Suradnik10: Zamjena teksta - '{{el icon}}' u '{{grč oznaka}}'

2025-05-29T23:24:34Z

Zamjena teksta - '{{el icon}}' u '{{grč oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 29. svibanj 2025. u 23:24
Redak 80:		Redak 80:
	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==

	*[http://www.samothraki.gr Službene stranice otoka] {{~~el icon~~}}		*[http://www.samothraki.gr Službene stranice otoka] {{grč oznaka}}

	[[Kategorija:Otoci Egejskog mora]]		[[Kategorija:Otoci Egejskog mora]]
	[[Kategorija:Grčki otoci]]		[[Kategorija:Grčki otoci]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-07T05:40:57Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{ otok |
|Ime = Samotraki Σαμοθράκη
|zemljovid = [[datoteka:GR_Samotraki.png|200px]]
|smještaj = [[Egejsko more]]
|otočna skupina =
|koordinate = 40°29′ S 25°31′ I
|država = [[Grčka]]
|gl.naselje = [[Samotraki (grad)|Samotraki]]
|površina = 177.977
|stanovništvo = 2723
|slika = [[datoteka:Fishing-boats-port-samothraki.jpg|200px]]
}}

'''Samotraki''' ili '''Samotraka''' ([[Grčki jezik|grčki]]: Σαμοθράκη, doslovno prevedeno znači "Samos Trakije") je [[Grčka|grčki]] [[otok]] u sjevernom [[Egejsko more|Egeju]].

Otok administrativno pripada [[Prefektura Evros|Prefekturi Evros]] u [[Periferija Istočna Makedonija i Trakija |Periferiji Istočna Makedonija i Trakija]]. Samotraki je najbrdovitiji grčki jezik sa planinom - Oros Fengari (Mjesečeva planina, fegari [[Grčki jezik|grčki]]: φεγαρι, znači mjesec) koja je visoka 1 611 m., otok je bogat vodom, ima dosta vodotokova sa slapovima. Gospodarstvo otoka vezano je uz turizam i ribarstvo.

Po [[Homer|Homerovoj]] [[Ilijada|Ilijadi]] bog mora [[Posejdon]] gledao [[Trojanski rat|Bitku za Troju]] sa vrha planine Fengari.

==Povijest==

Otok Samotraki je ležao poput [[Troja|Troje]], na ulazu u [[Dardaneli|Dardanele]], vrlo važnom prolazu za pomorce staroga svijeta. Iz Dardanela u [[Egejsko more]] teče stalna morska struja, da bi je pobijedili upravo kod Samotrakija (ili Troje) okupljali su se jedrenjaci, koji su morali čekati povoljan vjetar da bi uplovili u [[Crno more]].

Otok Samotraki nije imao nikakav veći politički značaj u [[Stara Grčka|staroj Grčkoj]], jer nije imao nikakvu dobru prirodnu luku, a bio je isuviše brdovit za kultiviranje. Ali je otok zato imao oduvijek neko sveto značenje još od paleolita. Da bi se poklonili božanstvima otoka Samotraki, otok su pohodili između ostalih i; [[Sparta|spartanski]] kralj [[Lisandar]], [[Filip II. Makedonski]] i Cornelius Piso, tast [[Julije Cezar|Julija Cezara]].

Ruševine antičkog grada Palaeopoli ("stari grad"), nalaze se na sjevernoj obali. Najimpresivniji su ostatci starih kiklopskih zidina, kao i Svetište velikih bogova, koje je bilo otvoreno kako za slobodne građane tako i za robove za razliku od Eleuzijanskih misterija, koje su bile otvorene samo za slobodne građane.

Prvi stanovnici otoka Samotraki bili su [[Pelazgi]] potom [[Karinjani (grčko pleme)|Karinjani]] te potom [[Tračani]]. Pri kraju VIII st. pr. Kr. otok su naselili stanovnici sa otoka [[Samos]], po njima je otok kasnije dobio ime ''Samos Trakije'' - Samo - traki.

[[Perzija|Perzijanci]] su osvojili Samotraki 508. pr. Kr., nakon njih otokom su zavladali [[Atena (polis)|Atenjani]]. Otok je postao član [[Delski savez|Delskog saveza]] u V st. pr. Kr. Otok je zauzeo [[Filip II. Makedonski]], tako da je od 168. pr. Kr. bio pod makedonskom vlašću. Nakon [[Bitka kod Pidne|Bitke kod Pidne]] otok Samotraki postaje neovisan, ali to nije dugo trajalo svega do 70. god. pr. Kr. kada je rimski car [[Vespazijan]] uključio otok u [[Rimsko Carstvo]].

Sv. Teofan, umro je na otoku [[818.]] godine. [[Bizant]] je vladao otokom do [[1204.]] godine, nakon toga otokom vladaju [[Mletačka republika|mlečani]]. Njih zamjenjuje [[Genova|genoveška]] obitelj Gattilusi [[1355.]] godine.

[[Otomansko carstvo]] osvaja otok [[1457.]] godine i preziva otok u '''Semadirek'''.
Za vrijeme [[Grčki rat za neovisnost]] (1821-1831), nad stanovništvom otoka izvršen je masakr.

Za vrijeme [[Balkanski ratovi|Prvog balkanskog rata]] ([[1912.]]) Samotraki je pripao Grčkoj.
Otok je bio pod [[Bugarska|bugarskom]] okupacijom tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].

Od kraja 1950.-ih , počinje masovni odlazak otočana na rad u Njemačku, osobito u [[Stuttgart]] u tvornicu Mercedes.

===Zemljopisne osobine===

Otok se nalazi tik uz morsku granicu s [[Turska|Turskom]] na ulazu u [[Dardaneli|Dardanele]], sjeveroistočno od otoka [[Limnos]], udaljen je oko 40 km od grčkog ozemlja ( obala Trakije).
Samotraki je otok dug otprilike 17 kilometara, širok oko 10 km, sa površinom od oko 178 km². Na otoku živi oko 2.000 stalnih stanovnika. (Popis 2001).

Južna strana otoka vrlo je brdovita, sa stjenovitim uzvisinama do 800 m, vrlo je neprohodna, bez puteva, obrasla je šumama [[Hrast cer|hrasta cera]] (''Quercus cerris'') .

Sjever otoka je vlažniji i plodniji jer ima stalne vodotokove (potoke), na njemu se prostiru šume [[platana|orijentalnih platana]] (''Platanus orientalis'') i [[Hrast medunac|hrasta medunaca]] (''Quercus pubescens'').

Pojedini primjerci ovih stabala stari su nekoliko stoljeća.

Glavni grad otoka je istoimeno naselje [[Samotraki (grad)|Samotraki]] (lokalno zvan po grčkom običaju samo [[Hora]]).
Pored njega ostala značajna naselja na otoku su; Kamariotissa (glavna trajektna luka otoka), Xiropótamos, Loutra (zvana i Therma), Profitis Ilias, Lakoma, Kariótes, Alónia, Ano Kariotes.
[[datoteka:Samothraki island.jpg|mini|220px|lijevo|Samotraki sa planinom Fengari u pozadini]]

Trajektna luka Kamariotissana sjeverozapadnoj obali povezuje otok sa sjevernim grčkim gradovima [[Aleksandropoli]] i [[Kavala (grad)|Kavala]].

==Kretanje stanovnika kroz posljednja desetljeća==

{| class="wikitable"
|- bgcolor="#efefef"
! Godina!! Otočno stanovništvo !! Promjene !! Gustoća
|-
| 1981 || 2,871 || - || 16.13/km²
|-
| 1991 || 3,083 || +112/+3.90% || 17.32/km²
|-
| 2001 || 2,723 || -360/-11.67% || 15.30/km²
|}

==Arheološke znamenitosti==

[[datoteka:Samothraki - Kamariotissa - 2007.JPG|mini|desno|260px|Luka Kamariotisa]]

Na otoku je najpoznatije arheološko nalazište ''Hieron ton Megalon Theon'' (Svetište velikih bogova), slavno po 2.5 metarskoj mramornoj skulpturi [[Nika sa Samotrake|Nike]], krilatoj božici pobjede iz 190. pr. Kr. Ovaj kip pronađen je [[1863.]] godine u dijelovima od strane francuskog arheologa [[Charles Champoiseau|Charlesa Champoiseaua]], danas se nalazi u muzeju [[Louvre]] u [[Pariz|Parizu]]. Jedno stopalo ovog kipa nalazi se u [[Beč|Beču]], a orginalni prvi gipsani odljev kipa nalazi u glavnoj zgradi tehničkog univerziteta u [[Berlin|Berlinu]].

Većina predmeta sa nalazišta nalaze se u novoizgrađenom muzeju ''Paleopolis'' koji je podignut tik do nalazišta. Pored keramičkih predmeta, zapisa, skluptura u muzeju se nalazi i odljev kipa [[Nika sa Samotrake|Nike sa Samotrake]].

==Vanjske poveznice==

*[http://www.samothraki.gr Službene stranice otoka] {{el icon}}

[[Kategorija:Otoci Egejskog mora]]
[[Kategorija:Grčki otoci]]

Samotraki - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{el icon}}' u '{{grč oznaka}}'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica