Suradnik10: /* Alternative */

2026-04-09T05:07:47Z

Alternative

←Starija inačica		Inačica od 9. travanj 2026. u 05:07
Redak 120:		Redak 120:
	* Datalog		* Datalog
	* LINQ		* LINQ

			== Vidi ==
			*[[SQL injekcija]]

	== Izvori ==		== Izvori ==

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T05:33:58Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 05:33
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''SQL'''-->~~{{pravopis}}		{{pravopis}}
	'''Structured Query Language''' (SQL - IPA: (izgovor: <nowiki>[ˌɛskjuːˈɛl]</nowiki> ili <nowiki>[`siːkwəl]</nowiki>) je strukturni [[upitni jezik]], programski jezik visoke razine.<ref name="proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/6013/ Proleksis enciklopedija] SQL Objavljeno: 22. lipnja 2012., pristupljeno 5. travnja 2019.</ref> Najpopularniji je [[računalni jezik]] za izradu, traženje, ažuriranje i brisanje podataka iz [[relacijska baza podataka\|relacijskih baza podataka]]. SQL je stardardiziran preko standarda [[ANSI]] i [[ISO]].		'''Structured Query Language''' (SQL - IPA: (izgovor: <nowiki>[ˌɛskjuːˈɛl]</nowiki> ili <nowiki>[`siːkwəl]</nowiki>) je strukturni [[upitni jezik]], programski jezik visoke razine.<ref name="proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/6013/ Proleksis enciklopedija] SQL Objavljeno: 22. lipnja 2012., pristupljeno 5. travnja 2019.</ref> Najpopularniji je [[računalni jezik]] za izradu, traženje, ažuriranje i brisanje podataka iz [[relacijska baza podataka\|relacijskih baza podataka]]. SQL je stardardiziran preko standarda [[ANSI]] i [[ISO]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-21T05:17:29Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{pravopis}}
'''Structured Query Language''' (SQL - IPA: (izgovor: <nowiki>[ˌɛskjuːˈɛl]</nowiki> ili <nowiki>[`siːkwəl]</nowiki>) je strukturni [[upitni jezik]], programski jezik visoke razine.<ref name="proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/6013/ Proleksis enciklopedija] SQL Objavljeno: 22. lipnja 2012., pristupljeno 5. travnja 2019.</ref> Najpopularniji je [[računalni jezik]] za izradu, traženje, ažuriranje i brisanje podataka iz [[relacijska baza podataka|relacijskih baza podataka]]. SQL je stardardiziran preko standarda [[ANSI]] i [[ISO]].

==Povijest==
SQL je bio jedan od prvih jezika za relacijski model [[Edgar F. Codd|Edgara F. Codda]] u njegovom poznatom radu iz 1970. "A Relational Model of Data for Large Shared Data Banks"<ref name="codd-relational-model">{{cite journal
| last = Codd
| first = E.F.
| title = A Relational Model of Data for Large Shared Data Banks
| journal = Communications of the ACM
| language = eng.
| volume = 13
| issue = br. 6
| pages = 377.–387.
| publisher = Association for Computing Machinery
| month = June | year = 1970.
| url = http://www.acm.org/classics/nov95/toc.html
| accessdate = 9. lipnja 2007.
| doi = 10.1145/362384.362685}}</ref>, izdanom u lipnju [[znanost u 1970.|1970]]. u novinama Association for Computing Machinery (ACM), Communications of the ACM, iako su prvi koncepti već cirkulirali unutar samog [[IBM]] već [[1969.]] SQL je postao je jedan od najčešće korištenih jezika za [[relacijske baze podataka]]<ref name="chapple">{{citiranje www
| prezime = Chapple
| ime = Mike
| naslov = SQL Fundamentals
| rad = About.com: Databases
| izdavač = About.com
| url = http://databases.about.com/od/sql/a/sqlfundamentals.htm?terms=SQL
| preuzeto = 10. lipnja 2007. }}</ref><ref name="IBM-sql">{{citiranje www
| naslov = Structured Query Language (SQL)
| izdavač = International Business Machines
| url = http://publib.boulder.ibm.com/infocenter/db2luw/v9/index.jsp?topic=/com.ibm.db2.udb.admin.doc/doc/c0004100.htm
| dan = 27. listopada 2006.
| preuzeto = 27. listopada 2006. }}</ref> i danas se može reći da je Coddov model široko prihvaćen kao definitivni model za relacijske baza podataka (RDBMS ili RDMS).

== Povijest ==
Tijekom [[1970-ih]], grupa iz [[IBM]]ovog istraživačkog centra u [[San Jose]]u je razvila sustav baze podataka "[[System R]]" temeljen na Coddovu modelu. Structured English Query Language ("SEQUEL") je bio dizajniran manipulirati i vaditi podatke spremljene u System R. Kratica SEQUEL je kasnije bila sročena u SQL zbog toga što je riječ 'SEQUEL' bila zaštitni znak Hawker Siddeley zrakoplovne tvrtke u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]]. Iako SQL je bio inspiriran Coddovim radom, IBM-ovci [[Donald D. Chamberlin]] i [[Raymond F. Boyce]] su postali autori SEQUEL jezičnog dizajna. Njihov koncept je bio izdan da poveća interes prema SQL-u.
Prva nekomercijalna, relacijska, ne-SQL baza podataka bila je [[Ingres]], razvijena [[1974.]] u Sveučilištu u Kaliforniji, [[Berkeley]]u.

[[1978.]], metodska testiranja su bila napravljena na testnim centrima za kupce. Demonstrirajući korisnost i praktičnost sustava, ovo testiranje se dokazalo kao uspjeh za IBM. Kao rezultat toga, IBM je počeo sa razvojem komercijalnih proizvoda baziranih na njihov sustav System R prototip koji je izvršavao SQL, zajedno sa [[System/38]] (najavljen [[1978.]] i komercijalno dostupan u kolovozu [[1979.]]), SQL/DS (predstavljen [[1981.]]) i DB2 ([[1983.]]).

Istovremeno Relational Software, Inc. (danas poznat kao [[Oracle Corporation]]) je vidio potencijal u opisu koncepta Chamberlina i Boycea, i razvili su vlastitu inačicu RDBMS za ratnu mornaricu, [[CIA]]-u i ostale. U [[ljeto]] [[1979.]] Relational Software, Inc. je predstavio Oracle V2 (Version2) za računala VAX kao prva komercijalno dostupna implementacija SQL-a.

==Naredbe==

===1. Pretraga podataka i grupiranje podataka===
* SELECT
** FROM, JOIN
** WHERE
** GROUP BY
** HAVING
** ORDER BY

Primjer 1:
<syntaxhighlight lang="sql">
SELECT * FROM knjige
WHERE cijena > 100.00
ORDER BY naslov
</syntaxhighlight>

===2. Podatkovna manipulacija===
* INSERT
* UPDATE
* MERGE
* DELETE

<syntaxhighlight lang="sql">
INSERT Primjer:
INSERT INTO moja_tablica (polje1, polje2, polje3) VALUES ('test', 'N', NULL);
</syntaxhighlight>

===3. Kontrola transakcije===
* BEGIN WORK (ili START TRANSACTION, ovisno o SQL dijalektu)
* COMMIT
* ROLLBACK

Primjer:
<syntaxhighlight lang="sql">
BEGIN WORK;
UPDATE inventar SET količina = količina - 3 WHERE item = 'hlače';
COMMIT;
</syntaxhighlight>

===4. Definicija podataka===

* CREATE
* DROP
* TRUNCATE
* ALTER

Primjer:
<syntaxhighlight lang="sql">
CREATE TABLE moja_tablica (
moje_polje1 INT,
moje_polje2 VARCHAR (50),
moje_polje3 DATE NOT NULL,
PRIMARY KEY (moje_polje1, moje_polje2)
);
</syntaxhighlight>

===5. Kontrola podataka===

* GRANT (dodjela prava)
* REVOKE

Primjer:
<syntaxhighlight lang="sql">
GRANT SELECT, UPDATE ON moja_tablica TO neki_korisnik, drugi_korisnik.
</syntaxhighlight>

===6. Ostalo===
* ANSI-standard SQL podupire dvostruku liniju, --, kao jednoredčani indentifikator komentara (neke ekstencije također C-stil /* komentari */ za komentare u više redaka).

==Alternative==

Treba razlikovati alternative relacijskih jezika upita i alternative SQL-a. U sljedećoj listi su navedene alternative SQL-a, ali su još uvijek (nominalno) relacijske:
* IBM Business System 12 (IBM BS12)
* Tutorial D
* TQL - Luca Cardelli
* Hibernate Query Language (HQL) - Java-bazirani alat koji koristi modificirani SQL
* EJB-QL (Enterprise Java Bean Query Language/Java Persistence Query Language)
* Quel predstavljen 1974. od strane U.C. Berkeley Ingres projekta.
* Object Query Language - Object Data Management Group.
* Datalog
* LINQ

== Izvori ==
{{izvori}}

{{SQL naredbe}}

[[Kategorija:Programski jezici]]
[[Kategorija:SQL| ]]

SQL - Povijest promjena

Suradnik10: /* Alternative */

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica