Sastanak u Karađorđevu - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

2025-09-14T00:49:55Z

Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

←Starija inačica		Inačica od 14. rujan 2025. u 00:49
Redak 14:		Redak 14:
	Oni koji negiraju postojanje dogovora ističu činjenicu da nije bilo '''nikakvog''' pisanog dokumenta o tom sastanku. [[Hrvoje Šarinić]], savjetnik Franje Tuđmana za vanjske poslove, koji je ujedno bio nazočan tom sastanku, izričito je u više navrata porekao postojanje bilo kakvog dogovora koji bi vodio podjeli [[Bosna i Hercegovina\|Bosne i Hercegovine]] s Miloševićem.<ref name="nacional">{{citiranje weba\|date=27. siječnja 2004.\|url = http://www.nacional.hr/articles/view/10862/\|title = Trgovinu između Tuđmana i Miloševića spriječila je plitka Neretva\|format = HTML \|publisher = nacional\| accessdate = 14. veljače 2008. \| last=Robert Bajruši, \|quote=}}</ref><ref name="europamagazine">{{citiranje weba\|date=2007. \|url = http://europamagazine.info/sarinic.htm\|title = Podjela BiH bila je nezaobilazna tema\|format = HTML \|publisher = europamagazine\| accessdate = 14. veljače 2008. \| last= \|quote=}}</ref><ref name="24sata"> {{citiranje weba\|date=2007. \|url = http://www.24sata.info/4439\|title = Hrvoje Šarinić: "Podjela Bosne i Hercegovine bila je nezaobilazna tema"\|format = HTML \|publisher = ''[[24sata]]''\| accessdate = 14. veljače 2008. \| last=''[[24sata]]'' \|quote=}}</ref><ref name="domovinskirat">{{citiranje weba\|date=listopad 2007. \|url = http://www.domovinskirat.com/content/view/2181/1009/lang,hr/\|title = Šarinić za Dnevni avaz: Tuđman i Milošević, ali i Izetbegović, razgovarali o podjeli BiH\|format = HTML \|publisher = domovinskirat\| accessdate = 14. veljače 2008. \| last= \|quote=}}</ref><ref name="ceeol"> {{citiranje weba\|date=Issue:1/2003\|url = http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=d95c2a09-dcb7-4aa0-9b28-8027dada964b&articleId=5561ed06-7343-4153-b64d-ea39dacacdf3\|title = Tuđman-Milošević pregovori u Karađorđevu:politički mit ili dogovor\|format = HTML \|publisher = pub\| accessdate = 14. veljače 2008. \| last= [[Ivica Lučić\|Lučić, Ivo]]; Busuladžić, Adnan;}}</ref>		Oni koji negiraju postojanje dogovora ističu činjenicu da nije bilo '''nikakvog''' pisanog dokumenta o tom sastanku. [[Hrvoje Šarinić]], savjetnik Franje Tuđmana za vanjske poslove, koji je ujedno bio nazočan tom sastanku, izričito je u više navrata porekao postojanje bilo kakvog dogovora koji bi vodio podjeli [[Bosna i Hercegovina\|Bosne i Hercegovine]] s Miloševićem.<ref name="nacional">{{citiranje weba\|date=27. siječnja 2004.\|url = http://www.nacional.hr/articles/view/10862/\|title = Trgovinu između Tuđmana i Miloševića spriječila je plitka Neretva\|format = HTML \|publisher = nacional\| accessdate = 14. veljače 2008. \| last=Robert Bajruši, \|quote=}}</ref><ref name="europamagazine">{{citiranje weba\|date=2007. \|url = http://europamagazine.info/sarinic.htm\|title = Podjela BiH bila je nezaobilazna tema\|format = HTML \|publisher = europamagazine\| accessdate = 14. veljače 2008. \| last= \|quote=}}</ref><ref name="24sata"> {{citiranje weba\|date=2007. \|url = http://www.24sata.info/4439\|title = Hrvoje Šarinić: "Podjela Bosne i Hercegovine bila je nezaobilazna tema"\|format = HTML \|publisher = ''[[24sata]]''\| accessdate = 14. veljače 2008. \| last=''[[24sata]]'' \|quote=}}</ref><ref name="domovinskirat">{{citiranje weba\|date=listopad 2007. \|url = http://www.domovinskirat.com/content/view/2181/1009/lang,hr/\|title = Šarinić za Dnevni avaz: Tuđman i Milošević, ali i Izetbegović, razgovarali o podjeli BiH\|format = HTML \|publisher = domovinskirat\| accessdate = 14. veljače 2008. \| last= \|quote=}}</ref><ref name="ceeol"> {{citiranje weba\|date=Issue:1/2003\|url = http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=d95c2a09-dcb7-4aa0-9b28-8027dada964b&articleId=5561ed06-7343-4153-b64d-ea39dacacdf3\|title = Tuđman-Milošević pregovori u Karađorđevu:politički mit ili dogovor\|format = HTML \|publisher = pub\| accessdate = 14. veljače 2008. \| last= [[Ivica Lučić\|Lučić, Ivo]]; Busuladžić, Adnan;}}</ref>

	Bez obzira je li bio postignut ikakav dogovor između Franje Tuđmana i Miloševića pregovori su se održavali u ožujku 1991. U to doba Jugoslavija je de iure još postojala (25. lipnja 1991. Slovenija proglašava neovisnost i upada u kratki [[Rat u Sloveniji\|10-dnevni rat]]). Dodatna zavrzlama u cijeloj toj priči jest politika RH i predsjednika Tuđmana prema Bosni i Hercegovini koja nikad nije bila do kraja određena i jasna. Uključivala je uvijek Tuđmanovu želju za pripojenjem dijelova BiH sa hrvatskom većinom u slučaju raspada te države. Zbog međuetničkih napetosti u BiH raspad je bio opasno blizu.<ref name="ICTY: Naletilić and Martinović verdict - A. Historical background">{{eng oznaka}} {{~~Citiranje web~~\|url=http://www.un.org/icty/naletilic/trialc/judgement/nal-tj030331-1.htm#IIA\|title=ICTY: presuda Naletiliću i Martinoviću - Povijesna pozadina\|}}</ref>		Bez obzira je li bio postignut ikakav dogovor između Franje Tuđmana i Miloševića pregovori su se održavali u ožujku 1991. U to doba Jugoslavija je de iure još postojala (25. lipnja 1991. Slovenija proglašava neovisnost i upada u kratki [[Rat u Sloveniji\|10-dnevni rat]]). Dodatna zavrzlama u cijeloj toj priči jest politika RH i predsjednika Tuđmana prema Bosni i Hercegovini koja nikad nije bila do kraja određena i jasna. Uključivala je uvijek Tuđmanovu želju za pripojenjem dijelova BiH sa hrvatskom većinom u slučaju raspada te države. Zbog međuetničkih napetosti u BiH raspad je bio opasno blizu.<ref name="ICTY: Naletilić and Martinović verdict - A. Historical background">{{eng oznaka}} {{citiranje weba\|url=http://www.un.org/icty/naletilic/trialc/judgement/nal-tj030331-1.htm#IIA\|title=ICTY: presuda Naletiliću i Martinoviću - Povijesna pozadina\|}}</ref>

	Dokazi za dogovoreni rat i podjelu Bosnu i Hercegovine ne postoje, a i zdrav razum nameće sljedeće pitanje: Ako su se dogovorili, zašto je došlo uopće do agresije na Hrvatsku? Dogovor bi upravo to isključio, te podrazumijevao skupno djelovanje Hrvatske i Srbije protiv Bosne i Hercegovine. Uostalom, Hrvatska tada, u ožujku 1991. godine, Miloševiću uopće ne bi mogla predstavljati ravnopravnog partnera za razgovor o pothvatu takvih razmjera, zbog toga je bilo kakva mogućnost dogovora iskljuĉena. Kao najvažnije se mora napomenuti da je [[Velika Srbija\|tadašnji plan srpskog vrha]] bio okupacija cijele BiH,<ref>[[Zdravko Tomac]], ''Predsjednik: protiv krivotvorina i zaborava'', str. 223.</ref> kao i dvije trećine Hrvatske, što navodni dogovor o podjeli BiH između Hrvatske i Srbije čini apsurdnim.		Dokazi za dogovoreni rat i podjelu Bosnu i Hercegovine ne postoje, a i zdrav razum nameće sljedeće pitanje: Ako su se dogovorili, zašto je došlo uopće do agresije na Hrvatsku? Dogovor bi upravo to isključio, te podrazumijevao skupno djelovanje Hrvatske i Srbije protiv Bosne i Hercegovine. Uostalom, Hrvatska tada, u ožujku 1991. godine, Miloševiću uopće ne bi mogla predstavljati ravnopravnog partnera za razgovor o pothvatu takvih razmjera, zbog toga je bilo kakva mogućnost dogovora iskljuĉena. Kao najvažnije se mora napomenuti da je [[Velika Srbija\|tadašnji plan srpskog vrha]] bio okupacija cijele BiH,<ref>[[Zdravko Tomac]], ''Predsjednik: protiv krivotvorina i zaborava'', str. 223.</ref> kao i dvije trećine Hrvatske, što navodni dogovor o podjeli BiH između Hrvatske i Srbije čini apsurdnim.

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web |' u '{{citiranje weba|'

2025-09-14T00:27:55Z

Zamjena teksta - '{{Citiranje web |' u '{{citiranje weba|'

←Starija inačica		Inačica od 14. rujan 2025. u 00:27
Redak 5:		Redak 5:

	== Teme razgovora ==		== Teme razgovora ==
	Točne teme razgovora nikad nisu do kraja obznanjene u javnosti te su i danas tajna. Srpski, te većina hrvatskih političara, inzistiraju kako nije postojao nikakav (čvrsti) dogovor. Bošnjački pak političari mahom optužuju da su dvojica vođa tom prilikom dogovarali podjelu teritorija BiH.<ref name="cas">{{eng oznaka}} {{~~Citiranje web~~ \|date=2007. \|url = http://www.cas.sc.edu/geog/hrl/Hazard_Pubs/2004_TheClashOfGovernmentalities.pdf\|title = Sukob vlada:Raspored i povrat Bosne i HercegovineS:\|format = PDF\|Izdavač = United States National Science Foundation award number BCS 0137106\| accessdate = 30. rujna 2007. \| last= Dr. Gerard Toal and Dr. Carl Dahlman\|quote=		Točne teme razgovora nikad nisu do kraja obznanjene u javnosti te su i danas tajna. Srpski, te većina hrvatskih političara, inzistiraju kako nije postojao nikakav (čvrsti) dogovor. Bošnjački pak političari mahom optužuju da su dvojica vođa tom prilikom dogovarali podjelu teritorija BiH.<ref name="cas">{{eng oznaka}} {{citiranje weba\|date=2007. \|url = http://www.cas.sc.edu/geog/hrl/Hazard_Pubs/2004_TheClashOfGovernmentalities.pdf\|title = Sukob vlada:Raspored i povrat Bosne i HercegovineS:\|format = PDF\|Izdavač = United States National Science Foundation award number BCS 0137106\| accessdate = 30. rujna 2007. \| last= Dr. Gerard Toal and Dr. Carl Dahlman\|quote=

	Ali za razliku od zahtjeva bosanskih Srba o demografskoj dominaciji i samoodređenju, hrvatski nacionalisti su tražili kako dobiti teritorij na većinom povijesnim zahtjevima za zapadnom Hercegovoinom, i teritorij kojim bi povećali južni dio Hrvatske uključivanjem većeg dijela južne Bosne. Ti su planovi razmatrani 1991. od strane Tuđmana i Miloševića u Karađorđevu te je dogovorena prividna podjela BiH. Za tu prigodu, Milošević je zahtijevao većinu istočne i zapadne Bosne, a Tuđman je bio voljan odustati od Hrvatskih krajeva sjeverne Bosne za njegove interese. Između tih teritorija bi se smjestila muslimanska tampon država.		Ali za razliku od zahtjeva bosanskih Srba o demografskoj dominaciji i samoodređenju, hrvatski nacionalisti su tražili kako dobiti teritorij na većinom povijesnim zahtjevima za zapadnom Hercegovoinom, i teritorij kojim bi povećali južni dio Hrvatske uključivanjem većeg dijela južne Bosne. Ti su planovi razmatrani 1991. od strane Tuđmana i Miloševića u Karađorđevu te je dogovorena prividna podjela BiH. Za tu prigodu, Milošević je zahtijevao većinu istočne i zapadne Bosne, a Tuđman je bio voljan odustati od Hrvatskih krajeva sjeverne Bosne za njegove interese. Između tih teritorija bi se smjestila muslimanska tampon država.
	}}</ref>		}}</ref>

	Oni koji inzistiraju na postojanju "dogovora " tvrde kako je Milošević na tim pregovorima zahtijevao sve teritorije na kojima su Srbi imali većinu. To je uključivalo npr. istočnu i zapadnu BiH. Po toj logici bi Tuđman i njegovo vodstvo osigurali dio BiH za Hrvate. Taj se dio prvenstveno odnosio na zapadnu Hercegovinu gdje su Hrvati imali apsolutnu većinu. Između takve proširene Hrvatske i proširene Srbije bi trebala biti mala muslimanska državica.<ref name="icty">{{eng oznaka}} {{~~Citiranje web~~ \|date=srijeda, 18. ožujka 1998.\|url = http://www.un.org/icty/naletilic/trialc/judgement/nal-tj030331-1.htm#IIA\|title = Cross-examination of witness, STJEPAN MESIC (unakrsno ispitivanje Stjepana Mesića)\|format = HTML \|publisher = [[ICTY]]\| accessdate = 30. rujna 2007. \| last= \|quote=}}</ref>		Oni koji inzistiraju na postojanju "dogovora " tvrde kako je Milošević na tim pregovorima zahtijevao sve teritorije na kojima su Srbi imali većinu. To je uključivalo npr. istočnu i zapadnu BiH. Po toj logici bi Tuđman i njegovo vodstvo osigurali dio BiH za Hrvate. Taj se dio prvenstveno odnosio na zapadnu Hercegovinu gdje su Hrvati imali apsolutnu većinu. Između takve proširene Hrvatske i proširene Srbije bi trebala biti mala muslimanska državica.<ref name="icty">{{eng oznaka}} {{citiranje weba\|date=srijeda, 18. ožujka 1998.\|url = http://www.un.org/icty/naletilic/trialc/judgement/nal-tj030331-1.htm#IIA\|title = Cross-examination of witness, STJEPAN MESIC (unakrsno ispitivanje Stjepana Mesića)\|format = HTML \|publisher = [[ICTY]]\| accessdate = 30. rujna 2007. \| last= \|quote=}}</ref>

	Oni koji negiraju postojanje dogovora ističu činjenicu da nije bilo '''nikakvog''' pisanog dokumenta o tom sastanku. [[Hrvoje Šarinić]], savjetnik Franje Tuđmana za vanjske poslove, koji je ujedno bio nazočan tom sastanku, izričito je u više navrata porekao postojanje bilo kakvog dogovora koji bi vodio podjeli [[Bosna i Hercegovina\|Bosne i Hercegovine]] s Miloševićem.<ref name="nacional">{{~~Citiranje web~~ \|date=27. siječnja 2004.\|url = http://www.nacional.hr/articles/view/10862/\|title = Trgovinu između Tuđmana i Miloševića spriječila je plitka Neretva\|format = HTML \|publisher = nacional\| accessdate = 14. veljače 2008. \| last=Robert Bajruši, \|quote=}}</ref><ref name="europamagazine">{{~~Citiranje web~~ \|date=2007. \|url = http://europamagazine.info/sarinic.htm\|title = Podjela BiH bila je nezaobilazna tema\|format = HTML \|publisher = europamagazine\| accessdate = 14. veljače 2008. \| last= \|quote=}}</ref><ref name="24sata"> {{~~Citiranje web~~ \|date=2007. \|url = http://www.24sata.info/4439\|title = Hrvoje Šarinić: "Podjela Bosne i Hercegovine bila je nezaobilazna tema"\|format = HTML \|publisher = ''[[24sata]]''\| accessdate = 14. veljače 2008. \| last=''[[24sata]]'' \|quote=}}</ref><ref name="domovinskirat">{{~~Citiranje web~~ \|date=listopad 2007. \|url = http://www.domovinskirat.com/content/view/2181/1009/lang,hr/\|title = Šarinić za Dnevni avaz: Tuđman i Milošević, ali i Izetbegović, razgovarali o podjeli BiH\|format = HTML \|publisher = domovinskirat\| accessdate = 14. veljače 2008. \| last= \|quote=}}</ref><ref name="ceeol"> {{~~Citiranje web~~ \|date=Issue:1/2003\|url = http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=d95c2a09-dcb7-4aa0-9b28-8027dada964b&articleId=5561ed06-7343-4153-b64d-ea39dacacdf3\|title = Tuđman-Milošević pregovori u Karađorđevu:politički mit ili dogovor\|format = HTML \|publisher = pub\| accessdate = 14. veljače 2008. \| last= [[Ivica Lučić\|Lučić, Ivo]]; Busuladžić, Adnan;}}</ref>		Oni koji negiraju postojanje dogovora ističu činjenicu da nije bilo '''nikakvog''' pisanog dokumenta o tom sastanku. [[Hrvoje Šarinić]], savjetnik Franje Tuđmana za vanjske poslove, koji je ujedno bio nazočan tom sastanku, izričito je u više navrata porekao postojanje bilo kakvog dogovora koji bi vodio podjeli [[Bosna i Hercegovina\|Bosne i Hercegovine]] s Miloševićem.<ref name="nacional">{{citiranje weba\|date=27. siječnja 2004.\|url = http://www.nacional.hr/articles/view/10862/\|title = Trgovinu između Tuđmana i Miloševića spriječila je plitka Neretva\|format = HTML \|publisher = nacional\| accessdate = 14. veljače 2008. \| last=Robert Bajruši, \|quote=}}</ref><ref name="europamagazine">{{citiranje weba\|date=2007. \|url = http://europamagazine.info/sarinic.htm\|title = Podjela BiH bila je nezaobilazna tema\|format = HTML \|publisher = europamagazine\| accessdate = 14. veljače 2008. \| last= \|quote=}}</ref><ref name="24sata"> {{citiranje weba\|date=2007. \|url = http://www.24sata.info/4439\|title = Hrvoje Šarinić: "Podjela Bosne i Hercegovine bila je nezaobilazna tema"\|format = HTML \|publisher = ''[[24sata]]''\| accessdate = 14. veljače 2008. \| last=''[[24sata]]'' \|quote=}}</ref><ref name="domovinskirat">{{citiranje weba\|date=listopad 2007. \|url = http://www.domovinskirat.com/content/view/2181/1009/lang,hr/\|title = Šarinić za Dnevni avaz: Tuđman i Milošević, ali i Izetbegović, razgovarali o podjeli BiH\|format = HTML \|publisher = domovinskirat\| accessdate = 14. veljače 2008. \| last= \|quote=}}</ref><ref name="ceeol"> {{citiranje weba\|date=Issue:1/2003\|url = http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=d95c2a09-dcb7-4aa0-9b28-8027dada964b&articleId=5561ed06-7343-4153-b64d-ea39dacacdf3\|title = Tuđman-Milošević pregovori u Karađorđevu:politički mit ili dogovor\|format = HTML \|publisher = pub\| accessdate = 14. veljače 2008. \| last= [[Ivica Lučić\|Lučić, Ivo]]; Busuladžić, Adnan;}}</ref>

	Bez obzira je li bio postignut ikakav dogovor između Franje Tuđmana i Miloševića pregovori su se održavali u ožujku 1991. U to doba Jugoslavija je de iure još postojala (25. lipnja 1991. Slovenija proglašava neovisnost i upada u kratki [[Rat u Sloveniji\|10-dnevni rat]]). Dodatna zavrzlama u cijeloj toj priči jest politika RH i predsjednika Tuđmana prema Bosni i Hercegovini koja nikad nije bila do kraja određena i jasna. Uključivala je uvijek Tuđmanovu želju za pripojenjem dijelova BiH sa hrvatskom većinom u slučaju raspada te države. Zbog međuetničkih napetosti u BiH raspad je bio opasno blizu.<ref name="ICTY: Naletilić and Martinović verdict - A. Historical background">{{eng oznaka}} {{Citiranje web\|url=http://www.un.org/icty/naletilic/trialc/judgement/nal-tj030331-1.htm#IIA\|title=ICTY: presuda Naletiliću i Martinoviću - Povijesna pozadina\|}}</ref>		Bez obzira je li bio postignut ikakav dogovor između Franje Tuđmana i Miloševića pregovori su se održavali u ožujku 1991. U to doba Jugoslavija je de iure još postojala (25. lipnja 1991. Slovenija proglašava neovisnost i upada u kratki [[Rat u Sloveniji\|10-dnevni rat]]). Dodatna zavrzlama u cijeloj toj priči jest politika RH i predsjednika Tuđmana prema Bosni i Hercegovini koja nikad nije bila do kraja određena i jasna. Uključivala je uvijek Tuđmanovu želju za pripojenjem dijelova BiH sa hrvatskom većinom u slučaju raspada te države. Zbog međuetničkih napetosti u BiH raspad je bio opasno blizu.<ref name="ICTY: Naletilić and Martinović verdict - A. Historical background">{{eng oznaka}} {{Citiranje web\|url=http://www.un.org/icty/naletilic/trialc/judgement/nal-tj030331-1.htm#IIA\|title=ICTY: presuda Naletiliću i Martinoviću - Povijesna pozadina\|}}</ref>

WikiSysop: bnz

2022-03-24T16:48:24Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 24. ožujak 2022. u 16:48
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Sastanak u Karađorđevu'''-->'''~~Sastanak u Karađorđevu''', kod [[Vojvodina\|vojvođanskog]] grada [[Bačka Palanka]] u [[Srbija\|Srbiji]], bio je sastanak između predsjednika [[Republika Hrvatska\|RH]] [[Franjo Tuđman\|Franje Tuđmana]] i [[Srbija\|srbijanskog]] predsjednika [[Slobodan Milošević\| Slobodana Miloševića]] o situaciji u Jugoslaviji. Taj sastanak postao je jednim od najrazvikanijih [[politički mit\|političkih mitova]] u [[postjugoslavensko\|postjugoslavenskoj]] povijesti. Rabili su ga gotovo svi Tuđmanovi politički protivnici i većina Miloševićevih u: Hrvatskoj, u Srbiji, Bosni i Hercegovini, kao i u [[svijet]]u.		Sastanak u Karađorđevu''', kod [[Vojvodina\|vojvođanskog]] grada [[Bačka Palanka]] u [[Srbija\|Srbiji]], bio je sastanak između predsjednika [[Republika Hrvatska\|RH]] [[Franjo Tuđman\|Franje Tuđmana]] i [[Srbija\|srbijanskog]] predsjednika [[Slobodan Milošević\| Slobodana Miloševića]] o situaciji u Jugoslaviji. Taj sastanak postao je jednim od najrazvikanijih [[politički mit\|političkih mitova]] u [[postjugoslavensko\|postjugoslavenskoj]] povijesti. Rabili su ga gotovo svi Tuđmanovi politički protivnici i većina Miloševićevih u: Hrvatskoj, u Srbiji, Bosni i Hercegovini, kao i u [[svijet]]u.

	== Medijska pratnja ==		== Medijska pratnja ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

2021-12-08T06:49:54Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

←Starija inačica		Inačica od 8. prosinac 2021. u 06:49
Redak 5:		Redak 5:

	== Teme razgovora ==		== Teme razgovora ==
	Točne teme razgovora nikad nisu do kraja obznanjene u javnosti te su i danas tajna. Srpski, te većina hrvatskih političara, inzistiraju kako nije postojao nikakav (čvrsti) dogovor. Bošnjački pak političari mahom optužuju da su dvojica vođa tom prilikom dogovarali podjelu teritorija BiH.<ref name="cas">{{eng oznaka}} {{~~cite~~ web \|date=2007. \|url = http://www.cas.sc.edu/geog/hrl/Hazard_Pubs/2004_TheClashOfGovernmentalities.pdf\|title = Sukob vlada:Raspored i povrat Bosne i HercegovineS:\|format = PDF\|Izdavač = United States National Science Foundation award number BCS 0137106\| accessdate = 30. rujna 2007. \| last= Dr. Gerard Toal and Dr. Carl Dahlman\|quote=		Točne teme razgovora nikad nisu do kraja obznanjene u javnosti te su i danas tajna. Srpski, te većina hrvatskih političara, inzistiraju kako nije postojao nikakav (čvrsti) dogovor. Bošnjački pak političari mahom optužuju da su dvojica vođa tom prilikom dogovarali podjelu teritorija BiH.<ref name="cas">{{eng oznaka}} {{Citiranje web \|date=2007. \|url = http://www.cas.sc.edu/geog/hrl/Hazard_Pubs/2004_TheClashOfGovernmentalities.pdf\|title = Sukob vlada:Raspored i povrat Bosne i HercegovineS:\|format = PDF\|Izdavač = United States National Science Foundation award number BCS 0137106\| accessdate = 30. rujna 2007. \| last= Dr. Gerard Toal and Dr. Carl Dahlman\|quote=

	Ali za razliku od zahtjeva bosanskih Srba o demografskoj dominaciji i samoodređenju, hrvatski nacionalisti su tražili kako dobiti teritorij na većinom povijesnim zahtjevima za zapadnom Hercegovoinom, i teritorij kojim bi povećali južni dio Hrvatske uključivanjem većeg dijela južne Bosne. Ti su planovi razmatrani 1991. od strane Tuđmana i Miloševića u Karađorđevu te je dogovorena prividna podjela BiH. Za tu prigodu, Milošević je zahtijevao većinu istočne i zapadne Bosne, a Tuđman je bio voljan odustati od Hrvatskih krajeva sjeverne Bosne za njegove interese. Između tih teritorija bi se smjestila muslimanska tampon država.		Ali za razliku od zahtjeva bosanskih Srba o demografskoj dominaciji i samoodređenju, hrvatski nacionalisti su tražili kako dobiti teritorij na većinom povijesnim zahtjevima za zapadnom Hercegovoinom, i teritorij kojim bi povećali južni dio Hrvatske uključivanjem većeg dijela južne Bosne. Ti su planovi razmatrani 1991. od strane Tuđmana i Miloševića u Karađorđevu te je dogovorena prividna podjela BiH. Za tu prigodu, Milošević je zahtijevao većinu istočne i zapadne Bosne, a Tuđman je bio voljan odustati od Hrvatskih krajeva sjeverne Bosne za njegove interese. Između tih teritorija bi se smjestila muslimanska tampon država.
	}}</ref>		}}</ref>

	Oni koji inzistiraju na postojanju "dogovora " tvrde kako je Milošević na tim pregovorima zahtijevao sve teritorije na kojima su Srbi imali većinu. To je uključivalo npr. istočnu i zapadnu BiH. Po toj logici bi Tuđman i njegovo vodstvo osigurali dio BiH za Hrvate. Taj se dio prvenstveno odnosio na zapadnu Hercegovinu gdje su Hrvati imali apsolutnu većinu. Između takve proširene Hrvatske i proširene Srbije bi trebala biti mala muslimanska državica.<ref name="icty">{{eng oznaka}} {{~~cite~~ web \|date=srijeda, 18. ožujka 1998.\|url = http://www.un.org/icty/naletilic/trialc/judgement/nal-tj030331-1.htm#IIA\|title = Cross-examination of witness, STJEPAN MESIC (unakrsno ispitivanje Stjepana Mesića)\|format = HTML \|publisher = [[ICTY]]\| accessdate = 30. rujna 2007. \| last= \|quote=}}</ref>		Oni koji inzistiraju na postojanju "dogovora " tvrde kako je Milošević na tim pregovorima zahtijevao sve teritorije na kojima su Srbi imali većinu. To je uključivalo npr. istočnu i zapadnu BiH. Po toj logici bi Tuđman i njegovo vodstvo osigurali dio BiH za Hrvate. Taj se dio prvenstveno odnosio na zapadnu Hercegovinu gdje su Hrvati imali apsolutnu većinu. Između takve proširene Hrvatske i proširene Srbije bi trebala biti mala muslimanska državica.<ref name="icty">{{eng oznaka}} {{Citiranje web \|date=srijeda, 18. ožujka 1998.\|url = http://www.un.org/icty/naletilic/trialc/judgement/nal-tj030331-1.htm#IIA\|title = Cross-examination of witness, STJEPAN MESIC (unakrsno ispitivanje Stjepana Mesića)\|format = HTML \|publisher = [[ICTY]]\| accessdate = 30. rujna 2007. \| last= \|quote=}}</ref>

	Oni koji negiraju postojanje dogovora ističu činjenicu da nije bilo '''nikakvog''' pisanog dokumenta o tom sastanku. [[Hrvoje Šarinić]], savjetnik Franje Tuđmana za vanjske poslove, koji je ujedno bio nazočan tom sastanku, izričito je u više navrata porekao postojanje bilo kakvog dogovora koji bi vodio podjeli [[Bosna i Hercegovina\|Bosne i Hercegovine]] s Miloševićem.<ref name="nacional">{{~~cite~~ web \|date=27. siječnja 2004.\|url = http://www.nacional.hr/articles/view/10862/\|title = Trgovinu između Tuđmana i Miloševića spriječila je plitka Neretva\|format = HTML \|publisher = nacional\| accessdate = 14. veljače 2008. \| last=Robert Bajruši, \|quote=}}</ref><ref name="europamagazine">{{~~cite~~ web \|date=2007. \|url = http://europamagazine.info/sarinic.htm\|title = Podjela BiH bila je nezaobilazna tema\|format = HTML \|publisher = europamagazine\| accessdate = 14. veljače 2008. \| last= \|quote=}}</ref><ref name="24sata"> {{~~cite~~ web \|date=2007. \|url = http://www.24sata.info/4439\|title = Hrvoje Šarinić: "Podjela Bosne i Hercegovine bila je nezaobilazna tema"\|format = HTML \|publisher = ''[[24sata]]''\| accessdate = 14. veljače 2008. \| last=''[[24sata]]'' \|quote=}}</ref><ref name="domovinskirat">{{~~cite~~ web \|date=listopad 2007. \|url = http://www.domovinskirat.com/content/view/2181/1009/lang,hr/\|title = Šarinić za Dnevni avaz: Tuđman i Milošević, ali i Izetbegović, razgovarali o podjeli BiH\|format = HTML \|publisher = domovinskirat\| accessdate = 14. veljače 2008. \| last= \|quote=}}</ref><ref name="ceeol"> {{~~cite~~ web \|date=Issue:1/2003\|url = http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=d95c2a09-dcb7-4aa0-9b28-8027dada964b&articleId=5561ed06-7343-4153-b64d-ea39dacacdf3\|title = Tuđman-Milošević pregovori u Karađorđevu:politički mit ili dogovor\|format = HTML \|publisher = pub\| accessdate = 14. veljače 2008. \| last= [[Ivica Lučić\|Lučić, Ivo]]; Busuladžić, Adnan;}}</ref>		Oni koji negiraju postojanje dogovora ističu činjenicu da nije bilo '''nikakvog''' pisanog dokumenta o tom sastanku. [[Hrvoje Šarinić]], savjetnik Franje Tuđmana za vanjske poslove, koji je ujedno bio nazočan tom sastanku, izričito je u više navrata porekao postojanje bilo kakvog dogovora koji bi vodio podjeli [[Bosna i Hercegovina\|Bosne i Hercegovine]] s Miloševićem.<ref name="nacional">{{Citiranje web \|date=27. siječnja 2004.\|url = http://www.nacional.hr/articles/view/10862/\|title = Trgovinu između Tuđmana i Miloševića spriječila je plitka Neretva\|format = HTML \|publisher = nacional\| accessdate = 14. veljače 2008. \| last=Robert Bajruši, \|quote=}}</ref><ref name="europamagazine">{{Citiranje web \|date=2007. \|url = http://europamagazine.info/sarinic.htm\|title = Podjela BiH bila je nezaobilazna tema\|format = HTML \|publisher = europamagazine\| accessdate = 14. veljače 2008. \| last= \|quote=}}</ref><ref name="24sata"> {{Citiranje web \|date=2007. \|url = http://www.24sata.info/4439\|title = Hrvoje Šarinić: "Podjela Bosne i Hercegovine bila je nezaobilazna tema"\|format = HTML \|publisher = ''[[24sata]]''\| accessdate = 14. veljače 2008. \| last=''[[24sata]]'' \|quote=}}</ref><ref name="domovinskirat">{{Citiranje web \|date=listopad 2007. \|url = http://www.domovinskirat.com/content/view/2181/1009/lang,hr/\|title = Šarinić za Dnevni avaz: Tuđman i Milošević, ali i Izetbegović, razgovarali o podjeli BiH\|format = HTML \|publisher = domovinskirat\| accessdate = 14. veljače 2008. \| last= \|quote=}}</ref><ref name="ceeol"> {{Citiranje web \|date=Issue:1/2003\|url = http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=d95c2a09-dcb7-4aa0-9b28-8027dada964b&articleId=5561ed06-7343-4153-b64d-ea39dacacdf3\|title = Tuđman-Milošević pregovori u Karađorđevu:politički mit ili dogovor\|format = HTML \|publisher = pub\| accessdate = 14. veljače 2008. \| last= [[Ivica Lučić\|Lučić, Ivo]]; Busuladžić, Adnan;}}</ref>

	Bez obzira je li bio postignut ikakav dogovor između Franje Tuđmana i Miloševića pregovori su se održavali u ožujku 1991. U to doba Jugoslavija je de iure još postojala (25. lipnja 1991. Slovenija proglašava neovisnost i upada u kratki [[Rat u Sloveniji\|10-dnevni rat]]). Dodatna zavrzlama u cijeloj toj priči jest politika RH i predsjednika Tuđmana prema Bosni i Hercegovini koja nikad nije bila do kraja određena i jasna. Uključivala je uvijek Tuđmanovu želju za pripojenjem dijelova BiH sa hrvatskom većinom u slučaju raspada te države. Zbog međuetničkih napetosti u BiH raspad je bio opasno blizu.<ref name="ICTY: Naletilić and Martinović verdict - A. Historical background">{{eng oznaka}} {{~~cite~~ web\|url=http://www.un.org/icty/naletilic/trialc/judgement/nal-tj030331-1.htm#IIA\|title=ICTY: presuda Naletiliću i Martinoviću - Povijesna pozadina\|}}</ref>		Bez obzira je li bio postignut ikakav dogovor između Franje Tuđmana i Miloševića pregovori su se održavali u ožujku 1991. U to doba Jugoslavija je de iure još postojala (25. lipnja 1991. Slovenija proglašava neovisnost i upada u kratki [[Rat u Sloveniji\|10-dnevni rat]]). Dodatna zavrzlama u cijeloj toj priči jest politika RH i predsjednika Tuđmana prema Bosni i Hercegovini koja nikad nije bila do kraja određena i jasna. Uključivala je uvijek Tuđmanovu želju za pripojenjem dijelova BiH sa hrvatskom većinom u slučaju raspada te države. Zbog međuetničkih napetosti u BiH raspad je bio opasno blizu.<ref name="ICTY: Naletilić and Martinović verdict - A. Historical background">{{eng oznaka}} {{Citiranje web\|url=http://www.un.org/icty/naletilic/trialc/judgement/nal-tj030331-1.htm#IIA\|title=ICTY: presuda Naletiliću i Martinoviću - Povijesna pozadina\|}}</ref>

	Dokazi za dogovoreni rat i podjelu Bosnu i Hercegovine ne postoje, a i zdrav razum nameće sljedeće pitanje: Ako su se dogovorili, zašto je došlo uopće do agresije na Hrvatsku? Dogovor bi upravo to isključio, te podrazumijevao skupno djelovanje Hrvatske i Srbije protiv Bosne i Hercegovine. Uostalom, Hrvatska tada, u ožujku 1991. godine, Miloševiću uopće ne bi mogla predstavljati ravnopravnog partnera za razgovor o pothvatu takvih razmjera, zbog toga je bilo kakva mogućnost dogovora iskljuĉena. Kao najvažnije se mora napomenuti da je [[Velika Srbija\|tadašnji plan srpskog vrha]] bio okupacija cijele BiH,<ref>[[Zdravko Tomac]], ''Predsjednik: protiv krivotvorina i zaborava'', str. 223.</ref> kao i dvije trećine Hrvatske, što navodni dogovor o podjeli BiH između Hrvatske i Srbije čini apsurdnim.		Dokazi za dogovoreni rat i podjelu Bosnu i Hercegovine ne postoje, a i zdrav razum nameće sljedeće pitanje: Ako su se dogovorili, zašto je došlo uopće do agresije na Hrvatsku? Dogovor bi upravo to isključio, te podrazumijevao skupno djelovanje Hrvatske i Srbije protiv Bosne i Hercegovine. Uostalom, Hrvatska tada, u ožujku 1991. godine, Miloševiću uopće ne bi mogla predstavljati ravnopravnog partnera za razgovor o pothvatu takvih razmjera, zbog toga je bilo kakva mogućnost dogovora iskljuĉena. Kao najvažnije se mora napomenuti da je [[Velika Srbija\|tadašnji plan srpskog vrha]] bio okupacija cijele BiH,<ref>[[Zdravko Tomac]], ''Predsjednik: protiv krivotvorina i zaborava'', str. 223.</ref> kao i dvije trećine Hrvatske, što navodni dogovor o podjeli BiH između Hrvatske i Srbije čini apsurdnim.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-29T22:42:58Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Sastanak u Karađorđevu''', kod [[Vojvodina|vojvođanskog]] grada [[Bačka Palanka]] u [[Srbija|Srbiji]], bio je sastanak između predsjednika [[Republika Hrvatska|RH]] [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] i [[Srbija|srbijanskog]] predsjednika [[Slobodan Milošević| Slobodana Miloševića]] o situaciji u Jugoslaviji. Taj sastanak postao je jednim od najrazvikanijih [[politički mit|političkih mitova]] u [[postjugoslavensko|postjugoslavenskoj]] povijesti. Rabili su ga gotovo svi Tuđmanovi politički protivnici i većina Miloševićevih u: Hrvatskoj, u Srbiji, Bosni i Hercegovini, kao i u [[svijet]]u.

== Medijska pratnja ==
Sarajevski list "[[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]" sastanak naziva "tajnim" mada je [[Tanjug]] informaciju objavio istoga dana, odmah nakon sastanka. Sastanak je od političke oporbe i dijela medija proglašavan "tajnim" kako bi mu se oduzeo svaki legitimitet zastupanja nacionalnih interesa. Prikazalo ga se sumnjivim. Britanski [[BBC]] javio je da su dvojica predsjednika "tražila trajnija rješenja, uz uvažavanja povijesnih interesa obaju naroda".Američki list "'''Timing'''" je takođe pisao o dogovoru dvaju predsjednika o podjeli BiH.

== Teme razgovora ==
Točne teme razgovora nikad nisu do kraja obznanjene u javnosti te su i danas tajna. Srpski, te većina hrvatskih političara, inzistiraju kako nije postojao nikakav (čvrsti) dogovor. Bošnjački pak političari mahom optužuju da su dvojica vođa tom prilikom dogovarali podjelu teritorija BiH.<ref name="cas">{{eng oznaka}} {{cite web |date=2007. |url = http://www.cas.sc.edu/geog/hrl/Hazard_Pubs/2004_TheClashOfGovernmentalities.pdf|title = Sukob vlada:Raspored i povrat Bosne i HercegovineS:|format = PDF|Izdavač = United States National Science Foundation award number BCS 0137106| accessdate = 30. rujna 2007. | last= Dr. Gerard Toal and Dr. Carl Dahlman|quote=

Ali za razliku od zahtjeva bosanskih Srba o demografskoj dominaciji i samoodređenju, hrvatski nacionalisti su tražili kako dobiti teritorij na većinom povijesnim zahtjevima za zapadnom Hercegovoinom, i teritorij kojim bi povećali južni dio Hrvatske uključivanjem većeg dijela južne Bosne. Ti su planovi razmatrani 1991. od strane Tuđmana i Miloševića u Karađorđevu te je dogovorena prividna podjela BiH. Za tu prigodu, Milošević je zahtijevao većinu istočne i zapadne Bosne, a Tuđman je bio voljan odustati od Hrvatskih krajeva sjeverne Bosne za njegove interese. Između tih teritorija bi se smjestila muslimanska tampon država.
}}</ref>

Oni koji inzistiraju na postojanju "dogovora " tvrde kako je Milošević na tim pregovorima zahtijevao sve teritorije na kojima su Srbi imali većinu. To je uključivalo npr. istočnu i zapadnu BiH. Po toj logici bi Tuđman i njegovo vodstvo osigurali dio BiH za Hrvate. Taj se dio prvenstveno odnosio na zapadnu Hercegovinu gdje su Hrvati imali apsolutnu većinu. Između takve proširene Hrvatske i proširene Srbije bi trebala biti mala muslimanska državica.<ref name="icty">{{eng oznaka}} {{cite web |date=srijeda, 18. ožujka 1998.|url = http://www.un.org/icty/naletilic/trialc/judgement/nal-tj030331-1.htm#IIA|title = Cross-examination of witness, STJEPAN MESIC (unakrsno ispitivanje Stjepana Mesića)|format = HTML |publisher = [[ICTY]]| accessdate = 30. rujna 2007. | last= |quote=}}</ref>

Oni koji negiraju postojanje dogovora ističu činjenicu da nije bilo '''nikakvog''' pisanog dokumenta o tom sastanku. [[Hrvoje Šarinić]], savjetnik Franje Tuđmana za vanjske poslove, koji je ujedno bio nazočan tom sastanku, izričito je u više navrata porekao postojanje bilo kakvog dogovora koji bi vodio podjeli [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] s Miloševićem.<ref name="nacional">{{cite web |date=27. siječnja 2004.|url = http://www.nacional.hr/articles/view/10862/|title = Trgovinu između Tuđmana i Miloševića spriječila je plitka Neretva|format = HTML |publisher = nacional| accessdate = 14. veljače 2008. | last=Robert Bajruši, |quote=}}</ref><ref name="europamagazine">{{cite web |date=2007. |url = http://europamagazine.info/sarinic.htm|title = Podjela BiH bila je nezaobilazna tema|format = HTML |publisher = europamagazine| accessdate = 14. veljače 2008. | last= |quote=}}</ref><ref name="24sata"> {{cite web |date=2007. |url = http://www.24sata.info/4439|title = Hrvoje Šarinić: "Podjela Bosne i Hercegovine bila je nezaobilazna tema"|format = HTML |publisher = ''[[24sata]]''| accessdate = 14. veljače 2008. | last=''[[24sata]]'' |quote=}}</ref><ref name="domovinskirat">{{cite web |date=listopad 2007. |url = http://www.domovinskirat.com/content/view/2181/1009/lang,hr/|title = Šarinić za Dnevni avaz: Tuđman i Milošević, ali i Izetbegović, razgovarali o podjeli BiH|format = HTML |publisher = domovinskirat| accessdate = 14. veljače 2008. | last= |quote=}}</ref><ref name="ceeol"> {{cite web |date=Issue:1/2003|url = http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=d95c2a09-dcb7-4aa0-9b28-8027dada964b&articleId=5561ed06-7343-4153-b64d-ea39dacacdf3|title = Tuđman-Milošević pregovori u Karađorđevu:politički mit ili dogovor|format = HTML |publisher = pub| accessdate = 14. veljače 2008. | last= [[Ivica Lučić|Lučić, Ivo]]; Busuladžić, Adnan;}}</ref>

Bez obzira je li bio postignut ikakav dogovor između Franje Tuđmana i Miloševića pregovori su se održavali u ožujku 1991. U to doba Jugoslavija je de iure još postojala (25. lipnja 1991. Slovenija proglašava neovisnost i upada u kratki [[Rat u Sloveniji|10-dnevni rat]]). Dodatna zavrzlama u cijeloj toj priči jest politika RH i predsjednika Tuđmana prema Bosni i Hercegovini koja nikad nije bila do kraja određena i jasna. Uključivala je uvijek Tuđmanovu želju za pripojenjem dijelova BiH sa hrvatskom većinom u slučaju raspada te države. Zbog međuetničkih napetosti u BiH raspad je bio opasno blizu.<ref name="ICTY: Naletilić and Martinović verdict - A. Historical background">{{eng oznaka}} {{cite web|url=http://www.un.org/icty/naletilic/trialc/judgement/nal-tj030331-1.htm#IIA|title=ICTY: presuda Naletiliću i Martinoviću - Povijesna pozadina|}}</ref>

Dokazi za dogovoreni rat i podjelu Bosnu i Hercegovine ne postoje, a i zdrav razum nameće sljedeće pitanje: Ako su se dogovorili, zašto je došlo uopće do agresije na Hrvatsku? Dogovor bi upravo to isključio, te podrazumijevao skupno djelovanje Hrvatske i Srbije protiv Bosne i Hercegovine. Uostalom, Hrvatska tada, u ožujku 1991. godine, Miloševiću uopće ne bi mogla predstavljati ravnopravnog partnera za razgovor o pothvatu takvih razmjera, zbog toga je bilo kakva mogućnost dogovora iskljuĉena. Kao najvažnije se mora napomenuti da je [[Velika Srbija|tadašnji plan srpskog vrha]] bio okupacija cijele BiH,<ref>[[Zdravko Tomac]], ''Predsjednik: protiv krivotvorina i zaborava'', str. 223.</ref> kao i dvije trećine Hrvatske, što navodni dogovor o podjeli BiH između Hrvatske i Srbije čini apsurdnim.

Ukoliko je postojao bilo kakav čvrsti dogovor o podjeli BiH brzo je napušten nakon što je Milošević izigrao Tuđmana pomažući [[etničko čišćenje]] Hrvata od strane Srba u tzv. ''[[RSK|Krajini]]'' i Istočnoj [[Slavonija|Slavoniji]] te teškim napadima na područje u okolici [[Dubrovnik]]a. Svi dokazi o navodnom "dogovoru" potječu iz glasina i tračeva osoba koje nisu bile nazočne sastanku.<ref name="sadkovich">{{Citiranje knjige | first=James J. | last=Sadkovich | title=Tuđman, prva politička biografija | at= | pages=365.-370. | location=Zagreb | publisher=Večernji posebni proizvodi d.o.o. | year=2010. | isbn=9789537313722 | url= | ref=refSadkovich2010}}</ref>

Nasuprot tome, činjenice govore nešto sasvim drugačije o odnosu Hrvatske prema BiH, tako su i visoki međunarodni diplomati, koji su vodili [[Rat u BiH#Carrington-Cutilheirov mirovni plan|pregovore u rješavanju bosanskohercegovaĉke krize]], kao na primjer Jose Cutilheiro i lord Peter Carrington, morali priznati da je u odnosu na suradnju s međunarodnom zajednicom, hrvatska strana najkonstruktivnija, te da prihvaća sve ponuđene planove međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu.<ref>''[[Slobodna Dalmacija]]'', 25. travnja 1992., str. 6.; 15. kolovoza 1992., zadnja str., prema: Mrduljaš, „Politička dimenzija hrv.- muslimanskih odnosa (...)“, str. 851.</ref>

Tzv. ''"dogovor u Karađorđevu"'' postao je [[dogma]] vjernicima u socijalističku [[SFRJ|Jugoslaviju]] i utemeljiteljski mit konvertitima iz komunističkog [[totalitarizam|totalitarizma]] u liberalnu [[demokracija|demokraciju]].<ref name="Lučić">{{Citiranje knjige | first=Ivica (Ivo) | last= Lučić | title=Uzroci Rata, Bosna i Hercegovina od 1982. do 1991. godine | at= | pages=518. | location=Zagreb | publisher=Hrvatski Institut za povijest. | year=2013. | isbn=978-953-7892-06-7 | url= | ref=}}</ref>

== Povijesni kontekst sastanka u Karađorđevu ==
Jugoslavenskim komunističkim [[dogma]]tičarima bilo je odbojno pregovarati s prestavnicima novoizabranih hrvatskih vlasti, a posebno teško s Franjom Tuđmanom koji je u jugoslavenskoj javnosti prikazivan kao [[protukomunizam|protukomunist]] i nacionalist. Franjo Tuđman zatražio je, 24. kolovoza 1990., u doba početka velikosrpske pobune u Hrvatskoj, sastanak sa Slobodanom Miloševićom. Tijekom siječnja 1991. i ožujka 1991. održan je krug sastanaka Predsjedništva [[SFRJ]] odnosno bilateralnih susreta. Razgovaralo se o viđenju političke budućnosti bivše države.
24. siječnja 1991. održan je [[Slovensko-srpski sporazumi 1991. godine|sastanak Miloševića i slovenskog predsjednika Predsjedništva Milana Kučana]] gdje je praktično "dogovoren", "usuglašen", "prihvaćen" raspad Jugoslavije kroz odlazak Slovenije uz pravo Srba "da žive u jednoj državi". 14. kolovoza 1991. taj je sporazum [[Slovensko-srpski sporazumi 1991. godine|potvrdio predsjednik Slovenskog državnog zbora]] [[Franc Bučar]] i [[Dimitrij Rupel]] s Miloševićevim povjerenikom [[Dobrica Ćosić|Dobricem Ćosićem]].<ref>[[Dobrica Ćosić]], Uzroci ''Piščevi zapisi (1981-1991)'', Filip Višnjić, Beograd, 2002., str. 379.-381.</ref>

Hrvatska nije htjela ostati u Jugoslaviji bez Slovenije i morala je slijediti tempo izdvajanja koji je Slovenija postavila. Tuđman je tada zagovarao nepromjenjivost republičkih ([[AVNOJ|avnojskih]]) granica, a kao odgovor na tezu o "pravu naroda" isticao je tada da će u tom slučaju i Hrvatska tražiti teritorije na kojima žive Hrvati. Nakon dogovora Kučana i Miloševića "savez zapadnih republika" prestao je postojati, a Hrvatska se našla sama nasuprot tzv. "Srpskom bloku". Taj dogovor i Izetbegovićeva kolebljivost primorali su Tuđmana da odustane od politike "saveza suverenih država"...<ref name="Lučić"/>

== Izvori ==
{{izvori|2}}

[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Domovinski rat]]
[[Kategorija:Povijest neovisne Hrvatske]]
[[Kategorija:Povijest Srbije (1989. – 2006.)]]