WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T07:26:31Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{izdvojeni članak|travanj 2008.}}
{{Okvir_zemlje_svijeta
| ime = Ruska Federacija
| izvorno_ime = Российская Федерация<br />(Rossijskaja Federacija)
| ime_genitiv = Rusije
| eng_ime = Russia
| lokacija = Russian Federation (orthographic projection) - Crimea disputed.svg
| zastava = Flag_of_Russia.svg
| grb = Coat of Arms of the Russian Federation.svg
| službeni_jezik = [[ruski jezik|ruski]] (u autonomnim jedinicama ravnopravni su jezici nacionalnosti)
| glavni_grad = [[Moskva]]
| predstavnik_države_množina = Predsjednici
| predstavnik_države = Predsjednik
| predstavnik_države_osoba = [[Vladimir Putin]]
| predsjednik_vlade_osoba = [[Mihail Mišustin]]
| površina_poredak = 1
| površina = 17.125.187
| vode = 13
| stanovništvo_poredak = 8
| stanovništvo = 142.856.536
| godina_popisa = 2010
| procjena (2014.) = 143.666.931
| gustoća_stanovništva = 8,3
| neovisnost = [[862.]]
| BDP_PKM_godina = 2015.
| BDP_PKM = 3 458 bilijuna $
| BDP_PKM_rang = 7.
| BDP_PKM_per_capita = 24,067 $
| BDP_PKM_per_capita_rang = 62.
| valuta = [[ruski rubalj]] (₽) (RUB)
| stoti_dio_valute = 100 kopjejki
| vremenska_zona = +2 do +12
| himna = [[Himna Ruske Federacije]] <center>[[File:National Anthem of Russia (2000), instrumental, one verse.ogg]]</center>
| internetski_nastavak = [[.ru]]<br>[[.su]]
| pozivni_broj = +7
| komentar =
| moto =
}}

'''Rusija''' ([[Ruski jezik|rus.]] [[Ćirilica|ćir.]] ''Россия'', [[Latinica|lat.]] ''Rossija''), službeno '''Ruska Federacija''' ([[Ruski jezik|rus.]] [[Ćirilica|ćir.]] ''Российская Федерация'', [[Latinica|lat.]] ''Rossijskaja Federacija'') država je na istoku [[Europa|Europe]] i sjeveru [[Azija|Azije]]. Površinom je najveća država na svijetu (oko 11,5 % [[Zemlja|zemaljskog]] kopna), ali je većina državnog teritorija slabo naseljena pa po broju stanovnika zauzima tek deveto mjesto (poslije [[Kina|Kine]], [[Indija|Indije]], [[SAD]]-a, [[Indonezija|Indonezije]], [[Brazil|Brazila]], [[Pakistan|Pakistana]], [[Bangladeš]]a i [[Nigerija|Nigerije]]). Glavni grad [[Moskva]] nalazi se u europskom dijelu države.

Za vrijeme sovjetskog režima (1917. – 1991.) nosila je naziv [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika]] (RSFSR). U sastavu [[SSSR|Sovjetskog Saveza]], bila je najveća republika po površini i stanovništvu i ujedno se smatra njezinom nasljednicom. RSFSR je bila teritorijalno i privredno najmoćnija republika bivše [[Velesila|velesile]]. Danas je vodeća članica [[Zajednica neovisnih država|Zajednice neovisnih država]], [[Organizacija Ugovora o zajedničkoj sigurnosti|OUZS]] i [[Šangajska organizacija za suradnju|ŠOS]].

Rusija danas igra važnu ulogu na svjetskoj sceni, članica je skupine osam industrijski najrazvijenijih i gospodarski najmoćnijih zemalja svijeta – [[G8]], stalna članica [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda|Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda]] i članica je grupe [[BRICS]].

Ime Rusija ([[Ruski jezik|rus.]] ''Rossiя'') potiče od starog naroda [[Rus' (narod)|Rusa]], grupe [[Varjazi|Varjaga]], koji su osnovali [[Kijevska Rus'|Kijevsku Rus']] ([[Ruski jezik|rus.]] ''Kievskaя Rusь''). Staro [[latinski jezik|latinsko]] ime Kijevske Rusije bilo je [[Rutenija]], a danas se to ime uglavnom odnosi na zapadne i južne krajeve [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusije]] koji su bili najbliži katoličkoj Europi.

Moderni oblik imena države dolazi od [[grčki jezik|grčkog]] imena za Kijevsku Rusiju ([[grčki jezik|grč.]] Ρωσσία).

== Zemljopis ==
{{glavni|Zemljopis Rusije}}
[[Datoteka:Шавлинские озера.jpg|right|290px|thumb|Krajolik u [[Altaj]]u.]]

Rusija se obično dijeli na zapadni europski (oko 3,5 mil. km²) i istočni azijski dio – [[Sibir]] (13,5 mil. km²). Prirodnu granicu ovih dvaju dijelova čini gorje [[Ural (gorje)|Ural]] koje se prostire u smjeru sjever – jug u duljini od oko 2000 km od [[Sjeverno ledeno more|Sjevernog ledenog mora]] do granice s [[Kazahstan]]om. Većina stanovnika Ruske Federacije je naseljena u zapadnom europskom dijelu države, posebno u većim ruskim gradovima.

=== Europska Rusija ===
Najveći dio europskog dijela Rusije zauzima [[Istočnoeuropska nizina|Istočnoeuropska ravnica]], s nizinskim reljefom koji samo ponegdje prelazi u uzvisine (Valdajska i Srednjeruska na zapadu, Privolžje uz srednji tok Volge) čiji vrhovi ne prelaze 200-400 m. Kroz ovu nizinu protječe [[Volga]] (3688 km), gospodarski i kulturalno najvažnija ruska rijeka. Prevladava kontinentalna [[klima]] koja na krajnjem sjeveru prelazi u polarnu, a u uskom pojasu crnomorskog priobalja u mediteransku. Od sjevera prema jugu redaju se pojasevi [[Crnogorična šuma|crnogorične]] [[šuma|šume]], miješane šume, prijelazne šumsko-stepske zone, te [[stepa]] pokrivena plodnom [[crnica|crnicom]] (černozemom). Uz obale [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]] zbog jakog isparavanja prisutna je i [[polupustinja]].

Na krajnjem jugu europske Rusije granicu s [[Gruzija|Gruzijom]] i [[Azerbajdžan]]om čini gorje [[Kavkaz]] s najvišom točkom Rusije i cjelokupnog Europskog kontinenta, [[Elbrus|Elbrusom]] (5633 m[[Nadmorska visina|n/m]]).

=== Sibir ===
Na zapadu Sibira prostire se golema [[Zapadnosibirska ravnica]] kroz koju protječe najduža ruska rijeka [[Ob|Ob']] (s [[Irtiš]]em 5568 km, 5. na svijetu). Između rijeke [[Jenisej]] na zapadu [[Lena|Lene]] na istoku nalazi se [[Srednjosibirska visoravan]] s vrhovima do 1700 m. [[Srednjejakutska ravnica]] kroz koju protječe Lena dijeli ovu visoravan od planinskih lanaca istočnog Sibira.

Na jugu i istoku Sibira do obala [[Tihi ocean|Tihog oceana]] prevladava planinski reljef s lancima čiji su vrhovi uglavnom iznad 2000 m ([[Beluha]] u [[Zlatno Altajsko gorje|Altajskom]] lancu – 4506 m, [[Ključevska Sopka]] na [[Kamčatka|Kamčatki]] – 4750 m). Ovdje se nalazi i najveće i najdublje rusko jezero – [[Bajkalsko jezero|Bajkalsko]] (31.500 km², dubina 1637 m, najdublje na svijetu).

Klima većeg dijela Sibira je vrlo oštra [[Kontinentalna klima|kontinentalna]] koja na sjeveru prelazi u [[Polarna klima|polarnu]], a na većim nadmorskim visinima u planinsku. Prevladavaju guste crnogorične šume – [[Tajga|tajge]], sa zonama oskudne vegetacije – [[Tundra|tundrama]] – i zonama trajnog leda na krajnjem sjeveru. Ruski daleki istok ima oceansku klimu.

===Granice Rusije===
[[Datoteka:Map of Russia - Crimea.svg|right|400px]]
Na zapadu Rusija graniči s (od sjevera prema jugu):

* {{ZD|N|NOR}} [[Norveška|Norveškom]]
* {{ZD|F|FIN}} [[Finska|Finskom]]
* {{ZD|E|EST}} [[Estonija|Estonijom]]
* {{ZD|L|LAT}} [[Latvija|Latvijom]]
* {{ZD|B|BJE}} [[Bjelorusija|Bjelorusijom]]
* {{ZD|U|UKR}} [[Ukrajina|Ukrajinom]]

Ruska enklava [[Datoteka:Flag_of_Kaliningrad_Oblast.svg|border|20px]] [[Kalinjingrad]] graniči i s {{ZD|L|LIT}} [[Litva|Litvom]] i {{ZD|P|POLJ}} [[Poljska|Poljskom]].

Na jugu graniči s (od zapada prema istoku):

* {{ZD|G|GRU}} [[Gruzija|Gruzijom]]
** {{ZD|A|ABH}} [[Abhazija|''Abhazijom'']]
** {{ZD|J|J OSE}} [[Južna Osetija|''Južnom Osetijom'']]
* {{ZD|A|AZE}} [[Azerbajdžan]]om
* {{ZD|K|KAZ}} [[Kazahstan]]om
* {{ZD|K|KIN}} [[Kina|Kinom]]
* {{ZD|M|MNG}} [[Mongolija|Mongolijom]]
* {{ZD|S|SJKOR}} [[Demokratska Narodna Republika Koreja|DNR Korejom]]

Na istoku ima morsku granicu s {{ZD|S|SAD}} [[SAD]]-om i {{ZD|J|JAP}} [[Japan]]om.

== Povijest ==
{{glavni|Povijest Rusije}}

Područja na kojima su živjeli istočni [[Slaveni]] prvi su u jedinstvenu državu ujedinili [[Varjazi]], vjerojatno doseljenici iz Skandinavije. Prvi zabilježeni varjaški vladar bio je Rurik, okrunjen oko 860., a njegovi su nasljednici prenijeli prijestolje iz [[Novgorod]]a na sjeveru današnje Rusije u [[Kijev]], danas glavni grad [[Ukrajina|Ukrajine]].

[[Kijevska Rus']], na našim prostorima poznata i kao Kijevska Rusija, bila je jedna od najvećih država tadašnje Europe s gospodarstvom utemeljenim na trgovini među [[Skandinavija|Skandinavijom]] i [[Bizant]]om. Odlučujućim za kasniju povijest istočnih Slavena pokazalo se prihvaćanje [[Pravoslavlje|Pravoslavlja]] kao državne religije [[988.]] u doba velikog kneza [[Vladimir, knez Kijevske Rusije|Vladimira]], koje je za posljedicu imalo snažnu vezu crkve i države i izolaciju od katoličkog, a kasnije i protestantskog ostatka Europe.

=== Stvaranje carstva ===
[[Datoteka:Peter der-Grosse 1838.jpg|mini|150px|lijevo|[[Petar I. Veliki]]]]
Invazija [[Mongoli|Mongola]] u 13. stoljeću dovela je do raspada već oslabljene Kijevske Rusije na veći broj neovisnih kneževstava, među kojima se u 14. stoljeću počinje isticati [[Moskovsko kneževstvo]]. Moskva je, oslanjanjući se na svoje dobre odnose s tatarskim osvajačima, započela širenje na okolna područja. Ekspanzija je ubrzana pod velikim kneževima [[Ivan III ruski|Ivanom III.]] ([[1462.]] – [[1505.]]) koji je udvostručio državni teritorij na račun susjednih država i oslobodio Moskvu od Tatara, i [[Ivan Grozni|Ivanom IV. Groznim]] ([[1547.]] – [[1584.]]), prvim ruskim vladarem koji se okrunio za cara.

Država je nakon smrti Ivana Groznog potonula u borbu za njegovo naslijeđe koja je trajala sve do [[1613.]] kada na vlast dolazi dinastija Romanov. Rusija je doživjela preporod za vladanja [[Petar Veliki|Petra I. Velikog]] ([[1682.]] – [[1725.]]). koji je u mladosti putovao po Zapadnoj Europi i odlučio reformirati Rusiju po zapadnim uzorima. Velike promjene doživjela je državna uprava, obrazovanje, vojska, osnovana je mornarica, a glavni grad je umjesto Moskve postao novoosnovani [[Sankt Peterburg]] ([[1703.]]) na ušću rijeke [[Neva|Neve]] u [[Finski zaljev]].

U sljedeća dva stoljeća Rusija je nizom ratova proširila svoj teritorij kolonizirajući, za razliku od zapadnoeuropskih država, susjedna područja. Na zapadu je zauzela [[Finska|Finsku]], baltičke zemlje, [[Poljska|Poljsku]], [[Bjelorusija|Bjelorusiju]] i najveći dio Ukrajine. Na jugu je svoje područje proširila na [[Zakavkazje]] do sjeverne [[Armenija|Armenije]], te na najveći dio srednje Azije. Na istoku je ruska kolonizacija doprla do sjevernoameričke [[Aljaska|Aljaske]], koja je [[1867.]] prodana SAD-u. Osobito je širenju državnog teritorija pridonijela [[Katarina II. Velika]] ([[1762.]] – [[1796.]]) vještim kombiniranjem diplomacije i ratovanja.

Devetnaesto stoljeće obilježeno je i sve jačim zahtjevima srednje klase za udjelom u vlasti, s povremenim izljevima političkog nasilja (pobuna [[Dekabristi|dekabrista]] [[1825.]], atentat na cara [[Aleksandar II., ruski car|Aleksandra II]]. [[1881.]]) praćenim valovima državne represije. Nakon revolucije [[1905.]] Rusija je dobila predstavničko tijelo, [[Duma|Dumu]], što je donekle ublažilo političke tenzije. Poslijednj car bio je [[Nikola II., ruski car|Nikola II.]] koji je svrgnut od strane [[boljševizam|boljševika]].

=== Sovjetska Rusija ===
[[Datoteka:Lenin loc ggbain.jpg|mini|150px|lijevo|[[Vladimir Iljič Lenjin]] – osnivač SSSR-a]]
Loše stanje na bojištu u [[Prvi svjetski rat|prvom svjetskom ratu]], prijeteći kolaps gospodarstva i pad popularnosti prisilili su cara [[Nikolaj II|Nikolaja II]]. na abdikaciju i u veljači [[1917.]] Rusija je postala republika. Vlade kneza Lvova i Aleksandra Kerenskog nisu se uspjele učvrstiti na vlasti pa je 25. listopada 1917. državnim udarom vlast preuzela stranka [[boljševizam|boljševika]] – komunista predvođena Vladimirom Iljičem [[Lenjin]]om ([[Oktobarska revolucija]]). Uslijedio je četverogodišnji [[Ruski građanski rat|građanski rat]] u kojem su boljševici uspjeli pobijediti opoziciju. Moskva je [[1918.]] ponovo postala glavni grad, a [[1922.]] sovjetska Rusija postala je Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (SSSR). Istaknut u ovo doba bio je i [[Lav Trocki]], osnivač [[Crvena Armija|Crvene Armije]].

Nakon Lenjinove smrti [[1924.]] vlast je postupno preuzeo Josif [[Staljin]] (vladao je do [[1953.]]) koji je pokrenuo ubrzanu industrijalizaciju i nasilnu kolektivizaciju poljoprivrede. U drugoj polovici tridesetih godina započeo je i velike čistke u vodstvu komunističke partije, vojske i države u kojima su mnogi u montiranim procesima osuđeni na smrt ili dugogodišnju robiju.

U [[Drugi svjetski rat|drugom svjetskom ratu]] Sovjetski savez je dao najveći doprinos pobjedi saveznika s više od 20 milijuna poginulih i gotovo potpuno razorenim zapadnim dijelom zemlje. Nakon rata zaoštrio se sukob s vodećom zapadnom demokracijom, [[SAD]]-om – [[hladni rat]]. Rastući utjecaj SSSR-a i uspjesi na mnogim poljima poput osvajanja svemira i nuklearnog naoružanja skrivali su neuspjehe i zaostajanje sovjetskog gospodarstva i rastuće društvene tenzije. Godine [[1991.]] komunistički sustav je propao, a SSSR se raspao na 15 država, među kojima je najveća i najznačajnija upravo Rusija.
[[SLika:Russia.VladimirPutin.02.jpg|mini|150px|[[Vladimir Putin]]]]

=== Nakon raspada SSSR-a ===
Postsovjetska Rusija je nakon nekoliko godina bolne tranzicije i krize koja je dosegnula dno [[1998.]] krenula putem gospodarskog oporavka i ubrzanog rasta potpomognutog visokim cijenama nafte – glavnog ruskog izvoznog proizvoda. Prvog demokratskog predsjednika [[Boris Jeljcin|Borisa Jeljcina]] čiji je mandat bio obilježena liberalizmom i porastom kriminala, osobito za vrijeme privatizacije, zamijenio je 1999. [[Vladimir Putin]] kojeg ruski građani i inozemni promatrači smatraju efikasnijim, ali i autoritarnijim od svog prethodnika.

Od [[1994.]] traje gerilski sukob [[Čečenija|čečenskih]] pobunjenika koji se bore za neovisnost republike i oružanih snaga Ruske Federacije. Veći broj terorističkih napada u Čečeniji i ostatku Rusije dovodi se u vezu s ekstremističkim frakcijama gerilaca. Najteži napad zbio se [[2004.]] – [[talačka kriza u Beslanu]].

==Stanovništvo==

'''Popis najvećih gradova u Rusiji'''

{| class="infobox" style="text-align:center; width:97%; margin-right:10px; font-size:90%"
|-
! align=center style="background:#f5f5f5;" | Rd. br.
! align=center style="background:#f5f5f5;" | Grad
! align=center style="background:#f5f5f5;" | [[Ruski federalni subjekti|Federalni subjekt]]
! align=center style="background:#f5f5f5;" | Pop.
! align=center style="background:#f5f5f5;" | Rd. br
! align=center style="background:#f5f5f5;" | Grad
! align=center style="background:#f5f5f5;" | [[Ruski federalni subjekti|Federalni subjekt]]
! align=center style="background:#f5f5f5;" | Pop.
! rowspan=11 | <br />[[Datoteka:StBasile SpasskayaTower Red Square Moscow.hires.jpg|border|150px|Moscow's Red Square]]<br />[[Moskva]]<br />[[Datoteka:Angliyskaya Enbankment SPb.jpg|border|150px|Saint Petersburg]]<br />[[Sankt-Peterburg]]<br />
|-
| align=center style="background:#f0f0f0;" | 1 ||align=left | '''[[Moskva]]''' || [[Moskva|MOS]] || 10.126.424 || align=center style="background:#f0f0f0;" | 11 ||align=left | '''[[Ufa]]''' || [[Baškirija|BA]] || 1.042.437
|-
| align=center style="background:#f0f0f0;" | 2 ||align=left | '''[[Sankt-Peterburg]]''' || [[Sankt-Peterburg|SPE]] || 4.661.219 || align=center style="background:#f0f0f0;" | 12 ||align=left | '''[[Volgograd]]''' || [[Volgogradska oblast|VGG]] || 1.011.417
|-
| align=center style="background:#f0f0f0;" | 3 ||align=left | '''[[Novosibirsk]]''' || [[Novosibirska oblast|NVS]] || 1.425.508 || align=center style="background:#f0f0f0;" | 13 || align=left | '''[[Perm (Permski kraj, Rusija)|Perm]]''' || [[Permski kraj|PER]] || 1.001.653
|-
| align=center style="background:#f0f0f0;" | 4 ||align=left | '''[[Nižnji Novgorod]]''' || [[Nižnjenovgorodska oblast|NIŽ]] || 1.311.252 || align=center style="background:#f0f0f0;" | 14 ||align=left | '''[[Krasnojarsk]]''' || [[Krasnojarski kraj|KJA]] || 909.341 ||
|-
| align=center style="background:#f0f0f0;" | 5 ||align=left | '''[[Jekaterinburg]]''' || [[Sverdlovska oblast|SVE]] || 1.293.537 || align=center style="background:#f0f0f0;" | 15 ||align=left | '''[[Saratov]]''' || [[Saratovska oblast|SAR]] || 873.055
|-
| align=center style="background:#f0f0f0;" | 6 ||align=left | '''[[Samara]]''' || [[Samarska oblast|SAM]] || 1.157.880 || align=center style="background:#f0f0f0;" | 16 ||align=left | '''[[Voronjež]]''' || [[Voronješka oblast|VOR]] || 848.752
|-
| align=center style="background:#f0f0f0;" | 7 ||align=left | '''[[Omsk]]''' || [[Omska oblast|OMS]] || 1.134.016 || align=center style="background:#f0f0f0;" | 17 ||align=left | '''[[Toljati]]''' || [[Samarska oblast|SAM]] || 702.879
|-
| align=center style="background:#f0f0f0;" | 8 ||align=left | '''[[Kazanj]]''' || [[Tatarstan|TA]] || 1.105.289 || align=center style="background:#f0f0f0;" | 18 ||align=left | '''[[Krasnodar]]''' || [[Krasnodarski kraj|KDA]] || 646.175
|-
| align=center style="background:#f0f0f0;" | 9 ||align=left | '''[[Čeljabinsk]]''' || [[Čeljabinska oblast|ČE]] || 1.077.174 || align=center style="background:#f0f0f0;" | 19 ||align=left | '''[[Uljanovsk]]''' || [[Uljanovska oblast|ULJ]] || 635.947
|-
| align=center style="background:#f0f0f0;" | 10 ||align=left | '''[[Rostov na Donu]]''' || [[Rostovska oblast|ROS]] || 1.068.267 || align=center style="background:#f0f0f0;" | 20 ||align=left | '''[[Iževsk]]''' || [[Udmurtija|UD]] || 632.140
|-
| colspan="11" align=center style="background:#f5f5f5;" | 2002. godina<ref>[http://www.perepis2002.ru/index.html?id=87 Populacija – gradovi]</ref>
|}
{{glavni|Stanovništvo Rusije}}

===Narodnosni sastav===
<div style="font-size: 90%">
{| class="wikitable" table style="border:1px #000000;" cellspacing="0" align="right" style="margin-left: 1em"
! style="background:#FF9999;" colspan="2"|Etnički sastav stanovništva (2002.) <ref>[http://www.perepis2002.ru/index.html?id=87 Populacija Rusije]</ref>
|-
|[[Rusi]]||79,8 %
|-
|[[Tatari]]||3,8 %
|-
|[[Ukrajinci]]||2,0 %
|-
|[[Čuvaši]]||1,1 %
|-
|[[Čečeni]]||0,9 %
|-
|[[Armenci]]||0,8 %
|-
|Ostali||10,3 %
|-
|}
</div>
{{Glavni|Rusi|Etničke grupe Rusije|Ukrajinci u Rusiji}}

Prema popisu stanovništva iz 2002. najbrojniji su [[Rusi]] (79,8 %), slijede [[Tatari]] (3,8 %), [[Ukrajinci]] (2,0 %), [[Čuvaši]] (1,1 %) i [[Čečeni]] (0,9 %) i [[Armenci]] (0,8 %). Još 17 etničkih grupa ima više od 400 tisuća pripadnika (10,3 %). [[Ruski jezik]] je izrazito dominantan, i njime se služi 98 % stanovništva.

===Vjerski sastav===
{{glavni|Ruska pravoslavna crkva}}

Podaci o vjerskom sastavu su nepouzdani jer se vjera ne ispituje u popisima stanovništva. Samo je manji dio populacije aktivno religiozan, a dominiraju tradicionalne vjerske zajednice: [[Ruska pravoslavna crkva]] kojoj pripada slavensko stanovništvo, te [[Islam|islamska zajednica]] kojoj pripadaju neki narodi turskog porijekla (Tatari, Baškiri i dr.) i većina naroda [[Sjeverni Kavkaz|Sjevernog Kavkaza]] (Čečeni, Inguši i dr.).<ref>[http://www.russianembassy.org/RUSSIA/religion.htm Vjera u Rusiji – Rusko Ministarstvo vanjskih poslova]</ref>

===Jezici===
<div style="font-size: 90%">
{| class="wikitable" table style="border:1px #000000;" cellspacing="0" align="right" style="margin-left: 1em"
! style="background:#FF9999;" colspan="2"|Jezici (2002.) <ref>[http://www.perepis2002.ru/index.html?id=87 Jezici u Rusiji]</ref>
|-
|[[ruski]] ||142,6 mil.
|-
|[[engleski]] ||7,0 mil.
|-
|[[tatarski]]||5,3 mil.
|-
|[[njemački]]||2,9 mil.
|-
|[[ukrajinski]] ||1,8 mil.
|-
|[[baškirski]]||1,4 mil.
|-
|[[čečenski]]||1,3 mil.
|-
|[[čuvaški]]||1,3 mil.
|-
|}
</div>
{{glavni|Ruski jezik}}
[[Datoteka:RussianLanguageMap.png|mini|središte|300px|right|Područja gdje se govori ruski jezik.]]

==Politički ustroj==
Rusija je federativna republika s polupredsjedničkim sustavom vlasti. Zakonodavnu vlast ima dvodomna Federalna skupština. Zastupnike gornjeg doma, Savjeta federacije, imenuju federalni subjekti (republike, oblasti, krajevi i dr.), a zastupnici donjeg doma, [[Duma|Dume]], biraju se u izravnim izborima na mandat od četiri godine mješavinom proporcionalnog i većinskog sustava.

Izvršnu vlast dijele [[Predsjednik Rusije|predsjednik]] i vlada na čelu s premijerom. Predsjednik republike bira se direktnim izborima dvokružnim sustavom na četiri godine, a može na položaju provesti najviše dva mandata. Predsjednik predlaže Dumi sastav vlade kojeg ona potvrđuje natpolovičnom većinom. Ako Duma tri puta odbije potvrditi vladu, predsjednik je može raspustiti i sazvati nove izbore. Predsjednik ima i brojne druge ovlasti u području imenovanja, često je inicijator zakonodavstva i vrhovni je zapovjednik oružanih snaga.

=== Federalna struktura ===
Federalna struktura Rusije je složena i obuhvaća 83 ''federalnih subjekata'' s različitim razinama autonomije. Najveću autonomiju ima 21 autonomna republika (to su npr. [[Čečenija]], [[Tatarstan]] ili najveća [[Saha]] ([[Jakutija]])). Osim njih, postoji i 4 autonomnih okruga i 1 autonomna oblast. Većina ovih autonomnih jedinica osnovana je za vrijeme komunizma u skladu s tadašnjom politikom o nacionalnostima koja je svakoj većoj nacionalnosti davala pravo na domicilni teritorij.

Ostatak državnog teritorija podijeljen je na upravne jedinice koje imaju manje formalne autonomije. To su 46 oblasti, 9 krajeva i 2 federalna grada (Moskva i Sankt Peterburg).

[[Slika:Map of Russian districts, 2010-01-19.svg|desno|400px]]Godine 2000. ustanovljena je nova razina upravne podjele – 7 saveznih okruga<ref>[http://www.rg.ru/2000/05/14/okruga-dok-site-dok.html Указ Президента РФ от 13 мая 2000 г. N 849 "О полномочном представителе Президента Российской Федерации в федеральном округе" – Odluka Predsjednika RF od 13. svibnja 2000. N 849 "O opunomoćenim predstavnicima predsjednika Ruske Federacije u saveznim okruzima"], pristupljeno 2. siječnja 2010.</ref> od kojih svaki obuhvaća više federalnih subjekata. Vode ih izaslanici koje imenuje federalni predsjednik. 2010. broj saveznih okruga narastao je na 8.<ref>[http://www.rg.ru/2010/01/21/ukaz-dok.html Указ Президента Российской Федерации от 19 января 2010 г. N 82 "О внесении изменений в перечень федеральных округов, утвержденный Указом Президента Российской Федерации от 13 мая 2000 г. N 849, и в Указ Президента Российской Федерации от 12 мая 2008 г. N 724 "Вопросы системы и структуры федеральных органов исполнительной власти"" – Odluka Predsjednika RF od 19. siječnja 2010. N 82 "O izmjenama i dopunama saveznih okruga, utvrđenih odlukom Predsjednika RF od 13. svibnja 2000. N 849, i odlukom Predsjednika RF od 12. svibnja 2008. N 724" Pitanja sustava i strukture savezne izvršne vlasti "], pristupljeno 2. siječnja 2010.</ref> To su:

#[[Središnji savezni okrug]]
#[[Južni savezni okrug]]
#[[Sjeverozapadni savezni okrug]]
#[[Dalekoistočni savezni okrug]]
#[[Sibirski savezni okrug]]
#[[Uralski savezni okrug]]
#[[Privolški savezni okrug]]
#[[Sjeverokavkaski savezni okrug]]

== Gospodarstvo ==
{{glavni|Gospodarstvo Rusije}}

[[SLika:Graduates in tertiary education-thousands.jpg|300px|mini|Rusija ima više visoko obrazovanih ljudi nego ijedna druga zemlja u Europi]]
Petnaest godina nakon propasti komunizma rusko gospodarstvo se približilo gospodarstvima srednje razvijenih zemalja slobodnog tržišta. Danas ono ima visoku stopu rasta [[BDP]]-a (8,1 % godišnje)<ref>[ng.expert.ru/articles/2008/02/14/putin/ Ruski BDP]</ref> i relativno visoku [[inflacija|inflaciju]] (oko 11,7 %). Ipak, i danas su u Rusiji uočljivi ostaci starog, komunističkog sustava.

Na današnju sliku gospodarstva je utjecala i brza [[privatizacija]] nekih unosnijih državnih poduzeća početkom devedesetih. Njih je preuzela nekolicina poduzetnika povezana s tadašnjom političkom elitom (''oligarsi''). U posljednje vrijeme neki su oligarsi bili prisiljeni odreći se kontrole nad svojim tvrtkama, a neki su i zatvoreni ili su emigrirali. Veliki koncerni i dalje dominiraju ruskim gospodarskim krajolikom, a država najavljuje mjere za poticanje malog i srednjeg poduzetništva.

Danas se rusko gospodarstvo uglavnom temelji na dvama stupovima: izvozu energenata ([[nafta|nafte]] i [[zemni plin|zemnog plina]]) i sirovina te rastućoj domaćoj potrošnji. Tradicionalna sovjetska [[metalurgija]] i s njom povezana proizvodnja strojeva, automobila i zrakoplova preživljavaju zahvaljujući visokim carinama koje sprječavaju uvoz jeftinijih i kvalitetnijih inozemnih proizvoda. Mnoge tvornice preorijentirale su se na suradnju sa zapadnim kompanijama i licenčnu proizvodnju stranih proizvoda (''inomarke'').

Propast sovjetskog centralnog planiranja dovela je i do izrazite neravnoteže u razvoju pojedinih regija. Najviše stranih investicija i najbrži gospodarski rast imaju Moskva i Petrograd. Razlike u prosječnom dohotku stanovnika prijestolnice i provincija su i do deset puta.

Od [[2. travnja]] [[1996.]] je u [[Savez Rusije i Bjelorusije|Savezu Rusije i Bjelorusije]], gospodarskom projektu koji predviđa i [[monetarna unija|monetarnu uniju]], sa rubljem kao zajedničkom valutom.

Rusija je jedna od utemeljiteljica [[Euroazijska ekonomska zajednica|Euroazijske ekonomske zajednice]], projekta, kojeg su utemeljiteljice potpisale [[10. listopada]] [[2000.]], a sve članice ratificirale do [[31. svibnja]] [[2001.]] Ovaj je zajednica izrasla iz projekta [[Zajednica Neovisnih Država|Zajednice Neovisnih Država]].

Članicom je [[Srednjoazijska organizacija za suradnju|Srednjoazijske organizacije za suradnju]] od [[2004.]].
<gallery>
Datoteka:EurasecMap.png|Euroazijska EZ <br /> (od 2000.)
Datoteka:CACO Map.png|Srednjoazijska organizacija za suradnju <br /> (od 2004.)
</gallery>

===Promet===
[[Datoteka:Map Trans-Siberian railway.png|mini|250px|Karta Transsibirske željeznice]]
''Glavni članak: [[Promet Rusije]]

Velike udaljenosti i često surovi klimatski uvjeti uvelike su utjecali su na razvoj prometne infrastrukture u Rusiji. U prijevozu roba, a i putnika još uvijek dominantnu ulogu ima [[željeznica]]. Željeznička mreža ima 87.000 km pruga u javnoj upotrebi i 63.000 km industrijskih pruga. Udio željeznice u ukupnom prijevozu robe je 83,2 %, a putnika 40,9 %. U Rusiji se nalazi i najduža svjetska željeznička pruga, 9.289 km duga [[Transsibirska željeznica]] koja povezuje Moskvu i [[Vladivostok]] na [[Tihi ocean|Tihom oceanu]].

Iako je cestovna infrastruktura u prilično lošem stanju, bez suvremenih autocesta, [[cestovni prijevoz]] je u usponu. [[Automobil]] je danas u Rusiji sve manje statusni simbol, osobito u velikim gradovima što dovodi do velikih gužvi i jedne od najvećih stopa smrtnosti u cestovnim prometnim nesrećama u Europi.

[[Zračni prijevoz]] je u stalnom porastu pa ima dominantnu ulogu u putničkom prijevozu na relacijama većim od 1500 km. Najveće zrakoplovne tvrtke su [[Aeroflot]] (5,8 mil. putnika u 2003.) koji održava i redovitu zračnu liniju Moskva – [[Zagreb]], a leti s moskovskog aerodroma [[Zračna luka Šeremetjevo|Šeremetjevo]], zatim Sibir ([[Novosibirsk]] i moskovsko [[Zračna luka Domodedovo|Domodedovo]], 3,4 mil.), Pulkovo ([[Sankt Peterburg]]) i KrasAir ([[Krasnojarsk]]).

==Kultura==
{{glavni|Ruska umjetnost}}

Rusija je dala istaknute predstavnike na gotovo svim poljima [[umjetnost]]i i [[znanost]]i. [[Ruska akademija znanosti|Rusku akademiju znanosti]] osnovao je 1724. Petar Veliki. Među najpoznatijim znanstvenicima i umjetnicima su:

=== Književnici ===
{{glavni|Ruska književnost}}

[[Datoteka:Dostoevsky.jpg|150px|mini|[[Fjodor Dostojevski]]]][[Datoteka:Chekhov_1898_by_Osip_Braz.jpg|150px|mini|[[Anton Čehov]]]]
* [[Mihail Vasiljevič Lomonosov]] (1711. – 1765.)
* [[Ivan Andrejevič Krilov]] (1768. – 1844.)
* [[Aleksandar Sergejevič Puškin]] (1799. – 1837.)
* [[Nikolaj Vasiljevič Gogolj]] (1809. – 1852.)
* [[Mihail Jurjevič Ljermontov]] (1814. – 1841.)
* [[Ivan Sergejevič Turgenjev]] (1818. – 1883.)
* [[Fjodor Dostojevski]] (1821. – 1881.)
* [[Lav Tolstoj]] (1828. – 1910.)
* [[Anton Pavlovič Čehov]] (1860. – 1904.)
* [[Maksim Gorki]] (1868. – 1936.)
* [[Ivan Aleksejevič Bunin]] (1870. – 1953.)
* [[Aleksander Aleksandrovič Blok]] (1880. – 1921.)
* [[Boris Pasternak]] (1890. – 1960.)
* [[Vladimir Vladimirovič Majakovski]] (1893. – 1930.)
* [[Sergej Aleksandrovič Jesenjin]] (1895. – 1925.)
* [[Vladimir Nabokov]] (1899. – 1977.)
* [[Mihail Aleksandrovič Šolohov]] (1905. – 1984.)
* [[Danil Harms]] (1905. – 1942.)
* [[Aleksandar Solženjicin]] (1918. – 2008.)
* [[Eduard Limonov]] (1943. – danas)

=== Skladatelji ===
[[Datoteka:Igor Stravinsky LOC 32392u.jpg|mini|150px|[[Igor Stravinski]]]]
* [[Aleksandar Porfirjevič Borodin]] (1833. – 1887.)
* [[Cezar Antonovič Kjui]] (1835. – 1918.)
* [[Milij Aleksejevič Balakirev]] (1837. – 1910.)
* [[Modest Petrovič Musorgski]] (1839. – 1881.)
* [[Petar Iljič Čajkovski]] (1840. – 1893.)
* [[Nikolaj Rimski-Korsakov]] (1844. – 1908.)
* [[Sergej Rahmanjinov]] (1873. – 1943.)
* [[Igor Stravinski]] (1882. – 1971.)
* [[Sergej Prokofjev]] (1891. – 1953.)
* [[Dmitrij Šostakovič]] (1906. – 1975.)

=== Slikari ===
[[Datoteka:Kazimir Malevich - Self-Portrait.jpg|150px|mini|[[Kazimir Maljevič]]]]
* [[Andrej Rubljov]] (1360. – 1430.)
* [[Vasilj Kandinski]] (1866. – 1944.)
* [[Kazimir Maljevič]] (1878. – 1935.)

=== Liječnici ===
* [[Ivan Pavlov]] (1849. – 1936.)

=== Matematičari ===
* [[Nikolaj Ivanovič Lobačevski]] (1792. – 1856.)

=== Biolozi i kemičari ===
* [[Ilja Iljič Mečnikov]] (1845. – 1916.)
* [[Dmitrij Ivanovič Mendeljejev]] (1834. – 1907.)
* [[Aleksandar Oparin]] (1894. – 1980.)

===Ostali===
* [[Jurij Gagarin]] (1934. – 1968.) – [[Astronomija|kozmonaut]]
* [[Vladimir Kosma Zworykin]] (1889. – 1982.) – izumitelj [[Sjedinjene Američke Države|američkog]] državljanstva, a ruskog podrijetla
* [[Vaclav Nižinski]] (1890. – 1960.) – [[Balet|baletni]] plesač
* [[Ana Politkovskaja]] (1958. – 2006.) – [[novinarstvo|novinarka]]

==Izvori==
===Bilješke===
{{izvori|2}}
===Literatura===
* [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=53751 Rusija], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], pristupljeno 24. studenog 2015.
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/rs.html Russia], [[The World Factbook]], pristupljeno 24. studenog 2015.

==Vanjske poveznice==
{{Portal Europa}}
===Sestrinski projekti===
{{WProjekti
|commons = Россия
|commonshr = Rusija
|commonscat = Russia
|commonscathr = Rusija
|wječnik = Rusija
}}

===Mrežna mjesta===
*[http://www.croatia.mid.ru/ind_xo.html Veleposlanstvo Ruske Federacije u Hrvatskoj] (na hrvatskom)
*[http://www.gov.ru/ Gov.ru] – Službeni Vladin portal (na ruskom)
*[https://web.archive.org/web/20030908005515/http://www.kremlin.ru/eng/ Kremlin] – Službeni predsjednička stranica (na engleskom)
*[http://perepis2002.ru/ct/html/TOM_01_03.htm Ruski popis ] Ozemlje, broj rajona, naselja po subjektima Ruske Federacije
*[http://www.constitution.ru Ustav Ruske Federacije] (na ruskom, engleskom, francuskom i njemačkom jeziku)

{{Rusija}}
{{Administrativne podjele Rusije}}
{{Europa}}
{{Azija}}
{{EvrAzES}}
{{G8}}
{{OIK}}
{{znd}}

[[Kategorija:Rusija| ]]

←Starija inačica		Inačica od 12. ožujak 2026. u 17:56
Redak 348:		Redak 348:

	===Sestrinski projekti===		===Sestrinski projekti===
	~~{{WProjekti~~
	~~\|commons = Россия~~
	~~\|commonshr = Rusija~~
	~~\|commonscat = Russia~~
	~~\|commonscathr = Rusija~~
	~~\|wječnik = Rusija~~
	}}

	===Mrežna mjesta===		===Mrežna mjesta===

Rusija - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵\|wječnik(.)\=(.)↵}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Portal Europa}}' u ''

WikiSysop: file->datoteka

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

←Starija inačica		Inačica od 16. travanj 2025. u 23:35
Redak 346:		Redak 346:

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	~~{{Portal Europa}}~~
	===Sestrinski projekti===		===Sestrinski projekti===
	{{WProjekti		{{WProjekti

←Starija inačica		Inačica od 8. svibanj 2022. u 01:31
Redak 31:		Redak 31:
	\| stoti_dio_valute = 100 kopjejki		\| stoti_dio_valute = 100 kopjejki
	\| vremenska_zona = +2 do +12		\| vremenska_zona = +2 do +12
	\| himna = [[Himna Ruske Federacije]] <center>[[~~File~~:National Anthem of Russia (2000), instrumental, one verse.ogg]]</center>		\| himna = [[Himna Ruske Federacije]] <center>[[Datoteka:National Anthem of Russia (2000), instrumental, one verse.ogg]]</center>
	\| internetski_nastavak = [[.ru]]<br>[[.su]]		\| internetski_nastavak = [[.ru]]<br>[[.su]]
	\| pozivni_broj = +7		\| pozivni_broj = +7

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 15:54
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Rusija'''-->~~{{izdvojeni članak\|travanj 2008.}}~~		<!--'''Rusija'''-->
	{{Okvir_zemlje_svijeta		{{Okvir_zemlje_svijeta
	\| ime = Ruska Federacija		\| ime = Ruska Federacija

Rusija - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵\|wječnik(.*)\=(.*)↵}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Portal Europa}}' u ''

WikiSysop: file->datoteka

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵\|wječnik(.)\=(.)↵}}' u ''