WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-12T22:26:32Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Ekvatorski koordinatni sustav 1.png|mini|desno|300px|Nebeski ekvatorski koordinatni sustav.]]

[[datoteka:Nebeska sfera 1.png|mini|desno|300px|Osnovna gibanja Zemlje.]]

[[datoteka:Nebeska sfera 4.jpg|mini|desno|300px|[[Zemljina rotacija|Zemljina vrtnja]] uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći.]]

[[datoteka:Nebeska sfera 3.png|mini|desno|300px|[[Nebeski ekvator]] i [[ekliptika]].]]

[[datoteka:Right-hand grip rule.svg|mini|desno|300px|Kažemo da se [[Zemlja]] okreće kao desni [[vijak]] koji napreduje od [[Polovi južne polutke|Južnog pola]] prema [[Polovi sjeverne polutke|Sjevernom polu]].]]

[[datoteka:Nebeska_sfera.png|mini|desno|300px|[[Nebeska sfera]].]]

'''Satni kut''' je [[sfera|sferni]] kut ili luk između ravnine [[nebeski meridijan|nebeskoga meridijana]] i ravnine satne kružnice nebeskoga tijela, mjeren u smjeru dnevnoga gibanja zvijezda. Mjeri se satnom mjerom od 0 h do 24 h (1 h odgovara kutu od 15°). Označuje razliku [[Mjesni ekvatorski koordinatni sustav|mjesnoga zvjezdanog vremena]] i rektascenzije nebeskog tijela. Time označuje i [[Siderički dan|zvjezdano vrijeme]] koje je proteklo od prolaska tijela kroz mjesni meridijan. Poseban smisao ima satni kut proljetne točke, koji označuje mjesno zvjezdano vrijeme. <ref> '''satni kut''', [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=54698] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>

[[Rektascenzija]] ([[Njemački jezik|njem.]] ''Rektaszension'', od [[Latinski jezik|lat.]] ''rectus'': prav; uspravan + ''ascensio'': uspinjanje, kratica RA prema [[Engleski jezik|engl.]] ''right ascension'', oznaka ''α'') je jedna od [[kut]]nih koordinata za određivanje položaja [[nebesko tijelo|nebeskih tijela]] na [[nebeska sfera|nebeskoj sferi]] u [[Nebeski ekvatorski koordinatni sustav|ekvatorskom koordinatnom sustavu]]. Rektascenzija je kut od satne kružnice [[proljetna točka|proljetne točke]] do satne kružnice nebeskoga tijela, računana u smjeru dnevne vrtnje neba, tj. prema [[istok]]u (suprotno od [[zemljopisna dužina|zemljopisne dužine]]). Računa se u [[sat]]noj mjeri od 0h do 24h (1 h odgovara [[kut]]u od 15°); povezana je sa [[Siderički dan|zvjezdanim (sideričkim) vremenom]]. Rabi se od [[Hiparh]]ova doba. Rektascenzija zvijezda postupno se mijenja zbog [[Zemljina precesija|Zemljine precesije]]. <ref> '''rektascenzija''', [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=52358] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>

== Osnove orijentacije na nebeskoj sferi ==

[[Astronomija]] je vezana za [[Orijentacija|orijentaciju]] u [[prostor]]u, a ona se sastoji u tome da gledajući u [[nebo]], i prelazeći pogledom s jednog nebeskog tijela na drugo, mi povezujemo smjerove u kojima vidimo tijelo. Položaj tijela projiciramo na plohu jedne kugle, koju nazivamo nebeskom sferom. Zbog velikih daljina nebeskih tijela, možemo zamisliti da je i nebeska sfera na velikoj daljini. Bliski predmeti, kao što su [[avion]] ili [[umjetni satelit]], na nebeskoj će sferi brzo mijenjati međusobni položaj, a mnogo udaljenije zvijezde, iako se i one ustvari gibaju, duže će zadržavati prividno jednak projicirani razmještaj. Dakle, položaj tijela određuje se smjerovima i kutovima između njih.<ref>[[Vladis Vujnović]] : "Astronomija", Školska knjiga, 1989.</ref>

Za zapis položaja na nebeskoj sferi služe [[Nebeski koordinatni sustavi|sferne koordinate]], slično kao što za utvrđivanje položaja na površini Zemlje služe [[Zemljopisne koordinate|zemljopisne koordinate]]. Važne točke na [[Globus (svijet)|globusu]] jesu polovi, točke kroz koje prolazi [[Zemljina rotacija|Zemljina os vrtnje]]. Veoma važno svojstvo, smjer vrtnje, ne možemo odrediti drukčije nego na osnovi iskustva. Kažemo da se [[Zemlja]] okreće kao desni [[vijak]] koji napreduje od [[Polovi južne polutke|Južnog pola]] prema [[Polovi sjeverne polutke|Sjevernom polu]]. Smjer se može odrediti i s obzirom na način gibanja satne kazaljke. Gledajući na Sjeverni pol Zemlje, ona se vrti u smjeru suprotnom od [[Sat (instrument)|kazaljke na satu]]. Pomoću [[meridijan]]a odbrojavaju se [[zemljopisna dužina|zemljopisne dužine]]; računaju se kao istočne ili kao zapadne, od 0° do 180°. Početni meridijan je onaj koji, po dogovoru, prolazi [[Zvjezdarnica|zvjezdarnicom]] u [[Greenwich]]u, predgrađu [[London]]a. Okomito na meridijane prolaze [[Paralela (zemljopis)|paralele]] (usporednice). Paralela najvećeg [[opseg]]a je [[ekvator]], a od njega se prema sjeveru i prema jugu odbrojavaju [[zemljopisna širina|zemljopisne širine]], kao sjeverne i južne, i to od 0° do 90°. Meridijana i paralela ima neizmjerno mnogo.

U astronomiji se primjenjuje nekoliko koordinatnih sustava ([[nebeski koordinatni sustavi]]). Svaki od njih ima osnovni krug (kao što je Zemljin ekvator) i početnu polukružnicu (kao što je početni Greenwichski meridijan) od kojih se odbrojavaju koordinate.

=== Dnevno gibanje neba ===

Neposredan izgled pojava na nebu uvjetovan je Zemljinim gibanjima. [[Zemljina rotacija|Zemljina vrtnja]] uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene [[dan]]a i [[noć]]i. Svakako, nije svejedno okreće li se [[Zemlja]] ili nebeska sfera, sa svim [[zvijezda]]ma i [[galaktika]]ma. U posljednjem bi slučaju relativne brzine zvijezda morale nadmašiti [[brzina svjetlosti|brzinu svjetlosti]], a nedostajale bi mnoge sitne pojave koje pružaju fizičke i astronomske dokaze gibanja Zemlje. Te pojave jesu: zakretanje ravnine njihanja ([[Foucaultovo njihalo]]), otklon na istok pri slobodnom padu, spljoštenost Zemlje, pojava dnevne [[paralaksa|paralakse]], dnevna [[aberacija svjetlosti]] i još neke. Bez razumijevanja [[fizika|fizičke suštine]], a to znači ne znajući za ograničenu veličinu Zemlje i njezina gibanja, neposredno vidljive promjene na nebu nisu jednostavno protumačive. Zato je i trebalo mnogo vremena dok se čovjek nije izdignuo iznad neposredno danog.

=== Nebeska os, nebeski ekvator i nebeski meridijan ===

Vidljiv predio neba ovisi o položaju promatrača i o trenutku promatranja. Svaki promatrač na Zemlji stoji na vodoravnoj ravnini, a pravac [[Gravitacija|sile teže]], vertikala, okomit je na tu ravninu. Smjer vertikale pokazuje slobodno obješen, miran visak. Produži li se vertikala prema nebeskoj sferi, probost će je u točki koja ovisi o zemljopisnom položaju i o trenutku dana, jer se Zemlja okreće. Zbog Zemljina okretanja vertikala opisuje [[stožac]] oko produžene Zemljine osi ili nebeske osi. Nebeska os probada nebesku sferu u sjevernom i južnom nebeskom polu. '''Nebeska os''' je zamišljeni [[pravac]] identičan sa Zemljinom osi rotacije i probada nebesku sferu u [[Nebeski polovi|sjevernom i južnom nebeskom polu]]. U točki sjevernog nebeskog pola se približno nalazi zvijezda [[Sjevernjača]]. Oko nebeske osi se prividno okreće nebeska sfera (prividno okretanje nastaje zbog rotacije Zemlje). Sva [[nebesko tijelo|nebeska tijela]] prividno se okreću oko nebeske osi. Ravnina Zemljina [[ekvator]]a, protegnuta do nebeske sfere, isijeca na njoj [[kružnica|kružnicu]] ili nebeski ekvator. [[Nebeski ekvator]] je projekcija Zemljinog ekvatora na nebesku sferu. Ravnina kojoj pripada nebeski ekvator okomita je na nebesku os. Ravnina [[meridijan]]a na kojemu se promatrač nalazi presijeca nebesku sferu uzduž velike kružnice ili nebeskog meridijana. [[Nebeski meridijan]] je zamišljena velika kružnica na nebeskoj sferi koja prolazi sjevernim i južnim nebeskim polom i sadrži projekciju nebeskog tijela čiji meridijan promatramo. Meridijan promatrača prolazi nebeskim polovima, te sadrži [[zenit]] i [[nadir]] promatrača. Kako promatrač subjektivno ne osjeća Zemljinu vrtnju, činit će mu se da se nebeska sfera okreće oko Zemljine osi, i to u suprotnom smjeru.

=== Obzor, zenit i nadir ===

Vodoravna [[ravnina]] na kojoj se promatrač nalazi je ravnina obzora ili horizonta, a [[kružnica]] koju ona isijeca na nebeskoj sferi je obzor ili horizont. [[Obzor]] je velika kružnica nebeske sfere, nastaje presjekom ravnine koja prolazi stajalištem promatrača sa nebeskom sferom i okomita je na pravac zenit-nadir. Vidljivi horizont (na otovrenim površinama kao more) se zbog zakrivljenosti Zemljine površine nalazi ispod astronomskog horizonta (tome je uzrok i [[nadmorska visina]] te [[Astronomska refrakcija|refrakcija]] Zemljine atmosfere). Točke u kojima okomica ili vertikala probada nebesku sferu jesu zenit i nadir. [[Zenit]] je točka na nebeskoj sferi koja se nalazi direktno iznad promatrača. Nadir je točka na nebeskoj sferi suprotno od zenita (ispod promatrača). Na [[arapski|arapskom]] znači suprotan, nasuprot. [[Zvijezde]] obilaze oko nebeske osi po kružnicama koje su nazvane '''dnevne kružnice'''. Neke zvijezde, one koje su blize sjevernom nebeskom polu, stalno su iznad obzora ([[cirkumpolarna zviježđa]]). Neke zvijezde izlaze iznad obzora i zalaze pod obzor.

Kao '''istočna točka obzora''' (E) i kao '''zapadna točka obzora''' (W) zadaje se presjecište nebeskog ekvatora s obzorom. Nebeski meridijan prolazi kroz zenit, sjeverni i južni nebeski pol. Presjecište meridijana i obzora bliže sjevernom nebeskom polu je '''sjeverna točka obzora''' (N), a njoj nasuprot, '''južna točka obzora''' (S). Četiri glavne točke obzora (N, S, W i E) određene su prividnim dnevnim gibanjem neba i razlikovanjem polova, a razmaknute su na obzoru za pravi [[kut]]. Zvijezde izlaze na istočnoj strani obzora, podižu se do nebeskog meridijana, gdje dostižu najveću visinu ili kaže se da prolaze kroz [[Kulminacija|gornju kulminaciju]]. Nastavljajući kruženje, zalaze na zapadnoj strani obzora. Nakon toga će zvijezde proći i kroz najniži položaj ili [[Kulminacija|donju kulminaciju]]. Iznad obzora zvijezde se premještaju od istočne strane prema zapadnoj. Cirkumpolarne zvijezde nikada ne zalaze, a anticirkumpolarne nikada ne izlaze. Sve zvijezde, promatrane na svim zemljopisnim širinama, bez obzira na to jesu li cirkumpolarne ili nisu, prolaze kroz gornju kulminaciju u onoj polovici meridijana ([[meridijan]] je raspolovljen sjevernim i južnim nebeskim polom) koja sadrži zenit; kroz donju kulminaciju zvijezda će proći u onoj polovici meridijana koja sadrži nadir. Dijelovi dnevnih kružnica iznad obzora jesu '''dnevni lukovi'''. Zvijezda koja se nalazi na dnevnoj kružnici sjevernije od nebeskog ekvatora izlazi između sjeverne (N) i istočne (E) točke obzora, a zalazi između sjeverne i zapadne (W) točke obzora. Južnije od istočno – zapadne linije, izlaze i zalaze one zvijezde koje su smještene južnije od nebeskog ekvatora.

=== Ekvatorski koordinatni sustav ===
S vrtnjom nebeske sfere izravno je povezan ekvatorski koordinatni sustav. Taj je sustav projekcija [[Zemljopisne koordinate|zemljopisnog koordinatnog sustava]] na nebesku sferu. Osnovni krug sustava je krug nebeskog ekvatora. Dnevne kružnice paralelne su s nebeskim ekvatorom. Kutna udaljenost nebeskog tijela od nebeskog ekvatora je [[Deklinacija (astronomija)|deklinacija]] ''δ''. Ta koordinata poprima vrijednost od 0° do 90° (od nebeskog ekvatora prema sjevernom nebeskom polu) i od 0° do -90° (od nebeskog ekvatora prema južnom nebeskom polu).

Druga koordinata ima dvije mogućnosti. Prema jednoj, početna je polukružnica ona polovica meridijana promatrača, koja se pruža od sjevernog do južnog nebeskog pola a sadrži zenit. Koordinata koja se računa od te polovice meridijana je '''satni kut''' ''t''. [[Kut]] se računa uzduž dnevne kružnice i raste u smjeru dnevnog gibanja neba, od istoka prema zapadu. '''Satne kružnice''' su mjesta na nebeskoj sferi koja imaju jednak satni kut. Kut nebeskog tijela izražava se vremenom koje je prošlo od njegove gornje kulminacije, dakle od 0 do 24 [[Sat (razdvojba)|h]]. Razlog je u tome što se u svom dnevnom gibanju nebesko tijelo odmiče od meridijana i njegov satni kut raste. Satni kut nekih tijela važan je u mjerenju vremena.

U drugoj mogućnosti koordinata je [[rektascenzija]] ''α'', kut između satne kružnice koja prolazi [[Proljetna točka|proljetnom točkom]] ''γ'' i satne kružnice promatranog tijela. Rektascenzija se računa od 0 h do 24 h, i raste od zapada prema istoku, suprotno od satnog kuta (u smjeru koji je suprotan dnevnom gibanju neba). No taj porast pokazuje smjer prividnog godišnjeg gibanja Sunca. Rektascenzija se zajedno s deklinacijom upotrebljava za određivanje položaja zvijezda na nebeskoj sferi, one služe kao zvjezdane adrese i upisuju se u karte neba, astronomske kataloge i godišnjake.

Ekvatorski koordinatni sustav pogodan je za praćenje dnevnog gibanja neba. Pomatrač vidi na nekom položaju kako se oko njega okreću zvijezde. Pritom je zgodno zamišljati da su zvijezde pričvršćene na satne kružnice, a da se one okreću oko nas kao savijene šipke kišobrana kojemu je drška nebeska os.

[[Datoteka:Stars and dec.png|mini|center|700px|Cijela [[nebeska sfera]], podijeljena u dvije polovice. '''Rektascenzija''' (plavo) počinje kod [[proljetna točka|proljetne točke]] (na desnoj strani, kao presjecište [[ekliptika|ekliptike]] (crveno) i [[nebeski ekvator|nebeskog ekvatora]] (zeleno)) i raste prema istočnoj strani (ulijevo). Linije '''rektascenzije''' (plavo) od [[nebeski polovi|nebeskog pola]] do drugog nebeskog pola dijele nebesku sferu na 24h, i svaka je razmaknuta 15°.]]

== Sunčevo i zvjezdano vrijeme ==

[[datoteka:Sidericki dan.png|mini|desno|250px|Razlika između [[sinodički dan|sinodičkog (sunčanog) dana]] koji traje 24 sata i sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde.]]

[[datoteka:Sidereal day (prograde).png|mini|desno|250px|'''Sinodički dan''' ('''Sunčev dan''') je duži od [[siderički dan|sideričkog dana]] ('''zvjezdani dan'''). U vremenu od 1 do 2, [[Zemlja]] se potpuno [[Zemljina rotacija|okrene oko svoje osi]] vrtnje za 360° (1→2 = siderički ili zvjezdani dan). Ali tek otprilike 4 minute kasnije u položaju 3, Zemlja je dosegla [[kulminacija|kulminaciju]] (podne) u odnosu na Sunce (1→3 = sinodički ili Sunčev dan).]]

[[datoteka:Four season croatian infotext.svg|mini|desno|250px|Prikaz položaja [[Zemlja|Zemlje]] i [[Sunce|Sunca]] za 4 [[godišnja doba]].]]

[[datoteka:Jednadzba vremena.png|mini|desno|250px|[[Jednadžba vremena]] prikazuje razliku pravog i srednjeg Sunčeva vremena.]]

[[datoteka:World Time Zones Map.png|mini|desno|250px|Karta [[Vremenska zona|vremenskih zona]] svijeta (od siječnja 2015).]]

U svakodnevnom djelovanju najvažnije razdoblje vremena određeno je izmjenom [[svjetlost]]i i tame (dnevnom izmjenom osunčenja ili [[Insolacija|insolacije]]). Položaj [[Sunce|Sunca]] na [[nebeska sfera|nebeskoj sferi]] prestavlja kazaljku pomoću koje se ustanovljuje doba dana. Računanje [[Vrijeme (fizika)|vremena]] dana počinje u ponoć, u času kada se Sunce nalazi u [[kulminacija|donjoj kulminaciji]]. '''Sunčev dan''' ([[sinodički dan]]) je vrijeme koje proteče između Sunčeve dvije uzastopne istovjetne [[kulminacija|kulminacije]] (gornje u podne ili donje u ponoć). Slično tome, '''zvjezdani dan''' (siderički dan) je vrijeme u kojemu puni okret učini neka [[zvijezda]], ili točnije rečeno [[proljetna točka]]. Sunčevo vrijeme služi za svakodnevne životne djelatnosti. Znajući trenutak Sunčeva vremena, u stanju smo odrediti položaj Sunca na nebu. Možda nam se čini da to nije problem, jer se Sunce iznad [[obzor]]a lako ugleda. No kod zvijezda nije tako. Zvijezde su mnogo manjeg sjaja nego Sunce. Zvjezdano vrijeme potrebno je da bi se odredio položaj zvijezda, a osim u [[astronomija|astronomiji]], primjenjuje se u [[Geodezija|geodeziji]] i [[navigacija|navigaciji]].

=== Zvjezdano vrijeme ===
Kazaljka zvjezdanog vremena je [[proljetna točka]]. Zvjezdano vrijeme jednako je satnom kutu proljetne točke. Zvjezdani dan počinje kada se proljetna točka nalazi u gornjoj kulminaciji. Zvjezdano vrijeme povezano je u svakom času sa satnim kutom i [[Rektascenzija|rektascenzijom]] zvijezde. Ono je ograničeno time na razdoblje od 0 do 24 h. Zvjezdano vrijeme teče onoliko jednoliko koliko se jednoliko [[Zemljina rotacija|Zemlja okreće]]. Tok zvjezdanog vremena određen je samo Zemljinom vrtnjom u odnosu na zvijezde. U toku vremena postoje male promjene. Razlozi tih promjena trojaki su. Jedan je učinak [[Morske mijene|plime]]. Pri gibanju plimnih valova dolazi do [[trenje|trenja]] između [[more|vodenih masa]] i dna. Trenjem se gubi dio [[kinetička energija|kinetičke energije]] vrtnje pa se ona usporava. Pojava se očituje u stoljetnim razmacima. Zatim, postoje sezonske promjene brzine vrtnje jer se ovisno o [[godišnja doba|godišnjem dobu]] mijenjaju jačine i smjerovi [[vjetar|vjetrova]] te [[Morska struja|morskih struja]]. Stoga se vrtnja i usporava i ubrzava u toku godine, ovisno o tome pomažu li strujanja Zemljinoj vrtnji ili odmažu. Treći razlog krije se u gibanjima u [[Zemljina jezgra|Zemljinoj unutrašnjosti]] i u fizičkom prostoru Zemljine okoline.

Sunčev dan zadan je ne samo Zemljinom vrtnjom oko vlastite osi, već i [[Zemljina putanja|Zemljinom godišnjom putanjom]] oko Sunca. Pritom Zemlja učini jedan okret više oko svoje osi, s obzirom na proljetnu točku (ili zvijezde) nego s obzirom na Sunce. Obilaženje oko Sunca čini jedan dodatni okret Zemlje prema sustavu zvijezda. To znači da će broj zvjezdanih dana u Sunčevoj (tropskoj) godini biti za jedinicu veći od broja Sunčevih dana u Sunčevoj godini :
:'''(''T'' + 1) zvjezdani dan = ''T'' Sunčev dan'''
gdje je ''T'' - [[Tropska godina|Sunčeva ili tropska godina]] koja iznosi 365 d 5 h 48 min 46 s = 365,24219 d, pa dobivamo :
:1 zvjezdani dan = 23 h 56 min 4 s
Zvjezdani dan dijeli se sam po sebi u 24h zvjezdanog vremena, a sati, minute i sekunde zvjezdanog vremena takoder traju krace od sata, minuta i sekundi Sunčeva vremena:
:1 zvjezdani sat = 59 min 50 s
:1 zvjezdana minuta = 59,8 s
Zvjezdano vrijeme ovisi o tome u kojem se godišnjem dobu nalazimo. Onog časa kada je Sunce u proljetnoj točki s kojom zajedno prolazi kroz gornju kulminaciju podne je (12h Sunčeva vremena), no istodobno je i početak zvjezdanog dana (0 h zvjezdanog vremena). Narednog će se dana Sunce naći istočnije od proljetne točke jer ono među zvijezdama odmiče na [[istok]], pa će u dnevnoj vrtnji neba "zaostajati" za zvijezdama i kasnije proći nego proljetna točka. Kada [[kut]] između satnog kruga proljetne točke i Sunca poraste na 90° ([[suncostaj|početak ljeta]]), zvjezdano će vrijeme biti "mlađe" od Sunčeva za 6h; kada poraste na 180° (početak [[jesen]]i), zvjezdano vrijeme jednako je Sunčevom; kada razlika dosegne 270° (početak [[zima|zime]]), zvjezdano će vrijeme biti za 6 h "starije" od Sunčevog.

=== Srednji Sunčev dan ===
Sunce se ne giba jednolikom brzinom po ekliptici, a [[ekliptika]] se ne podudara s [[nebeski ekvator|nebeskim ekvatorom]]. Po ekliptici se Sunce ne giba jednoliko jer njegovo prividno gibanje samo odražava pravo gibanje Zemlje oko Sunca; Zemlja se po ekliptičnoj stazi giba promjenjivom [[brzina|brzinom]]. Stoga Sunce ne prelazi svakog dana jednake kutove po ekliptici. Sunce isto mijenja svoju kutnu udaljenost od nebeskog ekvatora. To znači da ono osim gibanja usporedo s nebeskim ekvatorom izvodi još i gibanje u smjeru okomitom na [[ekvator]]. Na primjer, dan poslije početka [[proljeće|proljeća]], Sunce će se naći nešto sjevernije od nebeskog ekvatora. Dnevni pomaci na sjever ili na jug od nebeskog ekvatora najveći su u doba [[ravnodnevnica]], a u doba oko [[suncostaj]]a Sunce se giba usporedo s nebeskim ekvatorom. To znači, i kada bi se Sunce ekliptikom i gibalo ravnomjerno, njegova se projekcija na nebeski ekvator ne bi gibala ravnomjerno.

Pravi Sunčevi dani ne traju zato jednako. '''Srednji Sunčev dan''' (ili naprosto [[dan]]) je prosjek svih pravih Sunčevih dana u toku tropske ili Sunčeve godine. Danas se trajanje srednjeg Sunčevog dana prati pomoću [[atomski sat|atomskih satova]]. Godine 1967. dogovoreno je da se umjesto sekunde određene iz gibanja Zemlje, kao jedinica vremena iskoristi atomska sekunda ili sekunda određena atomskim satom. Ta je sekunda povezana s trajanjem tropske ili Sunčeve godine 1900. Sekundom se smatra razdoblje vremena koji je bio 31 556 925,9747 puta sadržan u toj tropskoj godini. Kako se duljina dana i tropske godine s vremenom mijenjaju, to se radi usklađenja vremena dana s kalendarom ubacuje u [[kalendar]]ski dan dodatna (prekobrojna) [[sekunda]].

=== Jednadžba vremena ===
Prirodne pojave, kao što su izlazak i zalazak Sunca, te gornja [[kulminacija]] (pravo mjesno podne), ovise o gibanju pravog Sunca. Da bi se trenutak dana povezao sa satnom kružnicom na kojoj se nalazi Sunce, ustanovljena je razlika pravog i srednjeg Sunčeva vremena. Razlika je poznata pod nazivom [[jednadžba vremena]]:
:'''jednadžba vremena = pravo Sunčevo vrijeme - srednje Sunčevo vrijeme'''

=== Srednje Sunčevo vrijeme ===
Pošto se svako vrijeme, i zvjezdano i Sunčevo, mjeri [[satni kut|satnim kutom]] (u odnosu na [[meridijan]] promatrača), ono je [[Mjesni ekvatorski koordinatni sustav|lokalnog karaktera]]. Svaka [[zemljopisna dužina]] ima svoje vrijeme. Ako je kod nas podne, zapadno od nas bit će još jutro, a istočnije od nas bit će popodne. Svakih 15° zemljopisne dužine donosi razliku mjesnih vremena od 1 [[sat]]. Zato je na nekoj zemljopisnoj dužini ''λ'', srednje Sunčevo vrijeme jednako:
:''T<sub>m</sub> = UT ± λ''
Kod istočnih zemljopisnih dužina predznak je pozitivan, kod zapadnih negativan. Svjetsko ili [[univerzalno vrijeme]] '''UT''' ([[Engleski jezik|eng]]. ''Universal Time'') srednje je Sunčevo vrijeme na 0° meridijanu ili [[Grinički meridijan|griničkom meridijanu]]. Zemljopisnu dužinu ''λ'' treba izraziti u vremenskim jedinicama koristeći sljedeće odnose: 1 h = 15°; 1 min = 15'; 1 s = 15"; 1° = 4 min; 1' = 4 s; 1" = 0,066 s.

=== Koordinirano svjetsko vrijeme UTC ===
U društvenim zajednicama uspostavljeno je pojasno ili zonsko vrijeme. Umjesto da se svako mjesto ravna po svojem srednjem Sunčevom vremenu koje započinje u mjesnu ponoć, čitave države ili njihovi dijelovi imaju zajedničko vrijeme. Cijela je Zemlja raspodijeljena na 24 [[vremenska zona|vremenske zone]] ili pojasa. Središnji meridijani vremenske zone razmaknuti su za 15°. Unutar svake zone poštuje se jedinstveno vrijeme. Pojedine države su uvele i [[ljetno računanje vremena]] (eng. ''Daylight saving time'' ili DST), kojim se tijekom ljetnih mjeseci, kazaljke prebacuju obično za jedan sat unaprijed u odnosu na [[koordinirano svjetsko vrijeme]] (eng. ''Coordinated Universal Time'' ili '''UTC'''). U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] se primjenjuje [[srednjoeuropsko vrijeme]] ili UTC+1 (točnije rečeno srednjoeuropsko zimsko vrijeme), koje je određeno srednjim Sunčevim vremenom za istočnu zemljopisnu dužinu od 15° E, a od 1983. primjenjuje se i ljetno računanje vremena. Kada se želi iskazati vremenski slijed pojava opažanih na različitim zemljopisnim dužinama, kao i prave vremenske razlike, trenutak vremena izražava se pomoću [[koordinirano svjetsko vrijeme|koordiniranog svjetskog vremena]] UTC.

=== Pravo Sunčevo vrijeme ===
Odnosima pravog i srednjeg Sunčevog vremena, mjesnog i zonskog, koristimo se kada želimo saznati koliko je sati u trenutku pravog vremena. Građansko vrijeme koje primjenjujemo srednje je Sunčevo vrijeme samo za određeni [[meridijan]]. U nas je to 15° E meridijan. Nalazimo li se 1° istočnije, na 16° E meridijanu (recimo u blizini [[Zagreb]]a), naše srednje vrijeme bit će za 4 minute "starije" (srednjem Sunčevom vremenu treba dodati 4 minute).

=== Datumska granica ===
Trenutak ponoći u nekoj vremenskoj zoni odjeljuje prošli dan od idućeg dana. Dakle, postoji jedna prirodna granica datuma ([[Nadnevak|nadnevka]]) koja se neprestano pokreće od vremenske zone do zone. Zato na Zemlji mora postojati još jedna granica datuma, jer dva područja na Zemlji, koja istodobno imaju dva različita datuma, moraju se sučeljavati na dvije, a ne samo na jednoj granici. Zato je postavljena čvrsta datumska granica, i to u najmanje naseljenom području [[Tihi ocean|Tihog oceana]]. S obje strane granice isto je vrijeme u danu, jer je jednaka osunčanost, ali se susreću dva različita datuma. Izvodimo pravilo da prilikom prelaska datumske granice treba jedan dan oduzeti putuje li se sa zapada na istok, a dodati jedan dan putuje li se s istoka na zapad. Putovanjem na istok putnik zalazi u područje sve "starijeg" dana, mora pomicati satnu kazaljku neprestano unaprijed, pa na čitavom krugu oko Zemlje napuni jedan dan. Zato stekne jedan dan više, pa ga pri prelasku datumske granice mora odbiti.

== Poveznice ==
* [[Deklinacija (astronomija)|deklinacija]]
* [[Mjesni ekvatorski koordinatni sustav]]
* [[Nebeski ekvatorski koordinatni sustav]]
* [[Nebeski koordinatni sustavi]]
* [[Rektascenzija]]
* [[Sferna astronomija]]
* [[prividno gibanje planeta]]

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija: Nebeski koordinatni sustavi]]

Satni kut - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica