Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵\|wikivrste(.)\=(.)↵\|wikivrstehr(.)\=(.)↵\|wikizvor(.)\=(.)↵\|wikizvor_autor(.)\=(.)↵\|wječnik(.)\=(.)↵\|wikiknjige(.)\=(.)↵\|wikicitat(.)\=(.)↵}}' u ''

2026-03-12T16:45:22Z

Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵\|wikivrste(.*)\=(.*)↵\|wikivrstehr(.*)\=(.*)↵\|wikizvor(.*)\=(.*)↵\|wikizvor_autor(.*)\=(.*)↵\|wječnik(.*)\=(.*)↵\|wikiknjige(.*)\=(.*)↵\|wikicitat(.*)\=(.*)↵}}' u ''

@@ Redak 79: / Redak 79: @@
 == Vanjske poveznice ==
-{{WProjekti
 * Rudolf Horvat, [https://archive.org/details/hrvatska_na_mucilistu-rudolf_horvat ''Hrvatska na mučilištu''], archive.org
 * [https://library.foi.hr/m3/pregled.aspx?z=100&zad=&sql=SDCCDC(C93C(DDDD4-DDD-SSD352&od=&do=&B=1&vrsta=&grupa=&H=HLZ&X=S01101 ''Hrvatski državni liječnici u XVII. stoljeću''], ''[[Liječnički vjesnik]]'', [https://library.foi.hr/m3/kdc1.php?sqlnivo=&sqlid=1&B=1&sqlx=S01101&broj=193100004&volumen=53&dlib=&L=&F=&vrsta=&grupa=&H=HLZ&U=&w=1 god. 53., broj 4., Zagreb, travanj 1931.], str. 352.-370.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-16T10:54:59Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir životopis
| ime = Rudolf Horvat
| slika = Rudolf Horvat.JPG
| veličina = 220px
| opis slike = Rudolf Horvat
| pseudonim =
| rođenje = [[14. ožujka]] [[1873.]], [[Koprivnica]], [[Hrvatska]]
| smrt = [[25. svibnja]] [[1947.]], [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]]
| poznat_po =
| zanimanje = [[povjesničar]], [[književnik]], [[političar]]
}}

'''Rudolf Horvat''' ([[Koprivnica]], [[14. ožujka]] [[1873.]] - [[Zagreb]], [[25. svibnja]] [[1947.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[povjesničar]], [[književnik]] i [[političar]].

== Životopis ==
Rudolf Horvat rodio se u Koprivnici [[1873.]] godine. Negov otac Andrija bio je obrtnik i gradski zastupnik.<ref name="Hrvatska na mučilištu">Rudolf Horvat, ''Hrvatska na mučilištu'', (pretisak), Školska knjiga, Zagreb, 1992., {{ISBN|86-03-00771-3}}, (Predgovor, dr. [[Hrvoje Matković]], str. VII-XII.)</ref> Završio je osnovnu školu u Koprivnici, a gimnaziju u [[Varaždin]]u i Zagrebu. Upisao se na Bogoslovni fakultet u Zagrebu, ali je nakon dvije godine prešao na Filozofski gdje je, [[1896.]] godine, diplomirao povijest i zemljopis. Doktorirao je s temom ''Kralj Tomislav i njegovo doba'' na Filozofskom fakultetu.<ref name="Karaula">[http://hrcak.srce.hr/file/68147 Željko Karaula, ''Gvozd – list Hrvatske nacionalne omladine iz Vukovara''], preuzeto 23. listopada 2011.</ref> Prvi posao dobio je u [[Osijek|Osječkoj]] realnoj gimnaziji [[1901.]] godine.<ref name="Karaula" /> Horvat je bio opredijeljen za opoziciju (protiv [[Károly Khuen-Héderváry|bana Khuena Hedervarya]]) pa dolazi na listu nepoćudnih vladi, te ga premještaju na Realnu gimnaziju u [[Zemun]], gdje je prijateljevao sa [[Stjepan Radić|Stjepanom Radićem]] i gdje su zajedno napravili ideju o osnivanju [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-a. Zatim je premješten na nižu gimaziju u Petrinji, gdje piše prve velike radove. Za vrijeme službovanja u [[Petrinja|Petrinji]] napisao je knjigu ''Borba Hrvata s Turcima za Petrinju'' zbog koje je izabran za počasnog građanina Petrinje.<ref name="Hrvatska na mučilištu" />

Nakon sedam molbi za premještaj tek [[1907.]] godine prešao je u Zagreb, na Donjogradsku realnu gimnaziju. Njegovo neslaganje s [[Hrvatsko-srpska koalicija|hrvatsko-srpskom koalicijom]], koja je imala vlast i sve jača orijentacija prema Stjepanu Radiću bili su uzrokom što je ostao bez profesorske službe i bez šansi za zaposlenje u Državnom arhivu u Zagrebu. Za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]] interniran je u Ugarskoj kao prijatelj [[Srbi|Srba]], a nakon rata u novoj državi zbog kritike novoga jugoslavenskog grba bio je [[1919.]] godine umirovljen iz službe.<ref name="Karaula" /> Sva svoja istraživanja financirao je sam i bez ikakve državne pomoći.<ref name="Karaula" /> Događaji do kojih je došlo poslije [[Atentat u Narodnoj skupštini 1928.|atentata na Stjepana Radića]] stvorili su kod njega uvjerenje u potrebu izgradnje samostalne države Hrvatske, pa se njegovo pisanje u tom vremenu opet okreće politici. U tome razdoblju povremeno pisao je za ''[[Jutarnji list]]'' priče iz prošlosti s određenom tematikom. U to vrijeme, [[1929.]] i [[1930.]] godine, urednik ''Jutarnjeg lista'' bio je [[Josip Horvat]] novinar i publicist rođen u [[Čepin]]u.

Godine [[1937.]] Rudolf Horvat osnovao je povijesno društvo ''Hrvatski rodoljub'' u čijem izdanju tiska više svojih knjiga a u vrijeme [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] pokreće časopis ''Hrvatska prošlost''.<ref name="Karaula" /> Kad je uspostavljena [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] Horvat se reaktivirao kao povjesničar i profesor te je predavao povijest na Domobranskoj akademiji i u Zastavničkoj školi.<ref name="Hrvatska na mučilištu" /> Godine [[1942.]] imenovan je zastupnikom u Saboru, a [[1944.]] godine imenovan je redovitim profesorom [[povijest]]i na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]].<ref name="Mihelčić">[http://hrcak.srce.hr/file/94901 Goran Mihelčić, ''60. godišnjica smrti povjesničara i političara Rudolfa Horvata'']. ''PRO TEMPORE'', godina 4, broj 4, str. 117.-120., preuzeto 23. listopada 2011.</ref> Godine [[1942.]] izdana je njegova knjiga ''Hrvatska na mučilištu'', koja donosi obilan povijesni materijal o prilikama u Hrvatskoj između [[1918.]] i [[1941.]] godine,<ref>Rudolf Horvat, ''Hrvatska na mučilištu'', (pretisak), Školska knjiga, Zagreb, 1992., {{ISBN|86-03-00771-3}}, Napomena izdavača, str. V.</ref> zbog koje je u ljeto [[1945.]] godine od novih vlasti izveden pred Sud za zaštitu nacionalne časti.<ref name="Tko je tko">''[[Tko je tko u NDH|Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.–1945.]]'', Minerva, Zagreb, 1997., {{ISBN|953-6377-03-9}}, str. 158.-159.</ref> Presudom Vrhovnoga narodnoga suda u Zagrebu osuđen je na gubitak političkih i građanskih prava u trajanju od 10 godina.<ref name="Tko je tko"/>

[[Datoteka:Rudolf Horvat Mirogoj srpanj 2008.jpg|mini|Grob Rudolfa Horvata na zagrebačkome groblju [[Mirogoj]]u.]]

Preminuo je u Zagrebu [[1947.]] godine. Pokopan je na zagrebačkome groblju [[Mirogoj]]u.<ref>[http://www.gradskagroblja.hr/default.aspx?id=310 Gradska groblja Zagreb - H], gradskagroblja.hr, pristupljeno 18. rujna 2017.</ref>

== Politički rad ==
Jedan je od inicijatora osnivanja [[Hrvatska pučka seljačka stranka|Hrvatske pučke seljačke stranke]] (HPSS). Bio je članom užeg vodstva HPSS-a odnosno [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-a te njegov rizničar. Kasnije se razišao s politikom koju je provodio Stjepan Radić i pribliio se manje umjerenim hrvatskim političkim opcijama. U više navrata biran je za zastupnika u državnom parlamentu na listi HSS-a ([[1920.]] godine je bio nositeljem liste u zagrebačkoj županiji, a [[1923.]] godine je dobio mandat u Osijeku i [[Valpovo|Valpovu]]).<ref name="Hrvatska na mučilištu" /> Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] jugoslavenske komunističke vlasti su ga osudile i oduzele mu građanska i politička prava u trajanju od deset godina, ostao je i bez profesorske mirovine koju više nikada nije primio,<ref name="Hrvatska na mučilištu" /> a njegova djela se nisu smjela posve slobodno koristiti čitavo vrijeme kada su na vlasti bili [[KPJ|komunisti]]. Kroz popularizaciju povijesnih rezultata u tiskanim medijima borio se za obnovu hrvatske državnosti. Priredio je više serija izvornih dokumenata iz hrvatske povijesti. Bio je jedan od značajnijih zalagatelja za stvaranje samostalne Hrvatske. Zbog svoje izrazito hrvatske djelatnosti od državnog je režima bio sustavno omalovažavan i onemogućavan u radu. U gradovima u kojima je službovao bio je organizator društvenog i kulturnog života, a napose u radu pjevačkih društava.<ref name="Hrvatska na mučilištu" />

== Znanstveno, književno stvaralaštvo ==
Djelujući između povijesti i politike nije iskoristio svoje pune mogućnosti ni na jednom polju,{{ni}} ali je njegov trag neizbrisiv u oba područja. Za života mu je objavljeno 56 knjiga, 1.200 članaka a održao je 2.000 predavanja.<ref name="Mihelčić" /> Napisao je više djela i članaka o brojnim hrvatskim gradovima ([[Zagreb]], [[Koprivnica]], [[Varaždin]], [[Petrinja]], [[Virovitica]] itd.) i regijama ([[Lika]], [[Krbava]], [[Podravina]], [[Međimurje]], Slavonija itd.), ali i nekoliko uspjelih sinteza hrvatske povijesti. Napisao je jedinu sintezu povijesti hrvatskog gospodarstva koja je objavljena tek u samostalnoj hrvatskoj državi [[1994.]] godine (''Povijest trgovine, obrta i industrije u Hrvatskoj'', priredila ju je za tisak [[Mira Kolar-Dimitrijević]] koja je ujedno objavila Horvatovu bibliografiju).

Rudolf Horvat pisao je povijesne romane i novele nastojeći tako približiti hrvatska povijesna zbivanja široj čitalačkoj publici a ujedno i djelovati na nacionalne osjećaje.<ref name="Hrvatska na mučilištu" /> Napisao je više književnih djela od kojih je dio objavljen u obliku knjiga.

== Djela ==
[[Datoteka:Horvat Povijest Hrvatske 1924.jpg|mini|Povijest Hrvatske I]]

Nepotpun popis djela:
* ''Ivan Korvin, ban hrvatski'', Zagreb, 1896.
* ''Kralj Tomislav i njegovo doba'', Zagreb, 1897.
* ''Rat Hrvata s Mađarima 1848. godine'', 4 sveska, Zagreb, 1900. i 1901.
* ''Borba Hrvata s Turcima za Petrinju'', Petrinja, 1903.
* ''Povijest Hrvatske'', Petrinja, 1904.
* ''Najnovije doba hrvatske povijesti'', Zagreb, 1906.
* ''Povijest Međimurja'', Varaždin, 1907.
* ''Politička povijest grada Rijeke'', Rijeka, 1907.
* ''Varaždin koncem XVI. stoljeća'', Zagreb, 1911.
* ''Izborna reforma u Hrvatskoj'', Zagreb, 1917.
* ''Hrvati u Bačkoj, Bunjevci i Šokci'', Osijek, 1922.
* ''Hrvati i Srbi'', Osijek, 1923.
* ''Hrvatsko pitanje'', Zagreb, 1923.
* ''Povijest Hrvatske: knjiga I.: od najstarijeg doba do g. 1657.'', Zagreb, 1924.
* ''Kako su nekada živjeli hrvatski obrtnici?'', Zagreb, 1929.
* ''Hrvatska Podravina'', Zagreb, 1933.
* ''Slavonija'', Zagreb, 1936.
* ''Povijest Đurđevca'', Zagreb, 1940.
* ''Na bedemima stare Hrvatske'', Zagreb, 1941.
* ''Lika i Krbava: povijesne slike, crtice i bilješke'', I-II, Zagreb, 1941.
* ''Gradec kod Križevaca'', Zagreb, 1942.
* ''Hrvatska na mučilištu'', Zagreb, 1942., (pretisak 1991.)
* ''Prošlost grada Zagreba'', Zagreb, 1942. (pretisak 1992.)
* ''Zagreb - povijest glavnog grada Hrvatske'', Zagreb, 1943.
* ''Povijest slob. i kr. grada Koprivnice'', Zagreb, 1943.
* ''Povijest trgovine, obrta i industrije u Hrvatskoj'', 1994.
* ''Srijem: naselja i stanovništvo'', Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod, 2000.<ref>[[Mato Artuković|Artuković, Mato]], ''Uz desetu obljetnicu rada Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest'' // [[Scrinia Slavonica]], br. 1. (2006.), str. 9.-12. {{Hrčak|id=11203}}, str. 10., preuzeto 8. prosinca 2012.</ref>
* ''Hrvatska povijest'', Naklada Bošković, Split, 2002. (2. izd. 2002.) (suautori: [[Antun Dabinović]], [[Tomislav Jonjić]], [[Lovre Katić]], [[Ivan Mužić]] [[Slavko Pavičić]] i [[Franjo Perše]])

=== Književna djela ===
* ''Pripovijesti iz hrvatske povijesti'', u dva sveska izdana u Zagrebu 1903. i 1904.
* Novela ''Posljednji knez Slunjski'', Zagreb, 1913.
* Roman ''Tko će biti kralj?: roman iz hrvatske povijesti 16. vijeka'', Zagreb, 1914.

== Nagrade i počasti ==
* [[1905.]]: Izabran za počasnoga građanina Petrinje.
* [[1926.]]: Njegovo djelo ''Povijest trgovine, obrta i industrije u Hrvatskoj'' (objavljeno 1994. godine) pobijedilo je na natječaju koji je te godine raspisala Trgovačka i obrtnička komora u Zagrebu.<ref>Hrvoje Petrić, [https://www.academia.edu/35682557/Contributions_to_the_Knowledge_of_Historiography_on_Economic_History_in_Croatia_Prilog_poznavanju_historiografije_o_gospodarskoj_povijesti_u_Hrvatskoj ''Prilozi poznavanju historiografijeo gospodarskoj povijesti u Hrvatsko''], Vizija raziskav slovenske gospodarske in družbene zgodovine. Založba ZRC, Zgodovinski inštitut Milka Kosa ZRC SAZU, Ljubljana 2014., podrubnica 17, na str. 99., pristupljeno 21. listopada 2019.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
|commons =
|commonshr =
|commonscat =
|commonscathr =
|wikivrste =
|wikivrstehr =
|wikizvor = Povijest Hrvatske
|wikizvor_autor =
|wječnik =
|wikiknjige =
|wikicitat =
}}
* Rudolf Horvat, [https://archive.org/details/hrvatska_na_mucilistu-rudolf_horvat ''Hrvatska na mučilištu''], archive.org
* [https://library.foi.hr/m3/pregled.aspx?z=100&zad=&sql=SDCCDC(C93C(DDDD4-DDD-SSD352&od=&do=&B=1&vrsta=&grupa=&H=HLZ&X=S01101 ''Hrvatski državni liječnici u XVII. stoljeću''], ''[[Liječnički vjesnik]]'', [https://library.foi.hr/m3/kdc1.php?sqlnivo=&sqlid=1&B=1&sqlx=S01101&broj=193100004&volumen=53&dlib=&L=&F=&vrsta=&grupa=&H=HLZ&U=&w=1 god. 53., broj 4., Zagreb, travanj 1931.], str. 352.-370.

{{GLAVNIRASPORED:Horvat, Rudolf}}
[[Kategorija:Hrvatski političari do 1918.]]
[[Kategorija:Hrvatski političari u prvoj Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Hrvatski povjesničari]]
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Životopisi, Koprivnica]]

Rudolf Horvat - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica