WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2022-01-02T15:53:29Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 15:53
Redak 16:		Redak 16:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==

	~~{{Commonscat\|Manuscripts}}~~

	* [https://proleksis.lzmk.hr/44463/ Rukopis], [[Proleksis enciklopedija]]		* [https://proleksis.lzmk.hr/44463/ Rukopis], [[Proleksis enciklopedija]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-10T14:56:35Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Vinodol.jpg|thumb|desno|[[Vinodolski zakonik]]]]
[[Datoteka:Šibenska_molitva.14st.jpg|thumb|desno|[[Šibenska molitva]]]]
'''Rukopis''' ili '''manuskript''' je [[tekst]] pisan [[ruka|rukom]]. U rukopisima su sačuvana djela [[Antička književnost|antičkih]] i [[Srednjovjekovna književnost|srednjovjekovnih]] autora prije pojave [[Tiskarstvo|tiskarstva]]. Imali su dva oblika: [[svitak]] i [[kodeks]]. Oblik je uvjetovan uporabom pisaće podloge. Stariji je oblik svitak i uglavnom je [[papirus]]ni, a kodeks je [[pergament]]ni i poslije [[papir]]ni. Svitak se u antici naziva ''volumen'', a u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] ''rotulus''. Uvođenjem pergamenta kao pisaće podloge prevladao je oblik kodeksa, koji svoje podrijetlo vuče od [[diptih]]a, odnosno [[poliptih]]a. Nastao je slaganjem listova (''folia'') [[koža (materijal)|kože]] jednoga na drugi i međusobnim povezivanjem kožnom vrpcom (''cauda'', ''coda''), što daje ime (''caudex'', ''codex'') tom obliku rukopisa. Rukopise na papirusnim svitcima i u pergamentnim i papirnim kodeksima, nastale prije pojave tiskarstva, smatra se antičkom i srednjovjekovnom knjigom. Antička književnost napisana je na svitcima, a potom je, prepisivana na kodeksima, dospjela do vremena pojave tiskarstva. Na prijelazu iz [[4. stoljeće|4.]] u [[5. stoljeće]] prevladavali su kodeksi kršćanskog sadržaja. U antičko doba rukopisi su se umnožavali u [[manufaktura]]ma. U ranom srednjom vijeku rukopisi su liturgijsko-kršćanskoga sadržaja; nastajali su u samostanskim, uglavnom [[benediktinci|benediktinskim]], [[skriptorij]]ima. Pojavom sveučilišta i razvojem gradova širila se potreba za knjigom kao robom. Rukom pisane knjige prepisivale su se u posebnim radionicama, a pisali su ih tzv. ''[[amanuenses]]''. Pomoćne povijesne znanosti bave se svim oblicima antičkih i srednjovjekovnih rukopisa. Pismima kojima su te prve knjige bile pisane bavi se [[paleografija]]. Rukopise na papirusu proučava [[papirologija]], a rukopisima u kodeksima bavi se [[kodikologija]]. Rukopisom se također smatraju općenito djela autora koja nisu tiskana, bilo da su izvornici ili prijepisi. Utvrđivanje odnosa izvornika ([[autograf]]a) i prijepisa naziva se [[filijacija]]. Prijepis izravno iz izvornika naziva se [[apograf]]om.<ref name="HE">[https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=53694 Rukopis], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], pristupljeno 21. rujna 2020.</ref>

Zbog nejedinstvenosti ispisivanja pismo se u rukopisima teško standardiziralo – i u slovnim oblicima ([[duktus]]u) i u [[ortografija|ortografiji]]. Odatle goleme razlike između pojedinih nacionalnih kultura, pisarskih škola, čak i unutar istoga kodeksa koji je pisalo više „ruku”. Takva je raznolikost omogućila brži razvoj pisma, koji se tiskanjem knjiga višestruko usporio. Ovisno o funkciji teksta (stupnju njegove javnosti) uspostavljali su se i različiti tipovi rukopisnoga pisma, najjednostavnije podijeljeni na svečano monumentalno – [[majuskulno pismo]] (iz kojega se ubrzo razvila i [[minuskula]]) – i na praktičniji [[kurziv]] ([[brzopis]]). Kao što je promjene u rukopisu izazvala promjena s pisanja u tvrdom materijalu na pisanje na mekom materijalu (što su pratile i promjene sredstava za pisanje), tako je bilo i sa zamjenom papirusa pergamentom: umjesto [[trska|trske]], njegova je izglađenost omogućavala lakše klizanje [[Pisaće pero|pera]] po podlozi, a time i lakše izmjenjivanje smjera linijskih poteza. Prepisivanje se u [[Stari vijek|starom vijeku]] najčešće izvodilo po diktatu, nerijetko i u više primjeraka; „tiho” prepisivanje potpuno se afirmiralo tek u visokom srednjem vijeku (ponajviše u samostanima i katedralnim školama), što je dovelo do znatnoga povećanja brzine pisanja, a time i do promjena slovne [[morfologija (jezikoslovlje)|morfologije]] kao i do promjene pravopisnih uzusa (napušta se običaj spojenoga pisanja riječi, kratice su sve omiljenije, [[interpunkcija]] se umeće sustavnije i sl.).<ref name="HE" />

U nakladništvu i tiskarstvu, rukopis je izvornik nekoga djela što ga autor dostavlja izdavaču za objavljivanje. Podliježe zakonima i propisima iz područja [[autorsko pravo|autorskoga prava]].<ref name="HE" />

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vidi još ==
* [[Knjiga]]
* [[Oslikani rukopisi]]

== Vanjske poveznice ==

{{Commonscat|Manuscripts}}

* [https://proleksis.lzmk.hr/44463/ Rukopis], [[Proleksis enciklopedija]]
* [https://web.archive.org/web/20061205223621/http://prodigi.bl.uk/illcat/glossary.asp British Library Glossary of manuscript terms, mostly relating to Western medieval manuscripts]
* [http://www.manuscript-cultures.uni-hamburg.de/index_e.html Centre for the Studies of Manuscript Cultures, Hamburg]
* [https://web.archive.org/web/20080624072331/http://www.hss.ed.ac.uk/chb/ Centre for the History of the Book, University of Edinburgh]
* [http://chinesecodicology.blogspot.com/ Chinese Codicology]
* [http://www.digital-scriptorium.org/ Digital Scriptorium]
* [http://www.shapell.org/ Shapell Manuscript Foundation]
* [https://web.archive.org/web/20081221054339/http://www.lib.unc.edu/mss/ Manuscripts Department, University of North Carolina at Chapel Hill]
* The [[Sarasvati Mahal Library]], has the [https://web.archive.org/web/20041129095134/http://www.sarasvatimahallibrary.tn.nic.in/ richest collection of manuscripts in Sanskrit, Tamil, Marathi and Telugu]
* [http://www.schoyencollection.com/contents.htm The Schøyen Collection – the world's largest private collection of manuscripts of all types, with many descriptions and images]
* Herbermann, Charles, ed. (1913). [https://en.wikisource.org/wiki/Catholic_Encyclopedia_(1913)/Manuscripts "Manuscripts"] . [[Catholic Encyclopedia]]. New York: Robert Appleton Company.
* [http://cooperative-society.org/ Newberry Library Manuscript Search]
* [http://www.getty.edu/art/exhibitions/making/ Getty Exhibitions]
* [http://eurofresh.se/manuskrypty/index_eng.html Polish manuscripts in Sweden]
* [https://archive.is/20130409231855/http://libcudl.colorado.edu:8180/luna/servlet/s/e3i64d Medieval Manuscript Leaves, University of Colorado Boulder Libraries]
* [http://lichfield.as.uky.edu Manuscripts of Lichfield Cathedral] – Digital facsimile of the 8th-century St Chad Gospels and Cathedral's 15th-century Wycliffe New Testament, 2010. Includes the ability to overlay images captured with 13 different bands of light, historical images (starting in 1887), and multispectral visualizations. Also includes sixteen interactive 3D renderings. College of Arts & Sciences, University of Kentucky
* [http://lichfield.as.uky.edu/historical-images Historical Image Overlays] – See how an early medieval manuscript is aging

[[Kategorija:Dokumenti]]
[[Kategorija:Književnost]]

Rukopis - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica