WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-29T23:49:27Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 29. studeni 2021. u 23:49
Redak 69:		Redak 69:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==

	~~{{Commonscat\|Satyrs}}~~

	* [http://www.theoi.com/Georgikos/Satyroi.html Satiri u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng oznaka}}		* [http://www.theoi.com/Georgikos/Satyroi.html Satiri u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng oznaka}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-16T10:57:29Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Canthare janiforme 02.JPG|mini|130px|Satir, amfora, [[4. stoljeće pr. Kr.]]]]

'''Satiri''' ([[grčki jezik|grč.]] '''{{polytonic|σάτυρος}}''', ''sátyros'' - '''{{polytonic|Σάτυροι}}''', ''Sátyroi'') u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] polu[[ljudi]] su i polu[[životinje]] koji opsjedaju [[šuma|šume]] i prate [[Pan (mitologija)|Pana]] ili [[Dioniz]]a. Prikazivani su na različite načine, ali najčešći je prikaz satira kao [[mitološka bića|mitološkog bića]] koje je napola [[Koza|jarac]], a napola [[čovjek]]. Satiri, za razliku od ostalih [[bog]]ova, nisu besmrtni nego su polu[[bog]]ovi<ref>[[Ovidije]]: ''[[Metamorfoze]]'' (I./192)</ref>.

== Karakteristike ==

[[Datoteka:Jacob Jordaens - Satyr at the Peasant's House - WGA12002.jpg|mini|150px|[[Jakob Jordaens]]: Satir u gostionici, [[17. stoljeće]]]]

Satiri su prikazivani s malim [[Koza|jarećim]] rogovima, [[uši]]ma, [[rep]]om, a ponekad i kopitima. Poslije su prikazivani u [[koza|kozjem]] obličju zahvaljujući povezivanju s [[Pan (mitologija)|Panom]] i [[rim]]skim [[Faun]]om - imali su dug kozji ili [[konj]]ski rep. Odrasli su satiri prikazivani s jarećim rogovima, a mlađi s manjim [[kost|koštanim]] kvrgama ili rožićima na glavi. [[Kosa]] im je često bila kovrčava, [[uho|uši]] šiljate, [[nos]]ovi ravni, a brade velike, a često s [[vino]]vom lozom ili [[bršljan]]om koji im je kružio oko glave. Često su nosili [[tris]] - štap ukrašen listovima i bršljanom koji je na vrhu imao [[češer]].

Zbog svoje ljubavi prema [[vino|vinu]] prikazivani su držeći šalice s vinom, a zbog velikog [[seks]]ualnog apetita često su prikazivani s [[erekcija|erekcijom]] ili u lascivnim položajima.

== [[Mitologija]] ==

=== Satirski život ===

[[Datoteka:Tizian 048.jpg|mini|lijevo|150px|[[Tizian]]: Satirsko dijete, [[1522.]]/[[1523.|23.]]]]

Satiri su bili poluljudi i poluživotinje koji su pratili [[Dioniz]]a<ref>[[Diodor Sicilski]]: ''[[Biblioteka povijesti]]'' (IV./5.3) [[Ovidije]]: ''[[Metamorfoze]]'' (XI./86.)</ref> ili [[Pan (mitologija)|Pan]]a<ref>[[Non]]: ''[[Dionysiaca]]'' (XIV./47)</ref>. Na njihovu čelu bio je [[Silen]], božanstvo povezivano s plodnošću.

U [[Dioniz]]ovu kultu muški sljedbenici nazivani su satirima, a sljedbenice [[Menade|menadama]].

U [[rim]]skoj mitologiji bili su znani kao ''Panes'', duhovi povezani sa seoskim [[Pan (mitologija)|Pan]]om, a miješani su i s [[Faun]]ima.

Satiri su opisivani kao opasni, ali opet sramežljivi i bojažljivi. Bili su ljubitelji [[vino|vina]], žena i dječaka, [[hedonizam|hedonisti]]. Skitali su se uz glazbu [[aulos]]a, [[cimbali|cimbala]], [[kastanjete|kastanjeta]], [[gajde|gajda]] te su voljeli plesati s [[nimfa]]ma, koje su ujedno često i proganjali. Njihov se poseban ples zvao ''sikinnis''.

Stariji su satiri znani kao sileni, ''silenoi''<ref>[[Pauzanije]]: ''[[Opis Grčke]]'' (I./23.6)</ref>, a mlađi kao ''satyrisci''. [[Zec]] je bio simbol plahog i stidljivog satira. Satirska djeca, odnosno mladi satiri bili su često prikazivani u umjetnosti.

Prmea [[Higin]]u<ref>[[Higin]]: ''[[Astronomica]]'' (2.23)</ref>, [[Eratosten]] piše da su u [[Giganti#Gigantomahija|Gigantomahiji]] satiri i sileni došli jašući na [[magarac|magarcima]] koji su se uplašili stravičnih neprijatelja i glasno njakali, što je uplašilo Gigante koji su pobjegli.

[[Datoteka:William-Adolphe Bouguereau (1825-1905) - Nymphs and Satyr (1873).jpg|mini|150px|[[William-Adolphe Bouguereau]]: [[Nimfa|Nimfe]] i Satir, [[1873.]]]]

=== Podrijetlo ===

Prema [[Homerske himne|Homerskoj himni]] [[Afrodita|Afroditi]]<ref>[[Homerske himne]]: ''Afrodita'' (256. -)</ref>, planinske [[nimfa|nimfe]] [[Oreade]] su spavale sa Silenima i [[Hermes]]om, a pretpostavlja se da su satiri plod tog čina. [[Heziod]]<ref>[[Heziod]]: fragmenti, ur. [[Karl Wilhelm Göttling]] (96.)</ref> ih naziva braćom planinskih [[nimfa]] te Kuretesa, no beznačajnom i ništavnom rasom.

[[Strabon]]<ref>[[Strabon]]: ''[[Geografija (Strabon)|Geografija]]'' (X./3.9)</ref> citira [[Heziod]]a da su se [[Hekater]]ovim i [[Foronej]]evim kćerima rodile planinske [[nimfe]] i satiri te [[kureti]] (''Kouretes''). Prema [[Non]]u<ref>[[Non]]: ''[[Dionysiaca]]'' (XIV./105. -)</ref> Leneju, Astraju i Maronu, trima silenima, Silenovim sinovima, rodili su se satiri.

Češća je inačica da su sinovi [[Hermes]]a i [[Iftima|Iftime]]<ref>[[Non]]: ''[[Dionysiaca]]'' (XIV./113.)</ref> ili [[Najade|Najada]]<ref>[[Ksenofont]]: ''[[Symposion]]'' (V./7.)</ref>. Prema [[Euripid]]u<ref>[[Euripid]]: ''[[Kiklop (Euripid)|Kiklop]]'' (13, 82, 69.)</ref>, [[Silen]] ih naziva svojim sinovima.

=== Satiri i nimfe ===

[[Datoteka:Leaning satyr Musei Capitolini MC739.jpg|mini|Satir, rimska kopija [[Praksitel]]ova djela]]

Satiri su bili povezani s plodnošću, a sami bjehu pohotna i razvratna bića koja su voljela žene, ali i dječake. Posebice su se zaljubljivali u [[nimfa|nimfe]] koje su često promatrali i opsjedali.

== [[Umjetnost]] ==

=== [[Slikarstvo]] ===

U grčkoj su umjetnosti isprva prikazivani starim i ružnim stvorenjima, posebice u radovima [[Atika (pokrajina)|atičke]] škole, ali poslije su ih počeli prikaživati mlađima i blaženijima.

Poznat je kip, vjerojatno kopija [[Praksitel]]ova djela, koji prikazuje satira koji se blaženo naslanja na stablo s [[frula|frulom]] u ruci (na slici zdesna).

=== [[Književnost]] ===

'''[[Satirska drama]]''' slijedila je nakon trilogije [[tragedija]] na dionizijevskim svečanostima. Te bi [[drama|drame]] jednostavnije i veselije prišle temi, za razliku od tragedija. [[Eshil]] je bio poznat po svojim satirskim dramama, ali nisu sačuvane. Od [[Sofoklo|Sofokla]] ostala je jedna satirska drama sačuvana u fragmentima - ''Tragači'' ili ''Sljednici'' (''Ichneutae'') [[1907.]] u [[Egipat|Egiptu]]. Jedina preživjela satirska drama iz [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeća pr. Kr.]] jest [[Euripid]]ov ''Kiklop''.

[[Rim]]ska '''[[satira]]''' bio je poetski [[esej]] kojim se moglo kritizirati i izrugivati. Često se povezivala s grčkom satirskom dramom, ali jedina veza je samo prevratnički duh samih satira, kao suprotnost urbanizmu i samoj civilizaciji. [[Etimologija]] je također drukčija, dolazi od [[latinski jezik|latinskog]] ''satira'', odnosno ranije oblika ''satura'', ženskog roda pridjeva ''satur'' = "zasićen" (od [[indoeuropski prajezik|ie.]] korijena *''sa-t/se-t-'', otud i [[staroslavenski jezik|stsl.]] ''sytъ'' > [[hrvatski jezik|hrv.]] ''sit'').

== Literatura ==

{{izvori}}

* [[Euripid]]: ''[[Kiklop (Euripid)|Kiklop]]''
* [[Non]]: ''[[Dionysiaca]]''
* [[Ovidije]]: ''[[Metamorfoze]]''

== Vanjske poveznice ==

{{Commonscat|Satyrs}}

* [http://www.theoi.com/Georgikos/Satyroi.html Satiri u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng oznaka}}

[[Kategorija:Grčka mitološka stvorenja]]

Satiri - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica