Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T03:02:09Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 03:02
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Samostan svete Katarine na Sinaju'''-->{{UNESCO-svjetska baština		<!--'''Samostan svete Katarine na Sinaju'''-->{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = Područje svete Katarine		\|ime mjesta = Područje svete Katarine
	\|slika = Katharinenkloster Sinai BW 2.jpg		\|slika = Katharinenkloster Sinai BW 2.jpg

WikiSysop: no summary specified

2021-11-03T06:31:37Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 3. studeni 2021. u 06:31
Redak 50:		Redak 50:

	==Izvori==		==Izvori==
	~~{{commonscat\|\|Saint Catherine's Monastery, Mount Sinai}}~~
	{{izvori}}		{{izvori}}
	* G. H. Forsyth i K. Weitzmann, ''The Monastery of Saint Catherine at Mount Sinai – The Church and Fortress of Justinian: Plates'', 1973. [[Princeton]], Princeton University Press, {{ISBN\|0472330004}}		* G. H. Forsyth i K. Weitzmann, ''The Monastery of Saint Catherine at Mount Sinai – The Church and Fortress of Justinian: Plates'', 1973. [[Princeton]], Princeton University Press, {{ISBN\|0472330004}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-28T02:13:24Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Područje svete Katarine
|slika = Katharinenkloster Sinai BW 2.jpg
|godina = [[2002.]] <small>(26. zasjedanje)</small>
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = viii
|ugroženost = -
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/954
|država = {{ZD+X/E|EGI}}
}}
'''Samostan svete Katarine''' ([[grčki]]: Μονὴ τῆς Ἁγίας Αἰκατερίνης) nalazi se na ulazu u klanac planine [[Brdo Sinaj|Sinaj]] ([[Sinajski poluotok]]) pored grada [[Sveta Katarina (grad)|Sveta Katarina]] ([[arapski]]: سانت كاترين, ''Saint Katherine'') u guvernatu [[Južni Sinaj]] ([[Egipat]]). Samostan se nalazi na visini od 1586 metara, u podnožju brda [[Horeb]] (arapski: ''Džebel Musa'') gdje je prema [[Stari zavjet|Starom zavjetu]] [[Mojsije]] primio [[Deset Božjih zapovjedi]]. Cijelo ovo područje je sveto trima svjetskim vjerama: [[kršćanstvo|kršćanstvu]], [[islam]]u i [[judaizam|judaizmu]]. Samostan svete Katarine je osnovan u 6. stoljeću i jedan je od najstarijih kršćanskih [[samostan]]a koji još uvijek djeluje. Drugi koji se nadmeće za titulu najstarijeg je također u Egiptu, [[Samostan svetog Antuna Pustinjaka]], koji se nalazi s druge strane [[Crveno more|Crvenog mora]], u pustinji južno od [[Kairo|Kaira]].

Zbog toga je 2002. godine upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Africi]], između ostalog i zbog svojih "[[bizant]]skih zidina i samostanskih građevina u kojima se nalazi izvanredna kolekcija ranih kršćanskih [[iluminirani rukopisi|iluminiranih rukopisa]] i [[ikona]], sve uokvireno grubim planinskim krajolikom u kojemu se nalaze brojni arheološki i vjerski lokaliteti i spomenici".
{{Široka slika|St CatherinesPanorama.JPG|800px|<center>Panorama Samostana svete Katarine|40%|left}}
==Povijest==

Najstariji spomen isposničkog života na Sinaju je iz jednog [[putopis]]a na [[latinski|latinskom]] koji je navodno napisala hodočasnica imenom Egeria (ili Silvija), [[Gali|galskog]] podrijetla, iz 381. – 384. godine<ref>[http://www.ccel.org/m/mcclure/etheria/etheria.htm Hodočašće Etherije] – cjeloviti transkrip izdanja iz 1919. godine {{eng oznaka}} Preuzeto 11. svibnja 2011.</ref>.

Samostan je osnovao [[Bizantsko carstvo|bizantski car]] [[Justinijan I. Veliki]] (vladao od 527. – 565.) utvrdivši [[kapela|kapelu]] [[Gorući grm|Gorućeg grma]] koju je još ranije dala izgraditi [[Sveta Helena]], majka [[Konstantin I. Veliki|Konstantina I. Velikog]]. Grm koji se nalazi na tom mjestu je navodno isti onaj koji je Mojsije vidio kako goreći ne izgara prije no što je primio Deset Božjih zapovijedi. Sve do 20. stoljeća u samostan se ulazilo kroz samo jedna vrata, visoko na zidinama samostana.
[[Datoteka:The Patent of Mohammed.jpg|mini|<center>Muhamedova adhinama na kojoj je otisak Muhamedove ruke kao potpis. Kopija iz 1517. godine originala iz 622. godine]]
Iako je samostan poznat kao "Samostan svete Katarine", njegovo službeno ime je '''Sveti i carski samostan Božje-utabane planine Sinaj''', a svetkovina samostana je [[Isusovo preobraženje]]. Samostan je postao povezan sa [[Katarina Aleksandrijska|Svetom Katarinom]] tek oko 800. godine kada su [[relikvija|relikvije]] ove svetice prenešene u samostan (prema predaji čudotvorno djelo [[anđeo|anđela]]), nakon čega je samostan postao jedno od omiljenih kršćanskih mjesta [[Hodočašće|hodočašća]].

Jedan od važnijih dokumenata u posjedu samostana je primjerak tzv. "Muhamedove adhiname" kojom je, navodno, sam Muhamed obećao samostanu zaštitu<ref>[http://www.saintcatherinefoundation.org/pdfs/sinaiticus08.pdf ''Sinaiticus''], časopis Fundacije svete Katarine, 2008., str. 17–18. {{eng oznaka}} (PDF) Preuzeto 11. svibnja 2011.</ref><ref>[http://www.iviews.com/Articles/articles.asp?ref=IC0609-3110 Transkipt povelje na engleskom]</ref>. Sva ostala izolirana [[anahoret]]ska mjesta na Sinaju su uništili [[muslimani]] još tijekom 7. stoljeća.

Samostan je, zahvaljujući [[Arapi|arapskoj]] okupaciji, uspio izbjeći [[Ikonoklazam#Ikonoklazam u Bizantskom Carstvu|Bizantski ikonoklazam]], tijekom kojega su po carskoj naredbi uništene sve slike i samostani u Bizantskom Carstvu. Zbog toga se najstarije ikone općenito nalaze upravo tu, iz 6. a možda i 5. stoljeća, većinom naslikane tehnikom [[enkaustika|enkaustike]].

[[Fatimidi]] su u 10. stoljeću unutar zidina izgradili [[džamija|džamiju]], ali nikada nije korištena jer nije pravilno usmjerena prema [[Meka|Meki]]. Tijekom [[Križarski ratovi|križarskih ratova]], usprkos antagonizmu između Zapadne i Istočne Crkve, samostan su darivali podjednako vladari [[Bizantsko Carstvo|Bizantskog Carstva]] i [[Jeruzalemsko Kraljevstvo|Jeruzalemskog Kraljevstva]], kao i njihovi podanici. Tada su nastala brojna umjetnička djela hibridnog "Križarskog stila" od kojih se 120 ikona čuva u samostanu, što je najveći broj ovih umjetnina na jednom mjestu u cijelome svijetu.

Samostan je tijekom vremena ustanovio nekoliko svojih ispostava u Egiptu, Palestini, Siriji, Kreti, Cipru i Konstantinopolu. Danas samostan, zajedno s nekoliko ispostava u okolici, čini "Pravoslavnu Crkvu planine Sinaj" kojom upravlja [[nadbiskup]] koji je ujedno i [[opat]] samostana. Crkva se smatra [[Autokefalna Crkva|autokefalnom]] (samostalnom pravoslavnom Crkvom), no njezina nadbiskupa postavlja
[[Jeruzalem]]ski [[patrijarh]] [[Jeruzalemska pravoslavna Crkva|pravoslavne Crkve]], koji posljednjih stoljeća stoluje u [[Kairo|Kairu]], te se ona smatra nadređenom.

==Blago samostana==
[[Datoteka:Ossuary Sinai.jpg|mini|<center>Kosturnica samostana u kojoj se čuvaju kosti pokojnika]]
Samostanska [[knjižnica]] ima drugu najveću kolekciju ranih iluminiranih rukopisa i kodeksa na svijetu, manju jedino od kolekcije [[Vatikanska knjižnica|Vatikanske knjižnice]]. No, ona posjeduje starije tekstove na brojnim jezicima ([[grčki]], [[arapski]], [[armenski]], [[hebrejski]], [[gruzijski]], [[sirijski]] i [[Sjeveroistočni kavkaski jezici|udi jezik]]). Najvrednijim se ipak smatra [[Sinajski rukopis]] (''Codex Sinaicus'') koji je zapravo kopija [[Biblija|Biblije]] na grčkom iz 4. stoljeća pisana uncijalnim pismom (vrsta [[verzal]]a) na [[pergament]]u. On se smatra najstarijom Biblijom na svijetu. No, većina ovog rukopisa je u 19. stoljeću, pod nerazjašnjenim okolnostima, dospjela u Rusiju, a danas se nalazi razdijeljen u četiri svjetske knjižnice, najveći dio se nalazi u Britanskoj knjižnici u Londonu. Dana 1. rujna 2009. godine u knjižnici Samostana svete Katarine pronađeni su dotad neviđeni dijelovi ovog rukopisa<ref>Jerome Taylor, ''[http://www.independent.co.uk/news/world/africa/fragment-from-worlds-oldest-bible-found-hidden-in-egyptian-monastery-1780274.html Fragment from world's oldest Bible found hidden in Egyptian monastery]'', članak časopisa [[The Independent]] od 2, rujna 2009. {{eng oznaka}} Preuzeto 11. svibnja 2011.</ref>.

Samostanski kompleks, koji je sam po sebi rijetko sačuvana arhitektura, također posjeduje neprocjenjivu kolekciju umjetnina, uključujući mozaike, najstarije ikone na svijetu, ali i liturgijske predmete poput kaleža i relikvijara.

<gallery>
Slika:Burning Bush, St Catherine's Monastery.jpg|<center>Grm ispred Kapele Gorućeg grma
Slika:Chappel of bush litografia.jpg|<center>Izgled kapele 1857. god., [[litografija]]
Slika:Sinai st catharine.JPG|<center>Jedina vrata na bizantskim zidinama
Slika:Katharinenkloster Sinai BW 1.jpg|<center>Tornjevi crkve i džamije
Slika:Sinaiticus text.jpg|<center>[[Estera (knjiga)]], stranica Sinajskog rukopisa iz 4. st.
Slika:Petersinai.jpg|<center>Najstariji prikaz [[Sveti Petar|sv. Petra]], [[enkaustika]] na drvu, 6. st.
Slika:Encaustic Virgin.jpg|<center>Jedna od najstarijih ikona: ''Okrunjena Gospa s Djeteom na prijestolju sa svetima Jurajem i Teodorom i anđelima''
Slika:Spas vsederzhitel sinay.jpg|<center>Najstariji prikaz Krista "Pantokratora" (Svevladara) na kojem različiti izrazi na desnoj i lijevoj strani lica svjedoče o njegovoj dvojnosti kao Boga i Čovjeka<ref>Christoph Schoenborn, ''God's human face: the Christ-icon'', 1994., str. 154. {{ISBN|0898705142}}</ref>
Slika:Holy Doors.jpg|<center>"Sveta vrata" s prizorom ''[[Navještenje|Navještenja]]''
Slika:StJohnClimacus.jpg|<center>"Ljestve prema Raju" koje je opisao [[Ivan Klimak|Sveti Ivan Klimak]] na Sinaju u 7. st.
</gallery>

==Izvori==
{{commonscat||Saint Catherine's Monastery, Mount Sinai}}
{{izvori}}
* G. H. Forsyth i K. Weitzmann, ''The Monastery of Saint Catherine at Mount Sinai – The Church and Fortress of Justinian: Plates'', 1973. [[Princeton]], Princeton University Press, {{ISBN|0472330004}}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.sinaimonastery.com/ Službene stranice Samostana Svete Katarine na Sinaju]
* [http://www.saintcatherinefoundation.org/ Saint Catherine Foundation]
* [http://www.touregypt.net/featurestories/catherines5.htm Galerija umjetnina u samostanskoj kolekciji]

{{Svjetska baština u Egiptu}}

[[Kategorija:Bizantski samostani]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Egiptu]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Egiptu]]
[[Kategorija:Istočnopravoslavni samostani]]

Samostan svete Katarine na Sinaju - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica