Sarajevski proces 1949. - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

2022-03-24T16:43:42Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 24. ožujak 2022. u 16:43
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Sarajevski proces 1949.'''-->'''~~Sarajevski proces 1949.''', [[sudski proces]] pripadnicima organizacije [[Mladi Muslimani\|Mladih muslimana]]. Počelo je [[1. kolovoza]] [[1949.]] godine u [[Sarajevo\|Sarajevu]]. <ref>Ključanin, Zilhad (gl. i odg. ur.) Mladi muslimani - razgovori sa članovima, Sarajevo, Biblioteka Ključanin, 1991., str. 136</ref>		Sarajevski proces 1949.''', [[sudski proces]] pripadnicima organizacije [[Mladi Muslimani\|Mladih muslimana]]. Počelo je [[1. kolovoza]] [[1949.]] godine u [[Sarajevo\|Sarajevu]]. <ref>Ključanin, Zilhad (gl. i odg. ur.) Mladi muslimani - razgovori sa članovima, Sarajevo, Biblioteka Ključanin, 1991., str. 136</ref>

	Optuženici su optuženi za kaznena djela protiv naroda i države. Optuženi su [[Hasan Biber]], [[Halid Kajtaz]], [[Omer Stupac]], [[Nusret Fazlibegović]], [[Ismet Serdarević]], [[Tarik Muftić]], [[Teufik Velagić]], [[Hilmija Muftić]] i [[Esad Kojić]]. Optuženi su da su kao članovi organizacije Mladi muslimani "koja je za vrijeme rata pomagala formiranje zloglasne Handžar-divizije"<ref>Ključanin, Zilhad (gl. i odg. ur.) Mladi muslimani - razgovori sa članovima, Sarajevo, Biblioteka Ključanin, 1991., str. 130-133</ref> (preko muslimanskih svećenika oko [[Udruga ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini\|El Hidaje]], na čelu s Dobračom, "računajući sa političkom zaostalošću jednog dijela muslimana" pristupili stvaranju posebnih muslimanskih oružanih formacija)<ref>Ključanin, Zilhad (gl. i odg. ur.) Mladi muslimani - razgovori sa članovima, Sarajevo, Biblioteka Ključanin, 1991., str. 130-133</ref>, a poslije oslobođenja, a naročito od 1946. kao organizatori i rukodovitelji pristupili ponovnom organiziranju ilegalne organizacije koju su pripremali za terorističke i diverzantske akcije, "a kad je 1948. izašla zloglasna Rezolucija Informbiroa, odlučili su prijeći u akciju to jest na nasilno rušenje postojećeg društvenog i državnog uređenja u FNRJ". Prema optužnici, osnovani su 1943., "pod pokroviteljstvom ustaša i Gestapoa, poslije poraza Hitlerove vojske kod Staljingrada, u fazi velikog razmaha NOB naroda Jugoslavije, u periodu odlučnog zaokreta muslimanskih masa prema NOP-u te sve veće njihovo djelatno sudjelovanje u NOB", povezali se sa sličnom organizacijom u Mostaru, sredinom 1947. u Sarajevu su održali sastanak na kojem su izradili pravila organizacije, tekst prisege koju su odmah položili i pristupili prikupljanju oružja. Optužnica ih je teretila da su 20. i 21. veljače 1949. na sastanku odlučili proširiti zločinačku djelatnost na cijelu zemlju, gdje god ima muslimana, uključujući i Makedoniju. Za diverzantske akcije završili su padobranske, jedriličarske, vozačke i radiotelegrafske tečajeve, prema optužnici. Optuženi su za usmenu agitaciju, distribuciju islamskih brošura, "raspravljajući tobože vjerska pitanja, a u stvari sustavno raspirivali vjersku mržnju protiv Hrvata i Srba", pozivali "u ime Boga" na borbu mačem protiv poretka FNRJ, pripremajući se na pljačku i ubojstva, tražeći pomoć od inozemne reakcije, skrivajući puške u Gazi Husrefbegovoj medresi. Uz optužene, kao suradnici spomenuti su [[Mahmud Jarebica]], [[Vahid Kozarić]], [[Kemal Kurbegović]], [[Salih Behmen]], [[Salih Karavdić]], [[Hilmija Selimović]], [[Esad Karađozović]] i [[Kasim Dobrača]]. Optuženi su da su Rezoluciju Informbiroa vidjeli kao trenutak slabosti koji treba iskoristiti.<ref>Ključanin, Zilhad (gl. i odg. ur.) Mladi muslimani - razgovori sa članovima, Sarajevo, Biblioteka Ključanin, 1991., str. 130-133</ref>		Optuženici su optuženi za kaznena djela protiv naroda i države. Optuženi su [[Hasan Biber]], [[Halid Kajtaz]], [[Omer Stupac]], [[Nusret Fazlibegović]], [[Ismet Serdarević]], [[Tarik Muftić]], [[Teufik Velagić]], [[Hilmija Muftić]] i [[Esad Kojić]]. Optuženi su da su kao članovi organizacije Mladi muslimani "koja je za vrijeme rata pomagala formiranje zloglasne Handžar-divizije"<ref>Ključanin, Zilhad (gl. i odg. ur.) Mladi muslimani - razgovori sa članovima, Sarajevo, Biblioteka Ključanin, 1991., str. 130-133</ref> (preko muslimanskih svećenika oko [[Udruga ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini\|El Hidaje]], na čelu s Dobračom, "računajući sa političkom zaostalošću jednog dijela muslimana" pristupili stvaranju posebnih muslimanskih oružanih formacija)<ref>Ključanin, Zilhad (gl. i odg. ur.) Mladi muslimani - razgovori sa članovima, Sarajevo, Biblioteka Ključanin, 1991., str. 130-133</ref>, a poslije oslobođenja, a naročito od 1946. kao organizatori i rukodovitelji pristupili ponovnom organiziranju ilegalne organizacije koju su pripremali za terorističke i diverzantske akcije, "a kad je 1948. izašla zloglasna Rezolucija Informbiroa, odlučili su prijeći u akciju to jest na nasilno rušenje postojećeg društvenog i državnog uređenja u FNRJ". Prema optužnici, osnovani su 1943., "pod pokroviteljstvom ustaša i Gestapoa, poslije poraza Hitlerove vojske kod Staljingrada, u fazi velikog razmaha NOB naroda Jugoslavije, u periodu odlučnog zaokreta muslimanskih masa prema NOP-u te sve veće njihovo djelatno sudjelovanje u NOB", povezali se sa sličnom organizacijom u Mostaru, sredinom 1947. u Sarajevu su održali sastanak na kojem su izradili pravila organizacije, tekst prisege koju su odmah položili i pristupili prikupljanju oružja. Optužnica ih je teretila da su 20. i 21. veljače 1949. na sastanku odlučili proširiti zločinačku djelatnost na cijelu zemlju, gdje god ima muslimana, uključujući i Makedoniju. Za diverzantske akcije završili su padobranske, jedriličarske, vozačke i radiotelegrafske tečajeve, prema optužnici. Optuženi su za usmenu agitaciju, distribuciju islamskih brošura, "raspravljajući tobože vjerska pitanja, a u stvari sustavno raspirivali vjersku mržnju protiv Hrvata i Srba", pozivali "u ime Boga" na borbu mačem protiv poretka FNRJ, pripremajući se na pljačku i ubojstva, tražeći pomoć od inozemne reakcije, skrivajući puške u Gazi Husrefbegovoj medresi. Uz optužene, kao suradnici spomenuti su [[Mahmud Jarebica]], [[Vahid Kozarić]], [[Kemal Kurbegović]], [[Salih Behmen]], [[Salih Karavdić]], [[Hilmija Selimović]], [[Esad Karađozović]] i [[Kasim Dobrača]]. Optuženi su da su Rezoluciju Informbiroa vidjeli kao trenutak slabosti koji treba iskoristiti.<ref>Ključanin, Zilhad (gl. i odg. ur.) Mladi muslimani - razgovori sa članovima, Sarajevo, Biblioteka Ključanin, 1991., str. 130-133</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-31T10:27:03Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Sarajevski proces 1949.''', [[sudski proces]] pripadnicima organizacije [[Mladi Muslimani|Mladih muslimana]]. Počelo je [[1. kolovoza]] [[1949.]] godine u [[Sarajevo|Sarajevu]]. <ref>Ključanin, Zilhad (gl. i odg. ur.) Mladi muslimani - razgovori sa članovima, Sarajevo, Biblioteka Ključanin, 1991., str. 136</ref>

Optuženici su optuženi za kaznena djela protiv naroda i države. Optuženi su [[Hasan Biber]], [[Halid Kajtaz]], [[Omer Stupac]], [[Nusret Fazlibegović]], [[Ismet Serdarević]], [[Tarik Muftić]], [[Teufik Velagić]], [[Hilmija Muftić]] i [[Esad Kojić]]. Optuženi su da su kao članovi organizacije Mladi muslimani "koja je za vrijeme rata pomagala formiranje zloglasne Handžar-divizije"<ref>Ključanin, Zilhad (gl. i odg. ur.) Mladi muslimani - razgovori sa članovima, Sarajevo, Biblioteka Ključanin, 1991., str. 130-133</ref> (preko muslimanskih svećenika oko [[Udruga ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini|El Hidaje]], na čelu s Dobračom, "računajući sa političkom zaostalošću jednog dijela muslimana" pristupili stvaranju posebnih muslimanskih oružanih formacija)<ref>Ključanin, Zilhad (gl. i odg. ur.) Mladi muslimani - razgovori sa članovima, Sarajevo, Biblioteka Ključanin, 1991., str. 130-133</ref>, a poslije oslobođenja, a naročito od 1946. kao organizatori i rukodovitelji pristupili ponovnom organiziranju ilegalne organizacije koju su pripremali za terorističke i diverzantske akcije, "a kad je 1948. izašla zloglasna Rezolucija Informbiroa, odlučili su prijeći u akciju to jest na nasilno rušenje postojećeg društvenog i državnog uređenja u FNRJ". Prema optužnici, osnovani su 1943., "pod pokroviteljstvom ustaša i Gestapoa, poslije poraza Hitlerove vojske kod Staljingrada, u fazi velikog razmaha NOB naroda Jugoslavije, u periodu odlučnog zaokreta muslimanskih masa prema NOP-u te sve veće njihovo djelatno sudjelovanje u NOB", povezali se sa sličnom organizacijom u Mostaru, sredinom 1947. u Sarajevu su održali sastanak na kojem su izradili pravila organizacije, tekst prisege koju su odmah položili i pristupili prikupljanju oružja. Optužnica ih je teretila da su 20. i 21. veljače 1949. na sastanku odlučili proširiti zločinačku djelatnost na cijelu zemlju, gdje god ima muslimana, uključujući i Makedoniju. Za diverzantske akcije završili su padobranske, jedriličarske, vozačke i radiotelegrafske tečajeve, prema optužnici. Optuženi su za usmenu agitaciju, distribuciju islamskih brošura, "raspravljajući tobože vjerska pitanja, a u stvari sustavno raspirivali vjersku mržnju protiv Hrvata i Srba", pozivali "u ime Boga" na borbu mačem protiv poretka FNRJ, pripremajući se na pljačku i ubojstva, tražeći pomoć od inozemne reakcije, skrivajući puške u Gazi Husrefbegovoj medresi. Uz optužene, kao suradnici spomenuti su [[Mahmud Jarebica]], [[Vahid Kozarić]], [[Kemal Kurbegović]], [[Salih Behmen]], [[Salih Karavdić]], [[Hilmija Selimović]], [[Esad Karađozović]] i [[Kasim Dobrača]]. Optuženi su da su Rezoluciju Informbiroa vidjeli kao trenutak slabosti koji treba iskoristiti.<ref>Ključanin, Zilhad (gl. i odg. ur.) Mladi muslimani - razgovori sa članovima, Sarajevo, Biblioteka Ključanin, 1991., str. 130-133</ref>
Proširena optužnica pročitana je [[8. kolovoza]] 1949., a u njoj su još optuženi Mahmut Jarebica, Kemal Kurbegović, [[Ramo Habota]], [[Ejub Hadžić]] i [[Sulejman Musakadić]].<ref>Ključanin, Zilhad (gl. i odg. ur.) Mladi muslimani - razgovori sa članovima, Sarajevo, Biblioteka Ključanin, 1991., str. 151</ref>
Suđenje je trajalo vrlo brzo. Presude su pročitane već 11. kolovoza 1949. <ref>Ključanin, Zilhad (gl. i odg. ur.) Mladi muslimani - razgovori sa članovima, Sarajevo, Biblioteka Ključanin, 1991., str. 163-164</ref>

Tužitelj [[Enver Krzić]]<ref> Ključanin, Zilhad (gl. i odg. ur.) ''Mladi muslimani - razgovori sa članovima '' Sarajevo, Biblioteka Ključanin, 1991., Predgovor Zilhada Ključanina, str. 9 </ref> inzistirao je na svezi Informbiroa i Mladih muslimana. Glasila u svim republikama davala su veliku važnost ovom slučaju. Na smrt strijeljanjem, konfiskaciju imovine i trajni gubitak časnih prava osuđeni su [[Hasan Biber]], [[Halid Kajtaz]], [[Omer Stupac]] i [[Nusret Fazlibegović]]. 20 godina robije s popravnim radom, konfiskacijom imovine i petogodišnji gubitak časnih prava dosuđen je [[Ismet Serdarević|Ismetu Serdareviću]]. [[Mahmut Jarebica]] i [[Tarik Muftić]] dobili su kaznu od 12 godina robije s popravnim radom, konfiskacijom imovine i četverogodišnji gubitak građanskih prava. [[Hilmija Muftić]] dobio je kaznu od 16 godina robije s popravnim radom, konfiskacijom imovine i četverogodišnji gubitak građanskih prava. [[Ramo Habota]] dobio je kaznu od 8 godina s popravnim radom, konfiskacijom imovine i dvogodišnji gubitak građanskih prava. [[Ejub Hadžić]] dobio je kaznu od 7 godina robije s popravnim radom, konfiskacijom imovine i jednogodišnji gubitak građanskih prava. [[Kemal Kurbegović]] i [[Sulejman Musakadić]] dobili su kaznu od 3 godine robije s popravnim radom, konfiskacijom imovine i jednogodišnji gubitak građanskih prava.<ref> [[Zilhad Ključanin|Ključanin, Zilhad]] (gl. i odg. ur.) ''Mladi muslimani - razgovori sa članovima '' Sarajevo, Biblioteka Ključanin, 1991., Predgovor Zilhada Ključanina, str. 10 </ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Mladi Muslimani]]
[[Kategorija:Sarajevo]]
[[Kategorija:Sudski procesi]]