WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T05:47:29Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 05:47
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Sabejsko kraljevstvo'''-->~~{{Okvir bivše zemlje svijeta		{{Okvir bivše zemlje svijeta
	\|ime= Saba		\|ime= Saba
	\|hr_ime=Sabejsko kraljevstvo		\|hr_ime=Sabejsko kraljevstvo

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-19T12:15:09Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime= Saba
|hr_ime=Sabejsko kraljevstvo
|izvorno_ime=
|zastava=
|zastava_i =
|grb_i =
|grb=
|genitiv=
|kontinent = Azija
|regija = Arapski poluotok
|država =
|era =
|status = kraljevina
|status_tekst =
|carstvo =
|vlada_tip =
|godina_start = [[1000. pr. Kr.]]
|godina_kraj = oko [[400.]] god. naše ere
|događaj_start =
|datum_start =
|datum_kraj =
|p1 =
|flag_p1 =
|s1 = Kraljevstvo Aksum
|flag_s1 =
|mapa =Map_of_Aksum_and_South_Arabia_ca._230_AD.jpg
|
|glavni_grad = Ma'rib
|jezik = sabejski
|vjera =
|valuta =
|
}}
'''Saba'''<ref name="one20">Natuknica "Saba", "Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka", sv. XVII, str. 243, ''Pro leksis'' - ''Večernji list'', Zagreb, 2007. {{ISBN|978-953-7224-17-2}}</ref> ([[Arapski jezik|arapski]]: سبأ, ''Saba'', [[Hebrejski jezik|hebrejskki]]: '''שבא''', ''Šebā'', [[Grčki jezik|grčki]]: ''Σαβα'') je [[Antika|antičko]] kraljevstvo koje je postojalo između [[1000. pr. Kr.]] - [[400.]] godine naše ere. Ovo kraljevstvo spominje se u [[Biblija|Bibliji]] ([[Stari zavjet]]) i [[Kuran]]u.

Stvarna lokacija povijesnog kraljevstva je i dan danas sporna, brojni noviji dokazi idu u prilog tezi da je to bio [[Jemen]] u [[Arapski poluotok|Južnoj Arabiji]]
<ref name="cbc.ca">[http://www.cbc.ca/health/story/2000/09/12/Saba000912.html Canadians uncover 'Queen of Sheba' temple]</ref><ref>[http://books.google.com/books?id=aM5hw9kZJ8sC&pg=PA160&lpg=PA160&dq=%2BSaba,+%2Bmarib&source=bl&ots=lSNwgtEjnK&sig=4kiCYFlhHZwz3QJW9Of8apfzkVY&hl=en&ei=xNpZSrzOCeGrjAe18twa&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=6 Hellenistic economies, Volume 2000, google books]</ref><ref name="books.google.com">[http://books.google.com/books?id=2Vo-11umIZQC&pg=PA257&lpg=PA257&dq=%2BSaba,+%2Bmarib&source=bl&ots=5QdSdWXuQS&sig=bCECpLzCkRBqWmDrdB8rgf5R9BI&hl=en&ei=pdpZSp6KJ4isjAfqgekb&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=3 Eerdmans commentary on the Bible, google books]</ref> no neki znanstvenici drže da je to bilo u [[Eritreja|Eritreji]] ili [[Etiopija|Etiopiji]].

==Povijest Kraljevstva Saba==

Sabejci [[Antika|antički]] [[Semiti|semitski]] narod iz [[Arapski poluotok|Južne Arabije]], negdje oko [[1000. pr. Kr.]] osnovao je svoju [[Robovlasništvo|robovlasničku]] državu Kraljevstvo Saba s glavnim gradom [[Ma'rib|Maribom]]. Sabejsko kraljevstvo nalazilo se u kraju koji se danas zove Asir u jugozapadnom [[Jemen]]u.
Postoji mogućnost da je glavni grad Kraljevstva Saba u samom startu bio Sirvah, ali je to vrlo brzo postao Marib.

Bogatstvo ove države temeljilo se na zemljoradnji, i visokoj tehnici navodnjavanja ([[Brana Marib]]), te na trgovini, [[Začin|mirodijama]], [[zlato]]m i [[bjelokost]]i. Sabejci su bili posrednici između [[Sirija|Sirije]], [[Mezopotamija|Mezopotamije]], [[Egipat|Egipta]], [[Etiopija|Etiopije]], [[Indija|Indije]] a poslije i [[Stara Grčka|grčko]]-[[Rimsko Carstvo|rimskog]] svijeta.

Prvi pisani trag o Kraljevstvu Saba pronađen je u jednom izvješću iz Hadite ([[Irak]]), u njemu guverner gradova Sukur i Mari piše da je u sredinom [[8. stoljeće pr. Kr.|stoljeća pr. Kr.]] kod Hindana (blizu Abu Kemala) jedna karavana iz Sabe i Teme napadnuta.<ref>Objavili: A. Cavigneaux/B. K. Ismail, u: ''Bagdadska izdanja 21'' (1990.), str. 32.</ref>

Zna se da je sabejski vladar Jitaamar Vatar I., koji je vladao oko [[715. pr. Kr.]], uspio oteti neke zemlje [[Kataban|Kraljevstvu Kataban]] - područja južno od Sabe, a osnažio je i utjecaj svog kraljevstva na sjever, na [[Al-Džauf (muhafaza)|al-Džauf]] nakon pobjede kod Kaminaha. Ali ubrzo nakon toga Kraljevstvo Saba gubi [[Kataban]] od Kraljevstva Ausan (koje se prostiralo na istom ozemlju). Nakon toga kralj Karibil Vatar I. uspio je (oko [[685. pr. Kr.]]) u nekoliko kampanja, pokoriti susjedno [[Kraljevstvo Ausan]], čiji je teritorij uz vazalni Kataban i Najran bio važan za kontrolu [[Put tamjana|trgovine tamjanom]]. Osim trgovine tamjanom, Sabejsko kraljevstvo kontoliralo je i živu pomorsku trgovinu s obalama [[Istočna Afrika|istočne Afrike]]. U tom vremenu Kraljevstvo Saba je uspjelo osnovati svoje trgovačke kolonije po [[Etiopija|etiopskoj]] provinciji Tigra i u [[Eritreja|Eritreji]]. Iz njih se najvjerojatnije rodila mješovita kultura koja je bila temeljem sabejsko-[[Etiopija|etiopskog]] [[Kraljevstvo Damot]] (D'mt), koje je kasnije, od [[1. stoljeće|1. stoljeća]], postalo [[Kraljevstvo Aksum]].

Za poboljšanje uvjeta života stanovnika Sabe, izgrađena je u [[6. stoljeće pr. Kr.|6. st.]] ili [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću prije Krista]], slavna [[Brana Marib]]. Uz pomoć te brane mogli su se navodnjavati brojni pustinjski tereni na rubu pustinje [[Rub' al Khali]], to je značajno doprinijelo porastu stanovništva Sabe. Negdje u drugoj polovini [[6. stoljeće pr. Kr.|6. st.]] (po Hermann von Wissmannu) ili u [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću prije Krista]] (po Kennethu A. Kitchenu) Sabejski kralj Jiti'amar Bajin II., uspio je završiti Branu Marib, ali je izgubio Minejsko kraljevstvo(Ma'in) i izgleda Najran.

===Postupni gubitak dominacije===

U [[4. stoljeće pr. Kr.|4. st. prije Krista]], dotad [[vazal]]na sabejska kraljevstva; Minejsko (Ma'in), [[Kataban]] i [[Kraljevstvo Hadramaut|Hadramaut]] uspjela su se osloboditi na taj način je Sabejsko kraljevstvo privremeno izgubilo kontrolu nad [[Put tamjana|Putem tamjana]].
Za rimskog cara [[August]]a organizirana je ekspedicija koja je trebala doprijeti do Sabejskog kraljevstva, nju je poveo [[25. pr. Kr.]], Aelius Gallus rimski prefekt [[Egipat|Egipta]], koji je uspio doprijeti do glavnog Sabejskog grada [[Ma'rib|Mariba]] ali se morao povući zbog nedostatka vode i bolesti.

Vrhunac svoje moći Sabejsko kraljevstvo doseglo je [[225.]] godine kada je kralju Sha`irum Avtaru uspjelo ponovno zauzeti [[Kraljevstvo Hadramaut|Hadramaut]] i na taj način ponovno zagospodariti [[Put tamjana|Putem tamjana]].

===Pad pod Himjar i kraj moći Sabejskog kraljevstva===

Sa promjenom trgovačkih putova koja se zbila početkom [[1. stoljeće|1. stoljeća]], obalna područja Jemena dobila su na važnosti. Osobito je narasla važnost roga [[Arapski poluotok|Arapskog poluotoka]] i [[Kraljevina Himjar|Himjarskog kraljevstva]] koje ga je kontroliralo.

Povjesničar Kenneth A. Kitchen drži da su [[Kraljevina Himjar|Himjarsko]] i Sabejsko kraljevstvo bili u nekoj vrsti unije od [[1.]] - [[140.]] godine<ref>''The World of Ancient Arabia Series. Documentation for Ancient Arabia. Part I. Chronological Framework & Historical Sources.''</ref>, ali se je istovremeno zbivao i raspad Sabejskog kraljevstva na nekoliko plemenskih klanova i dinastija.

Od [[2. stoljeće|2. stoljeća]], [[Kraljevina Himjar]] praktički je kontrolirala sve trgovačke plovne puteve, no još i tad je stari glavni grad Marib ostao vjersko središte Sabe.

U sabejsko-himjarskoj Bitci kod Hurmata [[248.]]/[[249.]], izgleda da ni jedna strana nije ostvarila čistu pobjedu, ali je potom oko [[260.]] godine [[Kraljevina Himjar|Himjarsko kraljevstvo]] konačno pokorilo Sabejsko kraljevstvo. Himjariti su se smatrali nasljednicima Sabejaca, ali propast gorskog zaleđa nisu mogli zaustaviti. Sav sustav za navodnjavanje se raspao, što je dovelo do raseljavanja stanovništva Sabe. Nakon što se nekoliko puta urušila za velikih voda, a potom nije popravljana [[Brana Marib]], je konačno napuštena i prepuštena propadanju [[572.]] godine.

Nakon što se u Jemenu na vlast uspeo kralj Du Nuvas [[517.]] godine koji je prihvatio [[judaizam]] i imao namjeru da postane službena vjera, [[Bizant]] je želio to spriječiti te je pružio potporu [[Etiopija|etiopskoj]] Kraljevini Aksum da provali u zemlje [[Arapski poluotok|Južne Arabije]], aksumski kralj Kaleb zauzeo je cijeli [[Jemen]] [[525.]] godine. Tako je Jemen jedno kraće vrijeme bio vazalna država Kraljevine Aksum. Nakon toga Jemen pada pod vlast [[Sasanidi|Sasanida]], a oko [[660.]] god. pod vlast [[Arapi|Arapa]].

==Kraljevstvo Saba u Bibliji==
{{glavni|Kraljica od Sabe}}
Najvažnija priča u [[Biblija|Bibliji]], je ona o [[Kraljica od Sabe|kraljici od Sabe]], koja je privučena glasinama koje su doprijele do njezinog kraljevstva odlučila posvjetiti [[Salomon|kralja Salomona]] u [[Izrael]].

Ime Saba se navodi u [[Stari zavjet|Starom zavjetu]] na više mjesta. Na primjer u priči o [[Noa|Noinim]] sinovima ([[Knjiga Postanka]] 10:7), naveden je Saba, zajedno s Dedanom, kao potomak Nojina sina Hama. U Knjizi Postanka (25:3), Saba i Dedan su navedeni kao sinovi Jokšana, sina [[Abraham]]ova. Jedan drugi Saba je naveden u Knjizi Postanka (10:28) kao sin Joktanov, on je još jedan potomak Noina sina Šema. Jedan drugi Saba se spominje u [[Druga knjiga o Samuelu|Drugoj knjizi o Samuelu]] (20:1-22) on se pobunio protiv [[Kralj David|kralja Davida]], te su mu žitelji Abela odrubili glavu i bacili je preko gradskih zidina da spase svoje živote.

Prema predanjima [[Etiopija|etiopske]] pravoslavne crkve, posljednji od triju Saba (Joktanov sin) izvorni je predak [[Semiti|semitske]] komponenta u njihovoj etnogenezi dok za Sabta i Sabteka, sinove Kuša, drže da su preci [[Kušiti|Kušita]].

[[Židovi|Židovsko]]-[[Rimsko Carstvo|rimski]] povjesničar [[Josip Flavije]] opisuje mjesto koje on zove Saba, kao kraljevski grad u [[Etiopija|Etiopiji]] opasan zidom, nakon njega [[Perzija|perzijski]] kralj [[Kambiz II.]] to mjesto zove Meroe. On kaže: "grad kružno
opasuje [[Nil]], a druge dvije rijeke, ''Astapus'' i ''Astaboras'' nude i zaštitu od stranih vojski i riječnih poplava". Prema Josipu Flaviju osvajanje Sabe donijelo je veliku slavu mladom [[egipat]]skom princu, koji je bio robovsko dijete - [[Mojsije]].<ref>Josephus, ''Antiquities of the Jews'' II.10</ref>

==Arheološki nalazi==

Suvremeni [[Arheologija|arheološki]] nalazi sve više podupiru tezu da se Kraljevstvo Saba prostiralo u planinama [[Jemen]]a pored [[Brana Marib|Brane Marib]], koja je izgrađena prije više od 2500. godina.<ref name="cbc.ca"/><ref name="books.google.com"/><ref>[http://books.google.com/books?id=aM5hw9kZJ8sC&pg=PA160&lpg=PA160&dq=%2BSaba,+%2Bmarib&source=bl&ots=lSNwgtEjnK&sig=4kiCYFlhHZwz3QJW9Of8apfzkVY&hl=en&ei=xNpZSrzOCeGrjAe18twa&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=6 Hellenistic economies, Volume 2000., google books]</ref>

Neki znanstvenici mitsko Kraljevstvo Saba smještaju na jug današnje [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]], te ukazuju na moguću vezu između naroda Sabejaca koji su ionako bili iz Južne Arabije i Kraljevstva Saba.<ref>Stuart Munro-Hay, Aksum: An African Civilization of Late Antiquity, 1991</ref>

Po srednjovjekovnoj etiopskoj knjizi Kebra Nagast, Kraljevstvo Saba bilo je smješteno u Etiopiji.<ref>Edward Ullendorff, Ethiopia and the Bible (Oxford: University Press for the British Academy, 1968), p. 75</ref> Zbog toga neki znanstvenici smještaju Sabu u područje sjeverne Tigre i Eritreju ( to područje se nekada zvalo Saba (kasnije je nazvano Meroa), što je moguće povezati s biblijskim Sabom.<ref>The Quest for the Ark of the Covenant: The True History of the Tablets of Moses, by Stuart Munro-Hay</ref> Drugi pak znanstvenici misle da je drevna Saba bila antička Ševa (zvana i Šoa, današnja Addis Abeba) u Etiopiji.<ref>Donald N. Levine, Wax and Gold: Tradition and Innovation in Ethiopia Culture (Chicago: University Press, 1972)</ref>

== Poveznice ==
* [[Knjiga Postanka]]
* [[Sabejci]]
* [[Eritreja]]
* [[Etiopija]]
* [[Kraljica od Sabe]]
* [[Salomon|Kralj Salomon]]
* [[Kataban|Kaljevstvo Kataban]]
* [[Kraljevina Himjar]]
* [[Kraljevstvo Hadramaut]]
* [[Jemen]]

==Izvori==
{{izvori}}

== Bibliografija ==
* Alessandro de Maigret. ''Arabia Felix'', translated Rebecca Thompson. London: Stacey International, 2002. {{ISBN|1-900988-07-0}}
* Andrej Korotajev: ''Ancient Yemen''. Oxford: Oxford University Press, 1995. {{ISBN|0-19-922237-1}}
* Andrej Korotajev: ''Pre-Islamic Yemen''. Wiesbaden: Harrassowitz Verlag, 1996. {{ISBN|3-447-03679-6}}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.saudiaramcoworld.com/issue/197802/a.dam.at.marib.htm Brana Marib sa stranica Saudi Aramco World Online]
* [http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/1082648.stm Iskopan hram Kraljice od Sabe(2000. BBC)]

{{starovjekovne države i civilizacije}}

[[Kategorija:Bivše države]]
[[Kategorija:Povijest Jemena]]

Sabejsko kraljevstvo - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica