i pape [[Pavao III.|Pavla III.]] preusmjerili su snage saveza u bitku kod Mühlberga, uhvativši mnoge vođe, uključujući, od kojih su najpoznatiji, Ivan Fridrik velikodušni i Filip od Hessena, te prisilili stanovnike trideset različitih gradova na preobraćenje <ref>Merriman, John. A History of Modern Europe, Volume One, str. 110. </ref> Ovom bitko Karlo je učinkovito pobijedio u ratu. Samo dva grada i dalje da su se i dalje nastavili odupirati. Mnogi od knezova i ključnih reformatora, kao što su Martin Bucer, pobjegli su u Englesku, gdje su izravno utjecali na englesku reformaciju.

== Posljedice ==

Godine [[1548.]] Karlo je pobjednički prisiio Schmalkaldski savez na pristanak na uvjete naznačene u ''Augsburškim Privremenim''. Međutim, 1550-tih, protestantizam se previše čvrsto učvrstio u srednjoj Europi da bi se ugušio silom. Male protestantske pobjede iz 1552. prisilile su Karla, umornog od tri desetljeća rata, na potpisivanje mira iz Passaua, koji dodjeljuje neki slobode protestantima i uništio Karlu sve nade u vjersko jedinstvo unutar carstva. Tri godine kasnije, [[Augsburški mir|mirom u Augsburgu]] [[luteranizam]] je dobio službeni status u okviru Svetog Rimskog Carstva i dopustio knezovima odabrati [[Službena religija|službenu religiju]] u okviru područja kojim vladaju.

==Izvori==
{{Izvori}}
==Vanjske poveznice==
*http://www.historicum.net/themen/reformation/glossar/s#SchmalkaldischerBund
[[Kategorija:Sveto Rimsko Carstvo]]

Schmalkaldski savez - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica