WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T05:51:45Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 05:51
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Saharoza'''-->~~[[Datoteka:Sucrose-inkscape.svg\|mini\|Molekula saharoze]]		[[Datoteka:Sucrose-inkscape.svg\|mini\|Molekula saharoze]]
	[[Slika:Sucrose-rodmodel.png\|mini\|300px\|desno\|Model molekule saharoze]]		[[Slika:Sucrose-rodmodel.png\|mini\|300px\|desno\|Model molekule saharoze]]
	'''Saharoza''' (tur. ''Seker'' < perz. ''Šeker'' < staroindij. ''Sarkara'': šljunak; mljeveni šećer ili lat. ''saccharum'' < grč. ''?'' ), je kristalizirani bijeli šećer proizveden od šećerne trske ili repe, to je [[ugljikohidrat]], [[disaharid]], kemijske formule C<sub>12</sub>H<sub>22</sub>O<sub>11</sub>, u kojem su molekule [[Glukoza\|glukoze]] povezane s molekulama [[Fruktoza\|fruktoze]]. Najvažnija je od svih šećera ili saharida. Poznata je pod nazivima: '''šećer''', '''slador''', '''kuhinjski šećer''' te '''obični šećer''' i u svakodnevici se ta riječ najčešće i koristi. Hrvatski naziv slador smatra se zastarjelim.<ref>[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=d15hXBg%3D Hrvatski jezični portal] pristupljeno 12. srpnja 2019</ref>		'''Saharoza''' (tur. ''Seker'' < perz. ''Šeker'' < staroindij. ''Sarkara'': šljunak; mljeveni šećer ili lat. ''saccharum'' < grč. ''?'' ), je kristalizirani bijeli šećer proizveden od šećerne trske ili repe, to je [[ugljikohidrat]], [[disaharid]], kemijske formule C<sub>12</sub>H<sub>22</sub>O<sub>11</sub>, u kojem su molekule [[Glukoza\|glukoze]] povezane s molekulama [[Fruktoza\|fruktoze]]. Najvažnija je od svih šećera ili saharida. Poznata je pod nazivima: '''šećer''', '''slador''', '''kuhinjski šećer''' te '''obični šećer''' i u svakodnevici se ta riječ najčešće i koristi. Hrvatski naziv slador smatra se zastarjelim.<ref>[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=d15hXBg%3D Hrvatski jezični portal] pristupljeno 12. srpnja 2019</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-01T09:15:16Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Sucrose-inkscape.svg|mini|Molekula saharoze]]
[[Slika:Sucrose-rodmodel.png|mini|300px|desno|Model molekule saharoze]]
'''Saharoza''' (tur. ''Seker'' < perz. ''Šeker'' < staroindij. ''Sarkara'': šljunak; mljeveni šećer ili lat. ''saccharum'' < grč. ''?'' ), je kristalizirani bijeli šećer proizveden od šećerne trske ili repe, to je [[ugljikohidrat]], [[disaharid]], kemijske formule C12H22O11, u kojem su molekule [[Glukoza|glukoze]] povezane s molekulama [[Fruktoza|fruktoze]]. Najvažnija je od svih šećera ili saharida. Poznata je pod nazivima: '''šećer''', '''slador''', '''kuhinjski šećer''' te '''obični šećer''' i u svakodnevici se ta riječ najčešće i koristi. Hrvatski naziv slador smatra se zastarjelim.<ref>[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=d15hXBg%3D Hrvatski jezični portal] pristupljeno 12. srpnja 2019</ref>

==Osobine i dobivanje==

Šećer je prirodni kemijski spoj koji je, kao i drugi disaharidi, raširen u slatkim sokovima biljaka. Tvori velike, bezbojne, monoklinske kristale. Slatka je okusa, lako se otapa u vodi i velike je hranjive vrijednosti: 1g saharoze oslobađa energiju od 17,2 kJ (prije 4,1 kcal). Pri temperaturi od 160 °C tali se bez promjene u bistru tekućinu, a pri 200 °C prelazi u smeđe obojen [[karamel]]. 
Vodene otopine saharoze zakreću ravninu [[polarizirana svjetlost|polarizirane svjetlosti]] jako u desno. 
Na tom se svojstvu temelje optičke metode određivanja koncentracije šećera u vodenim otopinama. Djelovanjem kiselina ili enzima invertaze molekula saharoze hidrolitički se cijepa na sastavne dijelove: glukozu i fruktozu, a dobivena se smjesa naziva invertni šećer. Važno je tehničko svojstvo šećera njegova sposobnost da djelovanjem kvašćevih gljivica prevrije, tj. cijepa se na alkohol (etanol) i ugljikov dioksid (alkoholno vrenje).

Proizvodnja šećera sastoji se u [[Ekstrakcija|ekstrakciji]] iz biljnih šećernih sirovina i u njegovu pročišćavanju. Dok se voćni i [[Glukoza|grožđani šećer]], zbog svoje slabe sposobnosti kristalizacije, proizvode u skromnim količinama, proizvodnja saharoze razvila se u moćnu industriju, a njezin proizvod ima važnu ulogu u suvremenoj ljudskoj prehrani. Iako se u sokovima mnogih biljaka nalazi nešto saharoze (neki [[javor]]i{{pojasniti|provjeriti proizvodnju u Kanadi}}, šećerno proso, stabljika kukuruza i dr.), za industrijsku proizvodnju saharoze značajne su samo [[šećerna repa]] i [[šećerna trska]]. Šećerna repa uzgaja se u umjerenom klimatskom pojasu i od nje se šećer proizvodi u cijeloj Europi. Poznavali su ju i stari Rimljani i upotrebljavali kao varivo. Uzgajanje šećerne trske vezano je uz tropske predjele. Indijci su od pamtivjeka vadili sladak sok iz šećerne trske, a Europljani su taj proizvod upoznali za vrijeme križarskih ratova.

[[Kolumbo]] je šećernu trsku prenio u Ameriku, gdje se i danas uzgaja u velikim količinama. God 1774. njemački kemičar i ljekarnik [[Andreas Markgraf]] otkrio je da je šećer u repi istovjetan šećeru koji se vadi iz trske. Prva tvornica šećera iz repe bila je podignuta 1802.g. u Šleskoj.

==Šećer iz šećerne repe==

Šećer iz šećerne repe se provodi u više faza. Osnovna mu je sirovina, šećerna repa (Beta vulgaris).

==Šećer iz šećerne trske==

Šećer iz šećerne trske proizvodi se usitnjavanjem i prešanjem stabljike šećerne trske između teških željeznih valjaka, a dobiveni slatki sok prerađuje se na sličan način kao i sok dobiven iz šećerne repe, dok isprešane stabljike (bagasa) služe kao gorivo.

==Proizvodnja šećera u Hrvatskoj==

U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] rade tri šećerane: osječki [[Kandit|Kandit Premijer]], virovitički [[Viro]] i županjska [[Sladorana]], koje su se 2006. poslovno udružile radi smanjenja proizvodnih troškova te zajedničkoga nastupa na europskome tržištu. U 2006. proizvele su 240 000 t šećera od šećerne repe te gotovo 60 000 tona od šećerne trske. Tako uz izvoz od 180 000 t na domaćem tržištu ostaje 120 000 t šećera.

== Izvor ==
* Hrvatska enciklopedija, Broj 10 (Sl-To), str. 448.. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2000.g. {{ISBN|978-953-6036-40-0}}

[[Kategorija:Oligosaharidi]]

Saharoza - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica