WikiSysop: /* Popis starih plemena */

2024-12-02T12:45:13Z

Popis starih plemena

←Starija inačica		Inačica od 2. prosinac 2024. u 12:45
Redak 12:		Redak 12:
	*[[Apuli]] središnja Transilvanija, središte im bijaše [[Apulum]] (Piatra Craivii)		*[[Apuli]] središnja Transilvanija, središte im bijaše [[Apulum]] (Piatra Craivii)
	*[[Biephi]], zapadno od Buridavensesa.		*[[Biephi]], zapadno od Buridavensesa.
	*[[Buri (Dačani)\|Buri]]{{Nemam razdvojbu}}		*[[Buri (Dačani)\|Buri]] {{Nemam razdvojbu}}
	*Buridavensi (Buridavenses), sjeverna Moldavija.		*Buridavensi (Buridavenses), sjeverna Moldavija.
	*[[Calipizi]], između Dnjestra i Buga.		*[[Calipizi]], između Dnjestra i Buga.

WikiSysop: /* Popis starih plemena */

2024-12-02T12:44:30Z

Popis starih plemena

←Starija inačica		Inačica od 2. prosinac 2024. u 12:44
Redak 12:		Redak 12:
	*[[Apuli]] središnja Transilvanija, središte im bijaše [[Apulum]] (Piatra Craivii)		*[[Apuli]] središnja Transilvanija, središte im bijaše [[Apulum]] (Piatra Craivii)
	*[[Biephi]], zapadno od Buridavensesa.		*[[Biephi]], zapadno od Buridavensesa.
	*[[Buri (Dačani)\|Buri]]{{~~newdsm~~}}		*[[Buri (Dačani)\|Buri]]{{Nemam razdvojbu}}
	*Buridavensi (Buridavenses), sjeverna Moldavija.		*Buridavensi (Buridavenses), sjeverna Moldavija.
	*[[Calipizi]], između Dnjestra i Buga.		*[[Calipizi]], između Dnjestra i Buga.

WikiSysop: file->datoteka

2022-05-08T00:55:05Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 8. svibanj 2022. u 00:55
Redak 74:		Redak 74:

	<gallery>		<gallery>
	~~File~~:Paleo-Balkan_languages_in_Eastern_Europe_between_5th_and_1st_century_BC_-_Spanish_and_English.png\|Starovjekovni Dačani		Datoteka:Paleo-Balkan_languages_in_Eastern_Europe_between_5th_and_1st_century_BC_-_Spanish_and_English.png\|Starovjekovni Dačani
	~~File~~:Bgiusca Jirecek Line.jpg\|Granica grčkog i latinskog utjecaja na Balkanu prema Jirečeku {{fact}}		Datoteka:Bgiusca Jirecek Line.jpg\|Granica grčkog i latinskog utjecaja na Balkanu prema Jirečeku {{fact}}
	~~File~~:Theoretical map of Romanian origins.png\|Teorije o podrijetlu Rumunja		Datoteka:Theoretical map of Romanian origins.png\|Teorije o podrijetlu Rumunja
	~~File~~:A_Yugoslav_view_on_6th_to_8th_century_ethnic_distribution_in_Romania.svg.png\|Vlasi (Rumunji) na teritoriju današnje Rumunjske u 6-8. stoljeću, prema "Školskom istorijskom atlasu" objavljenom u Beogradu 1970. godine		Datoteka:A_Yugoslav_view_on_6th_to_8th_century_ethnic_distribution_in_Romania.svg.png\|Vlasi (Rumunji) na teritoriju današnje Rumunjske u 6-8. stoljeću, prema "Školskom istorijskom atlasu" objavljenom u Beogradu 1970. godine
	~~File~~:FormatiuniPoliticeRomanestiSecolele IX XIII.svg\|Rumunjski teritoriji u 9-13. stoljeću		Datoteka:FormatiuniPoliticeRomanestiSecolele IX XIII.svg\|Rumunjski teritoriji u 9-13. stoljeću
	~~File~~:Romani in Romania (2002).png\|		Datoteka:Romani in Romania (2002).png\|
	~~File~~:Ponderea românilor în Republica Moldova la nivel de comune.jpg\|		Datoteka:Ponderea românilor în Republica Moldova la nivel de comune.jpg\|
	</gallery>		</gallery>

WikiSysop: bnz

2022-03-24T14:28:10Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 24. ožujak 2022. u 14:28
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Rumunji'''-->'''~~Rumunji''' [[Romanski narodi\|romanski narod]] srodan [[Moldavci]]ma i [[Vlasi]]ma naseljen poglavito u [[Rumunjska\|Rumunjskoj]] i [[Moldavija\|Moldaviji]].		Rumunji''' [[Romanski narodi\|romanski narod]] srodan [[Moldavci]]ma i [[Vlasi]]ma naseljen poglavito u [[Rumunjska\|Rumunjskoj]] i [[Moldavija\|Moldaviji]].
	[[Datoteka:Vlasimapa.PNG\|mini\|desno\|300px\|Narodi vlaškog podrijetla]]		[[Datoteka:Vlasimapa.PNG\|mini\|desno\|300px\|Narodi vlaškog podrijetla]]
	== Ime ==		== Ime ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-02T05:57:49Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Rumunji''' [[Romanski narodi|romanski narod]] srodan [[Moldavci]]ma i [[Vlasi]]ma naseljen poglavito u [[Rumunjska|Rumunjskoj]] i [[Moldavija|Moldaviji]].
[[Datoteka:Vlasimapa.PNG|mini|desno|300px|Narodi vlaškog podrijetla]]
== Ime ==
Rumunji će svoje ime (sebe zovu Români) steći tek nakon romanizacije stare [[Dacija|Dacije]] i tračkih plemena ([[Dačani|Dačana]]) naseljenih u njoj. Na prostoru koji su nastanjivala stara dačka plemena nastale su 3 etnografske zone u kojima razlikujemo prave Rumunje u području [[Transilvanija|Transilvanije]] uključujući i [[Crişana|Crişanu]] i [[Banat]]. Druga je [[Vlaška (pokrajina)|Vlaška]] u [[Oltenija|Olteniji]], [[Muntenija|Munteniji]] i [[Dobrudža|Dobrudži]] gdje nalazimo [[Vlasi|Vlahe]] ili Aromune (Arumunje). Treća je [[Moldavija]] s [[Moldavci]]ma, uključujući republiku [[Moldaova|Moldovu]], [[Moldavija|Moldaviju]] u Rumunjskoj, [[Budžak]] i [[Bukovina]].

Nazivi Români, Rumunji i ostale varijante svakako potječu po imenu starog Rima, jer su sami sebe smatrali nasljednicima ove države.

== Popis starih plemena ==
Plemena koja su naseljavala Daciju i čiji bi romanizirani potomci trebali sudjelovati u stvaranju rumunjskog naroda bili bi:
*[[Albocensi]] (Albocenses), zapadno od plemena Potulatensi (Potulatenses).
*[[Anarti]], sjeverozapadna Dacija.
*[[Apuli]] središnja Transilvanija, središte im bijaše [[Apulum]] (Piatra Craivii)
*[[Biephi]], zapadno od Buridavensesa.
*[[Buri (Dačani)|Buri]]{{newdsm}}
*Buridavensi (Buridavenses), sjeverna Moldavija.
*[[Calipizi]], između Dnjestra i Buga.
*[[Karpi]] (Carpi), istočno od Karpata i zapadno od Dnjestra. Karpati dobivaju ime po njima.
*[[Caucoensii]] (Caucii, Caucoenses), na
*[[Ciagisi]], između Saldensesa i Piephigija
*[[Kostoboci]] (Costoboci), sjeverna i sjeveroistočna Dacija, pa u suvremenu Ukrajinu i Moldaviju
*[[Cotensi]] (Cotenses), istočno od Buridavensesa
*[[Crobobizi]], [[Dobrudža]]
*[[Trizi]], Dobrudža
*[[Keiasigi]], [[Transilvanija]].
*[[Piephigi]], [[Moldavija]] i istočna [[Muntenia]]
*[[Potulatensi]] (Potulatenses), između Albocensesa i Siensesa
*[[Predavensi]] (Predavenses), na zapadu
*[[Ratacensi]] (Ratacenses), između Predavensesa i Caucoensesa
*[[Saldensi]] (Saldenses), današnji [[Banat]] i [[Crişana]]
*[[Siensi]] (Sienses), istočno od Potulatensesa
*[[Suci]], ušće rijeke Olt.
*[[Teurisci]], sjeverna Dacija
*[[Tirageti]] (Tyragetae), na ušću Dnjestra

== Povijest ==
Područje današnje Rumunjske nastanjeno je već nekoliko desetina tisuća godina. Najstarije kosti pronađena na njezinom području stare su između 34,000 i 36,000 godina. Radi se o facialnim kostima koje su pripadale muškarcu i zasada se smatraju najstarijima u [[Europa|Europi]] ([http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/3129654.stm vidi]). Pretke današnjih Rumunja ovdje nalazimo već negdje oko 500 godina pr. Kr. To su Dačani koji nastanjuje krajeve između obala [[Crno more|Crnog mora]] i na zapad preko Karpata do u [[Panonska nizina|Panonsku nizinu]]. Ova srodna plemena pod vodstvom [[Burebista|Burebiste]] (82-44 pr. Kr.) ujedinit će se u snažnu državu protiv koje će zaratit [[Cezar]], ali iste godine obadvoje vođa doživljavaju istu sudbinu. Ubijeni su od svojih podanika. [[Rim]] ipak nastavlja rat protiv Dačana čija se država raspala na 4 ili 5 dijelova, svaka pod drugim vladarom. Do ujedinjenja ipak dolazi [[95]]. pod vodstvom [[Decebal]]a. Ovaj se hrabro opire napadima rimskih careva [[Domicijan]]a i [[Trajan]]a. S Trajanom vodi ratove 101.-101. i 105.-106. ili 107. U ovom posljednjem destruktivnom ratu Decebal je podlegao, te se opkoljen ubija. Rim ovlada Dacijom a [[129.]] podijeljena je na [[Gornja Dacija|Gornja Daciju]] (Dacia superior) i [[Donja Dacija|Donja Daciju]] (Dacia inferior). Ove provincije poznate su i kao Transilvanija i Mala Valahija ili Mala Vlaška. [[Marko Aurelije]] Daciju će podijeliti na 3 provincije Porolissensis, Apulensis i Maluensis. Glavno im sjedište postaje [[Sarmizegetusa]], gdje je skončao posljednji dački kralj Decebal ([https://www.webcitation.org/query?id=1256561348047467&url=www.geocities.com/dacgerula/poze.html vidi]).
Dacija se nalazi na sjevernoj i istočnoj granici carstva te je neprekidno pod prijetnjom raznih skitalačkih plemena ali i pod zaštitom rimske vojske. među ostalima tu je i slavna [[Legio XIII Gemina]], koja je ratovala u Galiji a 49. prije Krista prelazi [[Rubikon]] ([http://www.livius.org/a/battlefields/rubico/rubico.JPG vidi most na rijeci Rubikon]), te dolazi do drugog rimskog građanskog rata. Još je jedna legija tu stacionirana, to je [[Legio V Macedonica]]. Na granicama rimskog carstva javljaju se novi narodi i nove opasnosti. Dolaze [[Vizigoti]], a za leđima su im [[Huni]]. Aurelije 270 ili 271. povlači svoje snage iz Dacije. Do ratova će doći još 378., to je [[Bitka kod Hadrianopolja]] koju predvodi [[Fritigern]] na čelu [[Tervingi|Tervinga]], [[Greutungi|Greutunga]] i [[Alani|Alana]] protiv rimskog cara Valensa. Ova rat navijestit će konačnu propast [[Zapadno rimsko carstvo|zapadnorimskog carstva]].

Život ovih plemena bio je vezan uza zemlju i stoku. Uzgajali su cerealije, voće i pravili vino. Posjedovali su velika krda goveda i ovaca, bavili se [[pčelarstvo]]mm, a [[konj]]i su im bili na cijeni. Područje Dacije bilo je bogato depozitima zlata, željeza i srebra u karpatima, čija eksploatacija datira još iz 8. stoljeća prije Krista. I sam car trajan se iz svog osvajanja vratio u Rim sa 165 tona zlata i 330 tona srebra. Sol i drvo bili su dodatni izvozi Dacije.

Rimaljni su Daciji pak ostavili svoj jezik i ime. Kao stanovnici [[Bizant]]a sebe će nazivati ''' Romeji' ''-ma. [[Latinski jezik]] koji su Rimljani donesli sa sobom [[Dakoromani]], (romanizirani [[Dačani]], Rumunji i srodni [[Moldavci]] i [[Vlasi]]) razvit će u posebne jezike koje danas klasificiramo romanskoj skupini indoeuropskih jezika.

== Etnografija ==
U velikoj romanskoj skupini naroda Rumunji i [[Moldavci]] predstavljaju njihove najistočnije pripadnike. Rumunji su nastali romanizacijom na bizantskom području, pa su naslijedili romansko ime i bizantske obrede '' 'Ritul bizantin' ''. Od srednjeg vijeka pa do 19. stoljeća oni žive u 3 različite susjedne kneževine: Transilvaniji, Vlaškoj i Moldaviji. Ove tri nalaze se na križanjima velikih kraljevstava i carstava, no kroz cijelo vrijeme uspjeli su očuvati svoje posebno nacionalno biće i svoju specifičnu civilizaciju. Ujedinjenjem [[Vlaška (kneževina)|Vlaške]] i Moldavije [[1859.]] nastat će njihova nacionalna država, [[Rumunjska]], no ona će ostat turski vazal sve do 1877. kada će proglasit svoju nezavisnost što će potvrdit berlinski kongres 1878. Ovim će će joj otomansko carstvo prepustiti [[Dobrudža|Dobrudžu]], a ona Rusiji [[Besarabija|Besarabiju]].
Svi ovi narodi s kojima su Rumunji kroz svoju povijest u kontaktima i suživotu utjecat će, geografsko-klimatske uvjete, na stvaranje rumunjske kulture.
Planinski masiv Karpata što se od sjevera proteže prema jugu i zapadu odvaja Transilvaniju (najoznatijoj po [[Drakula|grofu Drakuli]]) od Vlaške nizine i Moldavije. Rumunji su ovisno o lokalitetu zemljodjelci (u nizinama) s danas razvijenom poljoprivredom u kojoj prednjače [[pšenica]] i [[kukuruz]]. U planinskim krajevima bave se stočarstvom, pretežno ovce.

'''Seljačka kuća'''

Tradicionalne seljačke kuće Rumunja građene su od materijala koji je dostupan, tako da se po materijalu razlikuju one u šumovitim krajevima gdje su građene od drveta, u ravnicama od gline ili opeke, i uz obalu od kamena. Ove kuće pretežno su prizemnice a seljak je arhitekt i majstor gradnje svoje vlastite kuće. Unutrašnjost joj izgleda poput pravog muzeja, većina predmeta rađena je od drveta [[hrast]]a ili [[bukva|bukve]], funkcionalne primjene i lijepo dekorirano rezbarijama. Seljačka [[odjeća]] domaće je izrade, od [[vuna|vune]], [[pamuk]]a ili [[konoplja|konoplje]]. Nije nikad blještavih boja, nego kombinacija bijele, crne, plave i crvene, diskretnih dekorativnih motiva. U prošlim stoljećima mlade Rumunjke, kako bi izgledale poput bizantskih princeza ukrašavale su svoju odjeći zlatnim i srebrnim nitima.

'''Običaji i kuhinja'''
[[Datoteka:Mamaliga Moldova.jpg|mini|mămăliga]]
Rumunjski narodni običaji kombinacija su starih agrarnih rituala i kršćanstva. Od bojenja uskršnjih jaja napravljena je prava umjetnost. Tradicionalno bojena se u crveno, uskršnja jaja dekoriraju se u različitim krajevima na specifične načine, s motivima koji simboliziraju obnovu i besmrtnost. Za Uskrs kod Rumunja i Moldavaca priređu je se slatki kruh [[cozonac]] s [[mlijeko]]m, [[šećer]]om i jajima. [[Bugari]] ga nazivaju [[kozunak]] (козунак), i veoma je nalik talijanskom [[panettone]]u. Mnoga jela i pića priređuju se s kukuruzom, kao [[mămăliga]] (žganci), [[mămăligă cu lapte]] (žganci s mlijekom) i [[balmoş]] (kuhani u ovčjem mlijeku), ili su mesna (janjetina), [[stufat de miel]] i [[drob de miel]]; nadalje mesne i juhe od povrća. Od turskog utjecaja potjeće pilav, jelo često na Srednjem istok, srednjoj i južnoj Aziji, a probilo se sve do Latinske Amerike i [[Karibi|Kariba]], pa ga na [[Trinidad]]u poznaju kao [[pelau]], i postao dijelom kreolske kulinarske tradicije. [[Pilav]] je najčešći među turskim narodima [[Tatari]]ma, [[Kazahi]]ma, [[Kirgizi]] i drugi. Kod Rumunja treba spomenuti i jaku šljivovu rakiju -[[ţuică]], čiji proces proizvodnje mora biti završen prije [[Božić]]a. U području Moldavije poznati desert je pita [[poale în brâu]].

== Ples i glazba ==
Najpoznatiji i najljepši rumunjski ples je [[căluşari]]. Klasično, prema rumunjskim etnolozima (vidi ''BUCSAN, A. (1971) Specificul Dansului Popular Românesc, Editura Academiei Republicii Socialiste România.'' i ''GIURCHESCU, A, Romanian Traditional Dance, Mill Valley CA: Wild Flower Press, 1995.''), prema formaciji može biti u
*1) lancu, gdje su plesači povezani rukama. Njihovo podrijetlo je u straim plesovima povezanim s ritualima. Prema rumunjskim etnolozima osnovni tipovi su ženski vokalni plesovi (roata femeilor, coconiţa, makedorumunjski i Purtata fetelor); hora (s mare dreapă, n-două parţi, "ternary", pe bătaie i iute); sârba; brâul (Brâuleţul, Mocănesc ili karpatski, i banatski); "Aksak" (Rustem, Geampara, Şchioapa), su podunavski asimetrični ritmički plesovi

*2) Druga fomacija je ples u parovima s 5 osnovnih tipova: breaza, purtata, învârtita, ardeleana (ovaj u Banatu), i set plesova. purtata i învârtita su transilvanijski asimetrični ritmički plesovi.

*3) Ceată, su muški plesovi, tamo nazivani ceată of feciori ,a kao pomoćno sredstvo za ples potrebni su štapovi preko kojih se preskače, a ovamo spadaju i transilvanski căluş, čiji su nasljednici pastirski plesovi mutului' i gătejul. Transilvanijski Căluşeri u izvornoj formi pronađen je u Banat i Hunedoari u selima Boiu, Beriu, Ludeşti, Orăştioara, Geoagiu, Romos, Boşorod i Dâncu Mare. Pleše se između Božića i Nove Godine a poznat je i kao călutul (poni) ili căluşerul (jahač). Tradicija uključuje i zoomorfnu maskiranu spodobu poznatu kao '' 'Turca' ''a i [[Čango-Mađari]] imaju sličan običaj poznat kao Boricza, čije je ime običaja slavenskog porijekla, ali nesumnjivo ima rumunjski utjecaj.

== Literatura ==
*Musat, Mircea & Ardeleanu, Ion (1985), From ancient Dacia to modern Romania, Bucharest.
*Pop, I. (1999), Romanian and Romania a brief History, [[Columbia University Press]], New York
*Giurescu, Constantin (1972), Chronological History of Romania, Bucharest

'''O plesovima'''

*Alexandru, T. (1980), Rumanian Folk Music, Bucharest: Musical Publishing House.
*Kligman, G. (1977), Căluş, symbolic transformation in Romanian ritual, Chicago & London: University of Chicago Press.
*Kligman, G. (1988), Wedding of the Dead: Ritual, Poetics, and popular culture in Transylvania, Berkeley: University of California Press.

<gallery>
File:Paleo-Balkan_languages_in_Eastern_Europe_between_5th_and_1st_century_BC_-_Spanish_and_English.png|Starovjekovni Dačani
File:Bgiusca Jirecek Line.jpg|Granica grčkog i latinskog utjecaja na Balkanu prema Jirečeku {{fact}}
File:Theoretical map of Romanian origins.png|Teorije o podrijetlu Rumunja
File:A_Yugoslav_view_on_6th_to_8th_century_ethnic_distribution_in_Romania.svg.png|Vlasi (Rumunji) na teritoriju današnje Rumunjske u 6-8. stoljeću, prema "Školskom istorijskom atlasu" objavljenom u Beogradu 1970. godine
File:FormatiuniPoliticeRomanestiSecolele IX XIII.svg|Rumunjski teritoriji u 9-13. stoljeću
File:Romani in Romania (2002).png|
File:Ponderea românilor în Republica Moldova la nivel de comune.jpg|
</gallery>

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.roembus.org/english/romanian_links/history_of_romanians.htm Ion Calafeteanu, History of Romanians]
*[http://linguistics.byu.edu/classes/ling450ch/reports/romanian.html The History of the Romanian Language]
*[http://www.aboutromania.com/romania.html Romania History, Art, Maps, Museums, Photos, Politics, Dracula]
*[http://www.everyculture.com/Europe/Romanians.html Romanians]

[[Kategorija:Rumunji| ]]
[[Kategorija:Etničke grupe Rumunjske|*]]
[[Kategorija:Etničke grupe SAD-a]]
[[Kategorija:Etničke grupe Ukrajine]]
[[Kategorija:Etničke grupe Njemačke]]
[[Kategorija:Etničke grupe Mađarske]]

←Starija inačica		Inačica od 8. svibanj 2022. u 00:55
Redak 74:		Redak 74:

	<gallery>		<gallery>
	~~File~~:Paleo-Balkan_languages_in_Eastern_Europe_between_5th_and_1st_century_BC_-_Spanish_and_English.png\|Starovjekovni Dačani		Datoteka:Paleo-Balkan_languages_in_Eastern_Europe_between_5th_and_1st_century_BC_-_Spanish_and_English.png\|Starovjekovni Dačani
	~~File~~:Bgiusca Jirecek Line.jpg\|Granica grčkog i latinskog utjecaja na Balkanu prema Jirečeku {{fact}}		Datoteka:Bgiusca Jirecek Line.jpg\|Granica grčkog i latinskog utjecaja na Balkanu prema Jirečeku {{fact}}
	~~File~~:Theoretical map of Romanian origins.png\|Teorije o podrijetlu Rumunja		Datoteka:Theoretical map of Romanian origins.png\|Teorije o podrijetlu Rumunja
	~~File~~:A_Yugoslav_view_on_6th_to_8th_century_ethnic_distribution_in_Romania.svg.png\|Vlasi (Rumunji) na teritoriju današnje Rumunjske u 6-8. stoljeću, prema "Školskom istorijskom atlasu" objavljenom u Beogradu 1970. godine		Datoteka:A_Yugoslav_view_on_6th_to_8th_century_ethnic_distribution_in_Romania.svg.png\|Vlasi (Rumunji) na teritoriju današnje Rumunjske u 6-8. stoljeću, prema "Školskom istorijskom atlasu" objavljenom u Beogradu 1970. godine
	~~File~~:FormatiuniPoliticeRomanestiSecolele IX XIII.svg\|Rumunjski teritoriji u 9-13. stoljeću		Datoteka:FormatiuniPoliticeRomanestiSecolele IX XIII.svg\|Rumunjski teritoriji u 9-13. stoljeću
	~~File~~:Romani in Romania (2002).png\|		Datoteka:Romani in Romania (2002).png\|
	~~File~~:Ponderea românilor în Republica Moldova la nivel de comune.jpg\|		Datoteka:Ponderea românilor în Republica Moldova la nivel de comune.jpg\|
	</gallery>		</gallery>

Rumunji - Povijest promjena

WikiSysop: /* Popis starih plemena */

WikiSysop: /* Popis starih plemena */

WikiSysop: file->datoteka

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica