WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T05:42:24Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 05:42
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Sabbioneta'''-->~~{{Infookvir talijanska općina		{{Infookvir talijanska općina
	\|ime = Sabbioneta		\|ime = Sabbioneta
	\|izvorno ime= Comune di Sabbioneta		\|izvorno ime= Comune di Sabbioneta

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T03:17:49Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 03:17
Redak 45:		Redak 45:
	[[Datoteka:Sabioneta Galleria.JPG\|mini\|250px\|lijevo\|''Galleria degli Antichi'']]		[[Datoteka:Sabioneta Galleria.JPG\|mini\|250px\|lijevo\|''Galleria degli Antichi'']]
	[[Datoteka:Sabbioneta-municipio.jpg\|mini\|250px\|lijevo\|Općinska vijećnica]]		[[Datoteka:Sabbioneta-municipio.jpg\|mini\|250px\|lijevo\|Općinska vijećnica]]
	{{UNESCO-svjetska baština		{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = Mantova i Sabbioneta		\|ime mjesta = Mantova i Sabbioneta
	\|slika = Sabbioneta01.jpg		\|slika = Sabbioneta01.jpg

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Talijanska općina' u '{{Infookvir talijanska općina'

2025-04-06T14:14:17Z

Zamjena teksta - '{{Talijanska općina' u '{{Infookvir talijanska općina'

←Starija inačica		Inačica od 6. travanj 2025. u 14:14
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Sabbioneta'''-->{{~~Talijanska~~ općina		<!--'''Sabbioneta'''-->{{Infookvir talijanska općina
	\|ime = Sabbioneta		\|ime = Sabbioneta
	\|izvorno ime= Comune di Sabbioneta		\|izvorno ime= Comune di Sabbioneta

WikiSysop: file->datoteka

2022-05-08T03:34:19Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 8. svibanj 2022. u 03:34
Redak 76:		Redak 76:
	Slika:Sabbioneta Galleria innen.jpg\|Unutrašnjost galerije		Slika:Sabbioneta Galleria innen.jpg\|Unutrašnjost galerije
	Slika:Sabbioneta-chiesa santa maria assunta1.jpg\|Crkva Uznesenja (''Assunta'')		Slika:Sabbioneta-chiesa santa maria assunta1.jpg\|Crkva Uznesenja (''Assunta'')
	~~File~~:Sabbioneta-Mura.jpg\|Sabbioneta		Datoteka:Sabbioneta-Mura.jpg\|Sabbioneta
	</gallery>		</gallery>

WikiSysop: no summary specified

2021-11-03T06:14:16Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 3. studeni 2021. u 06:14
Redak 83:		Redak 83:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commonscat\|Sabbioneta}}~~
	*[http://www.sabbioneta.org/index.htm Sabbioneta.org]		*[http://www.sabbioneta.org/index.htm Sabbioneta.org]
	*[http://www.jewishencyclopedia.com/view.jsp?artid=19&letter=S Sabbionetta (Židovska enciklopedija)]		*[http://www.jewishencyclopedia.com/view.jsp?artid=19&letter=S Sabbionetta (Židovska enciklopedija)]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-13T22:42:13Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Talijanska općina
|ime = Sabbioneta
|izvorno ime= Comune di Sabbioneta
|regija= Lombardija
|pokrajina = Mantova
|slika grba =
|karta =Map_of_comune_of_Sabbioneta_(province_of_Mantua,_region_Lombardy,_Italy).svg
|kratica regije= LOM
|kratica pokrajine = MN
|širina-stupnjevi = 45
|širina-minute= 0
|širina-sekunde= 0
|širina-oznaka= N
|dužina-stupnjevi = 10
|dužina-minute= 30
|dužina-sekunde= 0
|dužina-oznaka= E
|mappaX = 45.00
|mappaY = 10.30
|visina = 18
|površina = 37
|stanovništvo = 4.357
|godina popisa = 31. prosinca 2010.
|gustoća stanovništva = 117,76
|poštanski broj = 46018
|pozivni broj = 0375
|istat = 020054
|zaštitnik = [[Sveti Sebastijan]]
|stranica= [http://www.comune.sabbioneta.mn.it/ www.comune.sabbioneta.mn.it]
}}
'''Sabbioneta''' je mjesto u sjevernoj [[Italija|Italiji]] [[Lombardija]], u pokrajini [[Mantova]], oko 30 km sjeverno od [[Parma|Parme]], uz sjevernu obalu rijeke [[Po]].

Sabbioneta predstavlja primjer utjelovljenja [[Renesansa|renesansne]] ideje idealnog grada. Izgrađena je u drugoj polovici [[16. stoljeće|16. stoljeća]] za vladavine jednog vladara ([[Vespasiano Gonzaga Colonna]]), i može se opisati kao grad jedne vladavine koja odražava red i organiziranost. Jasnog je geometrijskog plana pravilne mreže, a u njoj se nalaze i izvrsne građevine i umjetnička djela istog prevladajućeg stila – renesanse.
[[Datoteka:Sabbioneta-piazza ducale.jpg|mini|250px|lijevo|''Duždev trg'']]
Ideali renesanse, koje su promovirali vladari [[Mantova|Mantove]] – [[obitelj Gonzaga]], su prisutni u morfologiji i planu grrada, te je stoga grad, zajedno sa renesansnim središtem Mantove, upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] [[2008.]] godine<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/1287]</ref> Mantova i Sabbioneta.

==Povijest==

Sabbionetu je osnovao [[Vespasiano I. Gonzaga]] u kasnom 16. stoljeću na mjestu drevnom rimskog grada [[Via Vitelliana]], na pješćanoj obali rijeke Po (odakle joj i potječe ime koje na [[talijanski|talijanskom]] znači "pješćana"). On je ujedno bio i njen prvi vojvoda, a Sabbioneta mu je služila kao osobna utvrda i rezidencija. U isto vrijeme postala je i malim glazbenim središtem koje su posjećali brojni skladatelji poput [[Benedetto Pallavicino|B. Pallavicina]] koji je ovdje boravio prije no što se preselio obitelji Gonzaga u [[Mantova|Mantovu]].

Mjesto je poznato i po prvoj [[Židovi|židovskoj]] [[tiskarstvo|tiskari]] u povijesti<ref> [http://www.sabbioneta.org/menu-ebr.htm Židovi u Sabbioneti]</ref>, židovskom [[Geto|getou]] i [[Sinagoga|sinagogi]]. Tiskaru je osnovao 1567. godine čovjek zvan Tobias Foa<ref>[http://www.sabbioneta.org/p-ebr-7.htm Tobias Foa]</ref> čija je tiskarska karijera “naglo okončna” nakon što je okrivljen kako je tiskao neke “nekršćanske knjige”, tj. židovske knjige. Njegovu tiskaru preuzeo je kršćanski tiskar Vicenzo Conte<ref>[http://www.sabbioneta.org/p-ebr-8.htm Vicenzo Conte]</ref>.

==Znamenitosti==

[[Datoteka:Sabioneta Galleria.JPG|mini|250px|lijevo|''Galleria degli Antichi'']]
[[Datoteka:Sabbioneta-municipio.jpg|mini|250px|lijevo|Općinska vijećnica]]
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Mantova i Sabbioneta
|slika = Sabbioneta01.jpg
|godina = [[2008.]] <small>(32. zasjedanje)</small>
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = ii, iii
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1287
|država = {{ZD|I|ITA}}
}}
[[Datoteka:Teatro Olimpico Sabbioneta - Galleria o PERGULA -.jpg|mini|235px|Unutrašnjost Kazališta (''Teatro olimpico Sabbioneta'')]]
Grad Vespasiana Gonzage, izgrađen prema principima renesansnog idealnog grada je uključivao:

* Duždeva palača (''Palazzo grande'', danas Gradska vijećnica) – službeno središte javnog i upravnog života Sabbionete na Duždevom trgu (Piazza Ducale). Izgrađena je od 1560.-1561. godine na zgarištu bivše upravne zgrade, i to na četiri kata; posljednji (mezzanine) je služio kao rezidencija vojvode Gonzaga. Izvana ima portik s pet arkadnih otvora i vijencem s pet otvora koji odvaja donji i gornji dio. Stube ispred ulaza, okviri i [[zabat]]i prozora su od bijelog mramora (u zabatnim trokutima se nalaze kopije 5 drvenih poprsja rimskih careva koja su danas u palači), a iznad arhitrava stoji natpis: “VESP. D. G. DVX SABLON. I” (Vespasiano zahvaljujući milosti Božjoj, prvi vojvoda Sabbionete). Desno od glavnog ulaza, na trgu, stajala je od 16. stoljeća brončana statua vojvode, vrijedna skulptura [[Leone Leoni|Leona Leonija iz Arezza]], koja je danas na njegovom grobu u obližnjoj crkvi “Chiesa dell’Incoronata”. Balkon je nekada imao dva brončana stupa (danas u ulaznoj dvorani) i malu kupolu, što ju je činilo ložom, a na kutovima, iznad mramornih grbova, postavljene su dvije lampe 1582. godine. Gornji dio fasade su 1584. godine oslikali [[Bernardino Campi|B. Campi]] i [[Michelangelo Veronese|M. Veronese]], a danas su ostale samo naznake negdašnjih fresaka. Na krovu se nalazi terasa ili velika “loggia”.
* ''Teatro all'antica'' ili „Kazalište u antičkom stilu”, dizajnirao je [[Vincenzo Scamozzi]] (autor Olimpijskog kazališta (Teatro Olimpico) u [[Vicenza|Vicenzi]]), i to je prvo trajno kazalište izgrađeno u Europi poslije antike. Izgrađeno je od 1588. do 1590. godine u dvije razine: Donji dio s prozorima i vratima ukrašenima vijencima i Gornji dio na dvostrukim dorskim stupovima s nišama i prozorima (koji su imali trokutaste i lučne lunete sa skulpturama pehara).
Kazališna zgrada je u obliku pravokutnika podijeljenog na manje kvadrate (u jednom je pozornica, a u drugom polukružno stubište) kratkom pravokutnom orkestrom. Inovacija je stražnji ulaz za izvođače (glazbenike i glumce), koji im omogućuje pristup svlačionicama. Na pozornici je nekad stajala Scamozzijeva trajna scena koja je uništena u drugoj polovici 18. stoljeća. Iznad kazališne prostorije i danas stoji natpis: “ROMA QVANTA FVIT IPSA RVINA DOCET” (Njegove ruševine nam govore o veličini Rima), isti natpis koji se nalazi na dvije od sedam knjiga o arhitekturi koje je napisao [[Sebastiano Serlio]] iz [[Bolonja|Bolonje]].
* ''Galleria degli Antichi'' („Galerija starina”) je velika prohodna zgrada koja se proteže kroz dvorski trg izgrađena od 1584.-1586. godine s bogato ukrašenim vanjskim zidom. Prije nje, galerije su služile samo kao koridor koji spaja dva dijela vrta, no ova je izgrađena kako bi se u njoj smjestila bogata arheološka kolekcija antičkih skulptura (poprsja, skulptura, epigrafa i reljefa kupljenhi u Rimu i Veneciji, ali i lovačkih trofeja) koju je vojvoda prikupio od 1578.-1589. godine. Kao takva, to je bila prva prava galerija s izložbenom funkcijom koju danas galerije obično imaju. Samo je posebnim gostima bilo dozvoljeno d aprošetaju pored vojvodinih izložaka, simbola njegove veličine. Antička mramorna kolekcija je ostala tu do 1773. godine, kada su većinu Austrijanci premjestili u Palaču akademije (“palazzo dell’Accademia”) u Mantovi, a ostalo odnijeli u Austriju. Danas se ova restaurirana djela mogu vidjeti izložena u Duždevoj palači u Mantovi.
Freske na zidovima s alegorijskim figurama naslikali su Giovanni i Alessandro Alberti iz Arezza 1587. godine. Drveni strop bio je oslikan u modro sa zlanim rozetama, a podovi popločani kvadratnom terakota opekom.
* ''Palazzo del Giardino'' („Vrtna palača”) je izgrađena kao privatna ljetna rezidencija vojvode gdje je mogao zabavljati svoje goste i gdje su se gosti mogli posvetiti svojim poslovima ili odmoru u potpunom miru i tišini. Ovu dugu građevinu na dva kata i skromnih dimenzija karakterizira bijela gipsana fasada koja je u kontrastu s vijencem od hrasta. God. 1588. vojvoda je dao [[Cremona|Cremonskom]] slikaru [[Bernardino Campi|B. Campiju]] da eksterijer oslika geometrijskim oblicima lažnog mramora. Usprkos strogom izgledu, on je iznutra bogato i raskošno dekorirao zgradu u skladu sa širinom Vespasijanovog znanja.

U Sabbioneti je izgrađeno i nekoliko crkava:
* Crkva Uznesenja (''Assunta'') zauzima jednu stranu Duždevog trga, a izgrađena je od 1578.-79. godine na mjestu stare Gospine crkve, i to u izvornom obliku, osim kupole dodane 1585. i obnovljene apside i tornja 1592. godine.
* Gospina crkva ''Incoronata'' je izgrađena od 1586.-88. na mjestu crkve sv. Nikole i namjenjena je monaškim slugama sv. Djevice Marije (poznatima kao serviti) koju su tu bili još od prve polovice 15. stoljeća. Njen jasni i čvrsti renesansni oblik podjseća na Bramanteovu školu.
* Crkva Blažene Djevice od Karmina (''Chiesa della Beata Vergine del Carmine'')

<gallery>
Datoteka:Sabbioneta-teatro.jpg|Zgrada antičkog kazališta
Datoteka:Teatro Sabbioneta Scamozzi.jpg|Plan antičkog kazališta
Slika:Sabbioneta02.jpg|''Palazzo del Giardino''
Slika:Sabbioneta Galleria innen.jpg|Unutrašnjost galerije
Slika:Sabbioneta-chiesa santa maria assunta1.jpg|Crkva Uznesenja (''Assunta'')
File:Sabbioneta-Mura.jpg|Sabbioneta
</gallery>

==Bilješke==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Sabbioneta}}
*[http://www.sabbioneta.org/index.htm Sabbioneta.org]
*[http://www.jewishencyclopedia.com/view.jsp?artid=19&letter=S Sabbionetta (Židovska enciklopedija)]

{{Svjetska baština u Italiji}}

[[Kategorija:Gradovi u Lombardiji]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Italiji]]

Sabbioneta - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Talijanska općina' u '{{Infookvir talijanska općina'

WikiSysop: file->datoteka

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica