Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Likovni umjetnik↵|' u '{{infookvir likovni umjetnik |'

2025-04-28T22:44:41Z

Zamjena teksta - '{{Likovni umjetnik↵|' u '{{infookvir likovni umjetnik |'

←Starija inačica		Inačica od 28. travanj 2025. u 22:44
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Rudolf Gerhart Bunk'''-->{{~~Likovni~~ umjetnik		<!--'''Rudolf Gerhart Bunk'''-->{{infookvir likovni umjetnik
	\|ime = Rudolf Gerhart Bunk		\|ime = Rudolf Gerhart Bunk
	\|slika =		\|slika =

WikiSysop: file->datoteka

2022-05-08T00:51:35Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 8. svibanj 2022. u 00:51
Redak 28:		Redak 28:
	Sudjelovao je na izložbi [[Darmstadt]]ske [[Secesija\|secesije]] (''Darmstädter Sezession'')<ref name="Lebensweg"/> [[1934.]] u frankfurtskom Umjetničkom zavodu, koju je [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka\|nacistička]] vlast proglasila dekadentnom, izopačenom i boljševičkom te ju je zatvorila<ref name="Culturenet">http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=49056 Rudolf Gerhart Bunk 1908.-1974. / Akvareli</ref>.		Sudjelovao je na izložbi [[Darmstadt]]ske [[Secesija\|secesije]] (''Darmstädter Sezession'')<ref name="Lebensweg"/> [[1934.]] u frankfurtskom Umjetničkom zavodu, koju je [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka\|nacistička]] vlast proglasila dekadentnom, izopačenom i boljševičkom te ju je zatvorila<ref name="Culturenet">http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=49056 Rudolf Gerhart Bunk 1908.-1974. / Akvareli</ref>.

	[[~~File~~:Rudolf G. Bunk - Man in front of a wall.jpg\|minijatura\|lijevo\|Rudolf Bunk: ''Čovjek pred zidom'' (1935/36), Zbirka ''Gerhard Schneider'']] [[Kunstmuseum Solingen]]		[[Datoteka:Rudolf G. Bunk - Man in front of a wall.jpg\|minijatura\|lijevo\|Rudolf Bunk: ''Čovjek pred zidom'' (1935/36), Zbirka ''Gerhard Schneider'']] [[Kunstmuseum Solingen]]

	Bilo mu je zabranjeno i izlaganje i prodavanje slika<ref name="Lebensweg"/>, a atelje je morao ustupiti nacističkom kolegi<ref name="Lebensweg"/>. Bezuspješno je pokušao emigrirati u Švicarsku, u Bern<ref name="Lebensweg"/>. Tu je situaciju iste godine izrazio veoma ekspresivnom slikom s elementima autoportreta ''Čovjek pred zidom'', ukliješten u bezizlaznosti.		Bilo mu je zabranjeno i izlaganje i prodavanje slika<ref name="Lebensweg"/>, a atelje je morao ustupiti nacističkom kolegi<ref name="Lebensweg"/>. Bezuspješno je pokušao emigrirati u Švicarsku, u Bern<ref name="Lebensweg"/>. Tu je situaciju iste godine izrazio veoma ekspresivnom slikom s elementima autoportreta ''Čovjek pred zidom'', ukliješten u bezizlaznosti.

WikiSysop: no summary specified

2021-11-03T05:56:16Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 3. studeni 2021. u 05:56
Redak 116:		Redak 116:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commonscat\|Rudolf G. Bunk}}~~
	*[http://bunk.ch Rudolf G. Bunk]		*[http://bunk.ch Rudolf G. Bunk]
	*[http://rudolfbunk.blogspot.co.uk Blogspot Rudolfa G.Bunka]		*[http://rudolfbunk.blogspot.co.uk Blogspot Rudolfa G.Bunka]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-14T03:40:53Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Likovni umjetnik
|ime = Rudolf Gerhart Bunk
|slika =
|veličina = 250px
|opis = Rudolf Bunk ispred portreta doktora Janovića (u Splitu 1942.)
|rođenje = [[19. rujna]] [[1908.]]<br>[[Berlin]], [[Njemačko Carstvo]]
|smrt = [[8. srpnja]] [[1974.]]<br>[[Hamburg]], [[Zapadna Njemačka|Savezna Republika Njemačka]]
|nacionalnost = [[Nijemac]]
|period = [[Moderna]] [[Ekspresionizam]]
|vrsta = [[slikarstvo]] - [[grafika]] - [[scenografija]]
|praksa = [[Berlin]], [[Frankfurt]], [[Dubrovnik]], [[Split]], [[Hamburg]]
|utjecao =
|utjecali =Karl Hofer, Max Beckmann, Isaac Grünewald
|djela =''Čovjek pred zidom''<br>''Djevojka s crvenom maramom'' <br>''Ribarske kuće'
|nagrade =
|potpis =BunkRGB.JPG
}}

'''Rudolf Gerhart Bunk''' ([[Berlin|Berlin-Treptow]], [[19. rujna]] [[1908.]] - [[Hamburg]], [[8. srpnja]] [[1974.]]) bio je [[Njemačka|njemački]] [[slikar]] i [[scenograf]] koji je godinama djelovao u Splitu. Pripadao je drugom naraštaju [[Ekspresionizam|ekspresionista]]. Njegov je sin grafičar i crtač stripa [[Tom Bunk]].
== Životopis ==
===Školovanje===
Rudolf G. Bunk započeo je[[1925.]] studij germanistike i povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u [[Berlin]]u<ref name="Roje">http://www.mdc.hr/UserFiles/File/Bunk%20web.pdf Lida Roje Depolo. ''Rudolf Gerhart Bunk – Akvareli''</ref>, a [[1926.]] studij na berlinskoj Visokoj školi primijenjenih umjetnosti (''Kunstgewerbeschule Berlin-Charlottenburg''): [[slikarstvo]] u klasi Karla Hofera a [[scenografija|scenografiju]] u klasi Haralda Bengena<ref name="Lebensweg">http://bunk.ch/lebensweg.php ''Rudolf G. Bunk'', ur. Bojana Denegri</ref>. Hoferovo slikarstvo, po riječima L. Roje Depolo, „zanimljiva sinteza Cézannea, njemačkog ekspresionizma i Picassove rane faze, presudno je utjecalo na mladog umjetnika. Bunk i sam u svojim djelima sintetizira karakteristike njemačkog ekspresionizma, francuskoga kubizma, Picassove rane faze, te slikarstva objektivne stvarnosti, kao i njemačke srednjovjekovne tradicije.“ <ref name="Roje"/>

Po završetku studija usavršavao je slikarstvo kod vodećega njemačkog ekspresionista Maxa Beckmanna<ref name="Blogspot">http://rudolfbunk.blogspot.co.uk ''Rudolf G. Bunk'', ur. Toni Bunk</ref> u Državnoj visokoj školi likovnih umjetnosti (''Städelschule'') u [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu]], u kojoj je [[1932.]] otvorio atelje. Beckmannov „stil i metoda komponiranja slike vuku korijene iz imaginarija srednjovjekovnih vitraja. Beckmann slika geometrizirane plohe oštrih rubova koje uokviruje crnim linijama. I Bunk je usvojio sličan grafizam slike postignut naglašenim crnim obrubima.“ <ref name="Roje"/>
===Slikarski utjecaji===
Bunk nije robovao shemama ni jednoga od stilova koji su utjecali na njegov umjetnički razvitak. „Nemam šablona. Najprije studiram model, a onda tražim formu koja najbolje odgovara onoj ideji koju mi model inspirira, jer se teško mogu potpuno udaljiti od prirode. Za mene je kubizam sredstvo da u nekim slučajevima samom sebi objasnim položaj planova u prostoru, da ih mogu rasporediti na plohi moje slike. To nije nikakvo pitanje utjecaja, mode ili manire, nego proces koji odgovara mojoj unutarnjoj potrebi. Ono što sam pokazao u ovih nekoliko slika nije kubizam, nego način koji smatram ne samo adekvatnim nego meni neophodno potrebnim za koncepciju prostora“ – objasnio je u intervjuu ''[[Slobodna Dalmacija|Slobodnoj Dalmaciji]]''<ref>Madeleine Denegri. „Razgovor s Rudolfom Bunkom“. ''Slobodna Dalmacija'', Split, 19. veljače 1955.</ref>
===Pod nacističkim pritiskom===
Sudjelovao je na izložbi [[Darmstadt]]ske [[Secesija|secesije]] (''Darmstädter Sezession'')<ref name="Lebensweg"/> [[1934.]] u frankfurtskom Umjetničkom zavodu, koju je [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka|nacistička]] vlast proglasila dekadentnom, izopačenom i boljševičkom te ju je zatvorila<ref name="Culturenet">http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=49056 Rudolf Gerhart Bunk 1908.-1974. / Akvareli</ref>.

[[File:Rudolf G. Bunk - Man in front of a wall.jpg|minijatura|lijevo|Rudolf Bunk: ''Čovjek pred zidom'' (1935/36), Zbirka ''Gerhard Schneider'']] [[Kunstmuseum Solingen]]

Bilo mu je zabranjeno i izlaganje i prodavanje slika<ref name="Lebensweg"/>, a atelje je morao ustupiti nacističkom kolegi<ref name="Lebensweg"/>. Bezuspješno je pokušao emigrirati u Švicarsku, u Bern<ref name="Lebensweg"/>. Tu je situaciju iste godine izrazio veoma ekspresivnom slikom s elementima autoportreta ''Čovjek pred zidom'', ukliješten u bezizlaznosti.

Vrativši se u Berlin, radio je od [[1935.]] u ateljeu u Potsdamskoj ulici<ref name="Lebensweg"/>. Sljedeće godine se oženio Mariannom Horl<ref name="Lebensweg"/>.

Uzalud je [[1937.]] pokušao ishoditi pravo na stalan boravak u Švedskoj<ref name="Lebensweg"/>, ali se u [[Stockholm]]u uspio usavršavati na Kraljevskoj umjetničkoj akademiji (''Kungliga Akademien för de fria konsterna'') u švedskog ekspresionista i [[Henri Matisse|Matisseova]] učenika Isaaca Grünewalda, koji je ne samo ostao najbolje prodavan švedski moderni slikar<ref>Tako je objavila ''Dagens Industri'' (2006)</ref>, nego je bio i renomiran scenograf Kraljevske švedske opere<ref>Eva Sundler. ''Isaac Grünewalds scenografi 1920-1930'' (1975)</ref> i drugih kazališta. U Stockholmu je dobio i sina Stefana<ref name="Lebensweg"/>.
===Dolazak u Hrvatsku===
Bunk je s obitelji otišao [[1938.]] u Austriju, ali je, suočen s njemačkim [[Anschluss]]om te države, proslijedio u [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviju]], na [[Koločep]]<ref name="Lebensweg"/>. Tako je, gotovo slučajno, dospio u Hrvatsku gdje je proveo 20 najplodnijih godina života. Naime, industrijalac Karl Albin Bohaczek, kolekcionar slika, naručio je od Bunka seriju portreta poznatih njemačkih filozofa i književnika, što je Bunk izrađivao od 1933. do 1938. Među njima je bio i filozof Rudolf Pannwitz, koji je povučeno živio na Koločepu, i to je bio razlog Bunkova dolaska na taj Elafitski otok (ali Pannwitz je odbio Bunka i tako je prekinuta serija portreta)<ref name="Roje"/>. U [[Split]] se obitelj Bunk doselila [[1939.]]<ref name="Culturenet"/> U Splitu (u Salonu ''Galić'')<ref name="Roje"/> i u [[Zagreb]]u je [[1940.]] priredio samostalnu izložbu<ref>B. Kovačević: „Moderna umjetnost i njen unutrašnji zakon“. ''Hrvatski glasnik'', 3(1940) 122, str. 9.</ref> sa četrdesetak slika<ref name="Blogspot"/>.

Obitelj Bunk je [[1941.]] bila internirana u logor u [[Lipik]]u<ref name="Lebensweg"/> po zahtjevu njemačkog Poslanstva<ref name="Culturenet"/>. Iz logora su utekli i pješke, kroz [[Bosna|Bosnu]], prispjeli u [[Dubrovnik]] <ref name="Lebensweg"/>. Sin Stefan je poginuo <ref name="Lebensweg"/> nesretnim slučajem na kupanju. Nakon napada Njemačke na Jugoslaviju Bunkovi su se nastanili u [[Trogir]]u<ref name="Lebensweg"/>, koji je [[Nezavisna Država Hrvatska|Hrvatska]] prepustila [[Kraljevina Italija|Italiji]]. Tu mu se rodila kći Bojana<ref name="Culturenet"/>. Njemačka im je [[1943.]] oduzela državljanstvo.

Bunk se pridružio skupini likovnih umjetnika partizana te je [[1943.]] bio sudionik njihove osnivačke skupštine. Poslije njemačke okupacije [[Dalmacija|Dalmacije]] Bunkovi se pridružuju zbjegu oko 30.000 civila na [[Vis (otok)|Vis]] pa u [[El Shatt]]<ref name="Culturenet"/>. Vratio se u Split [[1945.]], gdje mu se rodio sin Tomas Maria „Tom“ Bunk, sada crtač stripova, slikar i ilustrator u [[SAD]].

Po povratku iz zbjega 1945. prihvaća poziv intendanta [[Tomislav Tanhofer|Tomislava Tanhofera]] da uđe u stalni angažman [[Hrvatsko narodno kazalište u Splitu|Narodnog kazališta u Splitu]] kao [[redatelj]] i scenograf. Ondje je u sljedećih 13 godina kreirao scenografiju za više od 120 dramskih predstava, opera i baleta<ref name="Blogspot"/>, te plakate za Kazalište i [[Splitsko ljeto|Splitske ljetne priredbe]]. U splitskom Teatru je i režirao neke dramske i operne predstave. U međuvremenu je [[Zapadna Njemačka|SR Njemačka (Zapadna Njemačka)]] vratila [[1953.]] Bunku i njegovoj obitelji njemačko državljanstvo.
===Povratak u Njemačku===
[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] je [[1958.]] priznala [[Njemačka Demokratska Republika|Njemačku DR (Istočnu Njemačku)]] , pa je SR Njemačka, u skladu sa svojom ''[[Hallsteinova doktrina|Hallsteinovom doktrinom]]'' prekinula diplomatske odnose s Jugoslavijom<ref name="Lebensweg"/>. Bunk i obitelj našli su se u procjepu: ili ponovo izgubiti njemačko državljanstvo, ili se vratiti u Njemačku. Stoga se Bunk tada odselio u [[Hamburg]], gdje je stupio u stalnu suradnju s radiotelevizijskom kućom NDR, ali nije prekinuo suradnju sa splitskim Narodnim kazalištem, za koje je do [[1972.]] realizirao još desetak scenografija<ref name="Culturenet"/>.
===Bolest i smrt===

Rudolf Bunk se godinama borio s [[astma|astmom]] <ref name="Lebensweg"/>, uslijed koje mu je zdravlje slabilo od [[1966.]]<ref name="Blogspot"/> Astma je izazvala kljenut srca, te je umro u svojem atelijeru u Hamburgu, radeći na pripremi izložbe kolaža u tom gradu<ref name="Culturenet"/>.
== Ostavština i priznanja ==
*Bunkova kći Bojana Denegri uložila je velik napor da bi popisala i dijelom prikupila ostavštinu Rudolfa G. Bunka, rasutu u selidbama, emigracijama i ratnom pustošenju<ref name="Roje"/>, što je opisala u knjizi ''Potraga za slikama. Tragom mog oca Rudolfa G. Bunka''.
*Djela Rudolfa G. Bunka nalaze se u fundusu: Galerije umjetnina Split, Muzeja grada Splita, MMSU Rijeka, Galerije umjetnina Zadar, Atelijera Ivana Meštrovića Zagreb, Hrvatskoga povijesnog muzeja i Gliptoteke HAZU u Zagrebu. Najviše slika je u privatnom vlasništvu brojnih splitskih građanskih obitelji.<ref name="Roje"/>
*Bunk je izradio i više [[mural]]a u tvornicama, na putničkim brodovima, te u uredu predsjednika [[Izvršno vijeće Sabora SR Hrvatske|Izvršnog vijeća Sabora]] <ref name="Blogspot"/>.
*[[Hrvatsko narodno kazalište u Splitu]] ustanovilo je [[Nagrada Rudolf Bunk|Nagradu ''Rudolf Bunk'']] za scenografiju<ref name="Culturenet"/>.

== Izložbe ==
*1934. Skupna izložba ''Darmstädter Sezession''
*1940. Samostalne izložbe u Splitu i Zagrebu
*1945. Skupne izložbe slikarâ partizanâ u Kairu i Aleksandriji
*1954. Sudjeluje na Salonu 54 u Rijeci – na prvoj selektivnoj i problemskoj izložbi u poslijeratnom razdoblju.
*1955. Samostalna izložba u Splitu (izložio 63 slike, crteža, odnosno gvaševa).
*1960–61. imao dvije samostalne izložbe u Hamburgu, izlaže uglavnom vedute Hamburga.
*1969. samostalna izložba u Galeriji umjetnina u Splitu s temom 'Sjećanje na Dalmaciju' (izložio 26 tempera na papiru).
*1972. Samostalna izložba u Muzeju grada Splita: 26 tempera gradskih veduta
*2001: Samostalna izložba, Grundbuchhalle, Hamburg
*2006: Samostalna izložba u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Berlinu
*2007-2008: Pojedini radovi izloženi u sklopu retrospektivne izložbe ''El Shatt'' u Hrvatskome povijesnom muzeju u Zagrebu
*2008: Retrospektivna izložba o 100-godišnjici rođenja u Muzeju Kneževine Lüneburg
*2012: Retrospektivna izložba djela od 1938 do 1942, Gliptoteka HAZU u Zagrebu

== Literatura ==
*B. Kovačević: „Moderna umjetnost i njen unutrašnji zakon“. ''Hrvatski glasnik'', 3(1940) 122, str. 9.
* — „Susret s jednim umjetnikom. Rudolf Bunk i njegova umjetnost“. ''Novosti'', 34(1940) 8. X, str. 14.
*D. Kečkemet: „Izložba Rudolfa Bunka“. ''Čovjek i prostor'', 2(1955) 28, str. 7.
*M. Denegri: „Razgovor s Rudolfom Bunkom“. ''Slobodna dalmacija'', Split, 19. veljače 1955.
*K. Prijatelj i N. Bezić: ''Ivan Galić i njegov salon''. Split 1961, 9, 30, 31.
*V. Rismondo: „Slikarstvo Rudolfa Bunka“. ''Mogućnosti'', 16(1969) 7, str. 839–840.
*D. Kečkemet: „Umjetnik istaknutoga kvaliteta“. ''Slobodna Dalmacija'', 32(1974) 13. VII, str. 6.
*K. Prijatelj: „Sjećanje na Rudolfa Bunka“. ''Mogućnosti'', 21(1974) 8, str. 949–952.
*D. Kečkemet: „Bunk, Rudolf“. ''Hrvatski biografski leksikon'' 2, Zagreb 1989, str. 509-510.
*K. Prijatelj i T. Maroević: ''Rudolf G. Bunk'' (katalog izložbe), Hamburg 1997.
*J. Denegri: „Rudolf Bunk – slikar između dva udaljena mora“, ''Peristil'' br. 41, Zagreb, 1998.
*B. Denegri: ''Bildersuche. Auf den Spuren meines Vaters Rudolf Bunk'', Sabine Grönewold Verlag, Hamburg 2006.

<center>
<gallery>
|''Gradska luka u Splitu'' (1942.)
|''Djevojka s crvenom maramom'' (1947.)
|Autoportret (1956.)
</gallery>
</center>
<center>
<gallery>
|''Ribarske kuće'' (1973.)
|Betti: ''Zločin na kozjem otoku'', skica za scenografiju (Split 1950.)
|Shakespeare: ''Kako vam drago'', skica za scenografiju (Split 1950.)
</gallery>
</center>
<center>
<gallery>
|Plakat za Splitske ljetne priredbe (1956.)
|Plakat za Splitske ljetne priredbe (1957.)
|Verdi: ''Aida'', izvedba na Splitskim ljetnim priredbama (1958.), scenografija Rudolfa G. Bunka
</gallery>
</center>

== Literatura ==

* Rudolf G. Bunk: ''1908–1974''. Fliehkraft, Hamburg 1997, {{ISBN|3-9805175-2-7}}.
* Kay Rump (ur.): ''Der neue Rump. Lexikon der bildenden Künstler Hamburgs, Altonas und der näheren Umgebung''. Begründet von Ernst Rump. Wachholtz, Neumünster 2005, {{ISBN|3-529-02792-8}}.
* Bojana Denegri: ''Bildersuche. Auf den Spuren meines Vaters Rudolf Bunk''. Grönewold, Hamburg 2006, {{ISBN|3-939624-01-2}}.

== Poveznice ==
* [[Ekspresionizam]]
* [[Scenografija]]

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Rudolf G. Bunk}}
*[http://bunk.ch Rudolf G. Bunk]
*[http://rudolfbunk.blogspot.co.uk Blogspot Rudolfa G.Bunka]
*[http://www.hnk-split.hr Hrvatsko narodno kazalište u Splitu]
*[http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=49056 Rudolf Gerhart Bunk 1908.-1974. / Akvareli]

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Bunk, Rudolf Gerhart}}
[[Kategorija:Hrvatski slikari]]
[[Kategorija:Njemački slikari]]
[[Kategorija:Hrvatsko kazalište]]
[[Kategorija:Životopisi, Split]]

Rudolf Gerhart Bunk - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Likovni umjetnik↵|' u '{{infookvir likovni umjetnik |'

WikiSysop: file->datoteka

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica