WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-29T23:15:47Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 29. studeni 2021. u 23:15
Redak 51:		Redak 51:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat\|Rudolf Clausius}}~~

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-29T19:32:17Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Rudolf Clausius
| slika = Clausius.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[2. siječnja]] [[1822.]]
| mjesto_rođenja = [[Koszalin]], [[Poljska]]
| datum_smrti = [[24. kolovoza]] [[1888.]]
| mjesto_smrti = [[Bonn]], [[Njemačka]]
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Nijemci|Nijemac]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]]
| radna_institucija =
| alma_mater =
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti =
| poznat_po = [[Drugi zakon termodinamike]] [[Kinetička teorija plinova]] Uveo pojam [[entropija]] [[Clausiusov zakon]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Copleyeva medalja]] (1879.)
| religija =
| fusnote =
}}
'''Rudolf Clausius''' ili punim imenom '''Rudolf Julius Emanuel Clausius''' ([[Koszalin]] u Poljskoj, nekad Köslin u [[Kraljevina Pruska|Kraljevini Pruskoj]], [[2. siječnja]] [[1822.]] - [[Bonn]], [[24. kolovoza]] [[1888.]]), [[Njemačka|njemački]] teorijski [[fizičar]]. [[Profesor]] u Berlinu, Zürichu, Würzburgu i Bonnu. Jedan od utemeljitelja [[termodinamika|termodinamike]] i [[Kinetička teorija plinova|kinetičke teorije plinova]]. Isprva radio na matematičkoj teoriji [[elastičnost]]i. Produbivši ideje [[Nicolas Léonard Sadi Carnot|N. L. S. Carnota]] i [[Émile Clapeyron|É. Clapeyrona]] ([[Clausius-Clapeyronova jednadžba]]), razvio je termodinamiku kao egzaktnu znanost. Formulirao (1850.) drugi zakon termodinamike: "Toplina ne može prijeći s hladnijega na toplije tijelo bez drugih promjena u sustavu". Proučavanjem termodinamičkih procesa (na primjer [[Rankineov ciklus|Clausius-Rankineov proces]]) otkrio [[entropija|entropiju]], razvio kinetičku teoriju [[toplina|topline]], pronašao da je [[specifična toplina]] [[idealni plin|idealnoga plina]] konstantna ([[Clausiusov zakon]]). Dao pretpostavku da [[molekule]] u [[elektroliza|elektrolizi]] neprekidno izmjenjuju [[atom]]e, a nju je [[Svante August Arrhenius|S. A. Arrhenius]] razvio u svoju teoriju [[Elektrolitska disocijacija|elektrolitičke disocijacije]]. <ref> '''Clausius, Rudolf Julius Emanuel''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=12081] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

Po njemu se zove i jedan krater na [[mjesec]]u: [[Clausius (krater)|Clausius]].

== Clausius-Rankineov proces ==
{{glavni|Rankineov ciklus}}
[[datoteka:Rankineov_ciklus_izgled.PNG|mini|desno|300px|Clausius-Rankineov proces u svom osnovnom obliku i 4 osnovna dijela.]]
'''Clausius-Rankineov proces''' (ili samo '''Rankineov ciklus''') je kružni proces (nazvan po R. J. E. Clausiusu i [[William John Macquorn Rankine|W. J. M. Rankineu]]) u kojem se iz [[toplina|toplinske energije]] dobiva [[mehanička energija]], pri čemu kao radni medij služi [[para]], ponajprije [[vodena para]]. U [[tehnika|tehnici]] se taj proces ostvaruje u termoenergetskom postrojenju ([[termoelektrane]]) kombinacijom sljedeće osnovne opreme:
* [[parni stroj|parnim strojem]] ili [[parna turbina|parnom turbinom]], gdje se dio toplinske energije priveden pari pretvara u mehaničku energiju, koja se može iskoristiti izravno, na primjer za pogon [[brodski vijak|brodskog vijka]], ili se u [[Električni generator|generatoru električne struje]] može pretvoriti u [[ električna energija|električnu energiju]];
* [[Parni kondenzator|parnim kondenzatorom]], u kojem se para ukapljuje odvođenjem topline, najčešće s pomoću rashladne vode; [[Napojna pumpa generatora pare|napojnom pumpom]], kojom se [[kondenzacija|kondenzat]] ponovno vraća u [[generator pare]]. <ref> '''Clausius-Rankineov proces''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=12083] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

== Clausius-Clapeyronova jednadžba ==
{{glavni|Clausius-Clapeyronova jednadžba}}
[[datoteka:Phase-diag.svg|mini|300px|desno|Tipičan [[fazni dijagram]] [[temperatura|temperature]] i [[tlak]]a. Clausius-Clapeyronova jednadžba se može iskoristiti da bi se dobio odnos između temperature i tlaka na granicama [[Termodinamička faza|faza]].]]
'''Clausius-Clapeyronova jednadžba''' (po Rudolfu Clausiusu i [[Émile Clapeyron|Émileu Clapeyronu]]) je jedna od temeljnih [[termodinamika|termodinamičkih jednadžbi]] koja opisuje [[Izoterma|izotermne]] [[Fazni dijagram|fazne prijelaze]] 1. vrste (na primjer [[Talište|taljenje]] ili [[isparavanje]]). Ako je ''dp/dT'' gradijent [[Krivulja|krivulje]] promjene stanja, ''ΔH'' latentna [[entalpija]] promjene stanja, ''V1'' i ''V2'' odgovarajući [[volumen]]i dviju faza a ''T'' [[termodinamička temperatura]] na kojoj se promjena zbiva, jednadžba glasi: <ref> '''Clausius-Clapeyronova jednadžba''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=12082] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

:<math> \frac{\mathrm{d}p}{\mathrm{d}T} = \frac{\Delta H}{(V_2+V_1)\,T} </math>

=== Fazni prijelazi ===
Fazni prijelazi su promjene stanja pojedine [[Termodinamička faza|faze]] (elementarne, spoja, [[Eutektik|eutektičke]] smjese, peritektičkog spoja i slično) pri promjeni temperature. Razlikuju se:
* fazni prijelazi I. vrste, kod kojih su u stanju ravnoteže slobodne [[entalpija|entalpije]] u obje faze jednake po vrijednosti, ali se pritom [[entropija]] i volumen skokovito mijenjaju. U fazne prijelaze I. vrste spadaju na primjer [[Talište|taljenje]], [[isparavanje]] i [[sublimacija]],
* fazni prijelazi II. vrste, kod kojih se u stanju ravnoteže ne mijenjaju ni entalpija, ni entropija, ni volumen. U fazne prijelaze II. vrste prijelazi kod kojih na primjer tvari gube [[Feromagnetizam|feromagnetička svojstva]], pojava [[supravodljivost]]i, procesi razlaganja i stvaranja međumetalnih spojeva u čvrstoj fazi i tako dalje <ref> '''fazni prijelazi''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=19104] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Rudolf Clausius}}

{{GLAVNIRASPORED:Clausius, Rudolf}}

[[Kategorija:Njemački fizičari]]

Rudolf Clausius - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica