Suradnik10: Zamjena teksta - '.- 1' u '. — 1'

2025-04-08T01:29:29Z

Zamjena teksta - '.- 1' u '. — 1'

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2025. u 01:29
Redak 22:		Redak 22:

	== Članci ==		== Članci ==
	* ''Istočni običaji i Sveto Pismo'' (niz članaka u ''[[Bogoslovska smotra\|Bogoslovskoj smotri]]'', 1911.- 1913.) [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=71634 poveznica] (pristupljeno 28. studenog 2012.)		* ''Istočni običaji i Sveto Pismo'' (niz članaka u ''[[Bogoslovska smotra\|Bogoslovskoj smotri]]'', 1911. — 1913.) [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=71634 poveznica] (pristupljeno 28. studenog 2012.)

	== Izvori ==		== Izvori ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-08T10:25:41Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{zaglavlje}}'''Rudolf Vimer''' ([[Bjelovar]], [[21. ožujka]] [[1863.|1863]]. – [[Zagreb]], [[28. listopada]] [[1933.|1933]].), kanonik, [[rektor]] [[Sveučilište u Zagrebu|Zagrebačkog sveučilišta]], [[dekan (titula)|dekan]] [[Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu|Bogoslovnog fakulteta]] u Zagrebu, dopisni član [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti]] (danas [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|HAZU]]), najučeniji [[svećenik]] [[Zagrebačka nadbiskupija|Zagrebačke nadbiskupije]] početkom [[20. stoljeće|XX. stoljeća]], pisac, poliglot i dobrotvor.

== Životopis ==

Rodio se kao deveto dijete u bjelovarskoj obitelji, [[Austrija|austrijskog]] porijekla. Njegova majka imala je brata svećenika, koji mu je pomogao u školovanju. Osnovnu školu, završio je u [[Bjelovar]]u, a kao pitomac [[Nadbiskupijsko sjemenište|Nadbiskupijskog sjemeništa]] u Zagrebu, završio je gimnaziju s odličnim uspjehom. Bogoslovne nauke studirao je u [[Zagreb]]u, a završio ih je u [[Beč]]u na [[Sveučilište Pazmanej|Sveučilištu Pazmaneju]].

Zaređen je za svećenika vrlo mlad s 22 godine i služio je svoju [[Mlada misa|mladu misu]] u Bjelovaru [[1885.]] u župnoj crkvi [[Sveta Tereza Avilska|sv. Terezije Avilske]] u Bjelovaru. Kapelan je u [[Karlovac|Karlovcu]], a zatim u Zagrebu u župi [[Sveti Petar|sv. Petra]]. Istovremeno je prefekt u Nadbiskupijskom sjemeništu i vjeroučitelj u osnovnim školama. Od godine [[1890.]] vjeroučitelj je na [[Gornjogradskoj gimnaziji]] te dugogodišnji prefekt u Plemićkom konviktu.

Nakon [[doktorat]]a iz bogoslovije u Beču [[1892.]] imenovan je [[docent]]om na Bogoslovnog fakulteta u Zagrebu na katedri za orijentalne jezike ([[arapski]], [[Aramejski jezik|sirijski]] i [[kaldejski]]). Godine [[1895.]] stipendijom Zemaljske vlade [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Slavonija|Slavonije]] i [[Dalmacija|Dalmacije]] odlazi na znanstveno putovanje po zemljama [[Bliski istok|Bliskog istoka]]. Putovao je po [[Palestina|Palestini]], [[Sirija|Siriji]] i [[Egipat|Egiptu]] i sudjelovao u ekspediciji na brdo [[Sinaj]].

Postao je redovni profesor uvodnih znanosti u [[Novi zavjet]] i tumačenja [[Biblija|Sv.pisma]] na Bogoslovnom fakultetu. Zbog svog ugleda kao znanstvenik bio je dekan tog fakulteta, rektor Zagrebačkog sveučilišta ([[1900.]] / [[1901.]])
te dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (danas HAZU). Poznavao je većinu europskih jezike te [[latinski]], [[grčki]] i orijentalne jezike. Obišao je najveće [[Europa|europske]] knjižnice i knjižnice Bliskog istoka.

Vimer je u svoje doba bio najučeniji svećenik Zagrebačke nadbiskupije, vrlo revan u svojim svećeničkim dužnostima i omiljen među vjernicima. Bio je plodan pisac biblijske tematike. Napisao je najbolji hrvatski životopis [[Isus|Isusa Krista]] u tri knjige te "Život [[Sveti Pavao|svetoga Pavla]]". Poznat je i kao veliki humanist. Pomagao je sirotinju, humanitarne i kulturne institucije. Svoju bogatu knjižnicu darovao je Bogoslovnom fakultetu.

U starosti, ostavio je 100 000 austrijskih kruna s namjerom da se u Bjelovaru izgradi [[franjevci|franjevački]] samostan, što je i ostvareno. Umro je u Zagrebu [[1933.]] i sahranjen je u zajedničkoj [[kaptol]]skoj grobnici na [[Mirogoj]]u. U [[Crkva|crkvi]] [[Sveti Antun Padovanski|sv. Antuna Padovanskog ]] i Franjevačkom samostanu u Bjelovaru, postavljena mu je spomen-ploča, kao utemeljitelju [[samostan]]a.

== Knjige ==
* ''Uvod u svete knjige Novoga Zavjeta'' (1903.)
* ''Život svetoga Pavla'' (1907.)
* ''Muka Gospodina našega Isusa Krista'' (1910.)

== Članci ==
* ''Istočni običaji i Sveto Pismo'' (niz članaka u ''[[Bogoslovska smotra|Bogoslovskoj smotri]]'', 1911.- 1913.) [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=71634 poveznica] (pristupljeno 28. studenog 2012.)

== Izvori ==
* [http://www.unizg.hr/rektori/rvimer.htm www.unizg.hr] (pristupljeno 28. studenog 2012.)
* Andrija Živković, ''Dr. Rudolf Vimer, kanonik zagrebački (21.03.1863.-28.10.1933.)'', u ''Bogoslovska smotra'' Vol.22 No.2, 1934. (PDF; pristupljeno 28. studenog 2012.) [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=67491 poveznica]
* Edgar Leopold, ''Rudolf Vimer, Muka Isusova'', u ''Bogoslovska smotra'', Vol.1 No.1, 1910. (PDF; pristupljeno 28. studenog 2012.) [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=71811 poveznica]

{{Rektori_Sveučilišta_u_Zagrebu}}

{{GLAVNIRASPORED:Vimer, Rudolf}}
[[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]]
[[Kategorija:Katoličanstvo u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Životopisi, Hrvatska]]
[[Kategorija:Hrvatski teolozi]]
[[Kategorija:Životopisi, Bjelovar]]
[[Kategorija:Rektori Sveučilišta u Zagrebu]]

Rudolf Vimer - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '.- 1' u '. — 1'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica