https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Satira 2026-07-15T12:28:43Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.42.3 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Satira&diff=4123&oldid=prev 2021-07-08T11:05:51Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--&#039;&#039;&#039;Satira&#039;&#039;&#039;--&gt;[[Datoteka:Darwin ape.jpg|thumb|desno|&#039;&#039;Karikatura [[Charles Darwin|Charlesa Darwina]] iz 1871.]]<br /> &#039;&#039;&#039;Satira&#039;&#039;&#039; je [[književnost|književni]] oblik u kojemu se kritički ismijava pojedinca, skupinu, [[država|državu]] ili [[vlast]]. Često je korištena kao sredstvo [[politika|političke]] borbe.<br /> <br /> Satira je jedina izvorna [[stari Rim|rimska]] književna vrsta. [[Kvintilijan]] je rekao: &#039;&#039;Satura quidem tota nostra est&#039;&#039; (što u prijevodu znači: „Satura (odnosno satira) međutim potpuno je naša“).<br /> <br /> Najpoznatiji su predstavnici [[Gaj Lucilije]], [[Kvint Horacije Flak]], [[Aulo Perzije Flak]] i [[Decim Junije Juvenal]].<br /> <br /> == Rimska satira ==<br /> <br /> Satiričnih elemenata ima i u [[Starogrčka književnost|starogrčkoj književnosti]], npr. u [[Stara atička komedija|staroj atičkoj komediji]] i [[Aristofan]]ovim napadima na suvremenike ([[Kleon]]a, [[Sokrat]]a itd.), zatim u [[Kinička škola|kiničko]]-[[Stoicizam|stoičkim]] [[Dijatriba|dijatribama]] [[Bion iz Boristena|Biona iz Boristena]] i [[Menip iz Gadare|Menipa iz Gadare]]. Međutim, ipak su tek [[Rimska književnost|rimski književnici]] razvili satiru kao posebnu književnu vrstu koju karakterizira raznolikost sadržine, a ponekada i oblika ([[dijalog]], [[pripovijetka]], [[anegdota]], raznovrsni [[Metrika|metri]], mješavina [[Poezija|poezije]] i [[Proza|proze]]).<br /> <br /> [[Tit Livije]]&lt;ref&gt;Tit Livije, &#039;&#039;Ab Urbe condita&#039;&#039;, VII, 2.&lt;/ref&gt; opisuje &#039;&#039;saturae&#039;&#039; kao drevne [[Drama|dramske]] predstave, koje su prvi puta priređene da bi se umilostivili bogovi tijekom epidemije [[Kuga|kuge]], i koje su predstavljale mješavinu pjesme, [[Glazba|glazbe]] i plesa. Ove dramske sature s jedne su strane utjecale na razvitak rimske [[Komedija|komedije]], a s druge strane iz njih se razvila poludramska &quot;satira&quot;, opis piščeva osobna gledišta, duhovit, podrugljiv ili moralizatorski, na suvremene [[Društvo|društvene]] ili [[Književnost|književne]] teme ili jednostavno usmjeren na ljudske mane. <br /> <br /> Rimski autori navode da je prvi pisac stihovanih satira bio [[Enije]], ali čini se da u njima nije bilo [[Invektiva|invektive]] ili osobnih napada. [[Gaj Lucilije]] bio je prvi koji se u cijelosti posvetio toj književnoj vrsti, i upravo joj je on dao i njen osobeni karakter i [[Heksametar|heksametarsku]] formu. Svi kasniji rimski pisci satira smatrali su Lucilija svojim utemeljivačem. Nakon njega djelovao je [[Marko Terencije Varon]], koji je za uzor uzeo Menipove satire, u kojima su se miješali proza i stihovi u različitim metrima. No Varonove satire nisu bile toliko podrugljive kao Lucilijeve i imale su više [[Didaktika|didaktički]] ton.<br /> <br /> [[Horacije]]ve satire pokazuju jak Lucilijev utjecaj, ali ne sadrže osobne napade, nego više kritiziraju općeljudske mane, a sadrže i zanimljive samokritike. [[Aulo Perzije Flak|Perzije]] također pokazuje određeni Lucilijev utjecaj, no njegove satire karakterizira jak moralizatorski ton sa [[Stoicizam|stoičkog]] stajališta i isto ne sadrže direktne osobne napade. Svoj je vrhunac rimska satira dosegla s [[Juvenal]]om, koji daje gorke opise poročnosti i zločinstva svake vrste, ali ih radi vlastite sigurnosti povezuje s ljudima prethodne generacije.<br /> <br /> Posebnu vrstu satire predstavlja [[Seneka|Senekina]] &#039;&#039;[[Apokolocintoza]]&#039;&#039; (&#039;&#039;Pretvaranje [[Klaudije|Klaudija]] u tikvu&#039;&#039;), poznata i kao &#039;&#039;Ludus de morte Claudiii&#039;&#039; (= &#039;&#039;Igra o Klaudijevoj smrti&#039;&#039;). Pisana je menipskom mješavinom proze i poezije i grubim humorom karikira [[Deifikacija|deifikaciju]] pokojnog cara Klaudija. Na tragu menipske satire je i [[Petronije]]v &#039;&#039;Satyricon&#039;&#039;, no to je već više [[roman]] nego satira.<br /> <br /> == Satira u Hrvata ==<br /> Hrvati su dali mnogo poznatih satiričara, tekstom i karikaturom. Među prvim poznatima je klasicistički pjesnik [[Andrija Pauli]].&lt;ref&gt;Tomislav Bogdan; [[Dunja Fališevac]]: [https://bib.irb.hr/prikazi-rad?lang=en&amp;rad=116189 Zaboravljeni dubrovački pjesnik Andrija Pauli], Hrvatska znanstvena bibliografija&lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> [[Kategorija:Satira| ]]</div>

WikiSysop